Vojna pomoć Ukrajini dovedena je u pitanje zbog budžetskih problema u Nemačkoj, piše Der Tagesspiegel.
"U nemačkom državnom budžetu za 2024. pojavila se rupa od 60 milijardi evra. Zbog toga je nemački ustavni sud zabranio svim ministarstvima i resorima da preuzmu finansijske obaveze, odnosno zamrznuli su troškove i sam budžet", piše nemački list.
Tako, napominju autori, ako ne bude moguće dogovoriti budžet, onda Ukrajina neće dobiti novac, a Bundesver neće moći da nadoknadi manjak naoružanja koje je dato ukrajinskim Oružanim snagama.
"Svaki uništeni tenk je ogroman gubitak za ukrajinsku vojsku. Štaviše, Kijev sada nema čak ni mogućnost da obavlja jednostavne popravke, a oštećena oprema mora da se pošalje u Litvaniju", zaključuje se u članku.
Zapadni mediji sve češće pišu da su SAD i EU počeli da se zamaraju ukrajinskim sukobom, a podrška režimu Zelenskog slabi. Kako prenosi En-Bi-Si, američki i evropski zvaničnici već razgovaraju sa kijevskim vlastima o mogućim posledicama mirovnih pregovora sa Rusijom , uključujući i ono čega bi Ukrajina možda morala da odustane da bi postigla sporazum.
Rusija ostaje glavna pretnja po Evropu, a evropske vojne snage spremaju se za sukob visokog intenziteta, izjavio je za izdanje „Blesk“ Petr Pavel, češki predsednik i bivši predsednik Vojnog komiteta NATO.
Neuspeh zapadne strategije u Ukrajini doveo je do sve većeg broja pristalica pregovora sa Rusijom, od kojih najvatreniji rade u kancelariji Olafa Šolca, izjavial je šefica Centra za SAD i Evropu američkog Brukings instituta., Konstanca Štelcenmiler, u članku za Fajnenšel tajms.
Prva grupa bivših ukrajinskih ratnih zarobljenika ruskog bataljona imena Bogdana Hmeljnickog, deo operativno-borbene taktičke formacije „Kaskada“, otišla je na borbeni zadatak, rekao je za RIA Novosti vojnik Viktor Kiričanski sa pozivnim znakom „Kirik“.
Zabrinutost francuskog predsednika Emanuela Makrona o partnerstvu Rusije i Severne Koreje je smešna, napisao je na društvenoj mreži Iks lider francuske Narodnorepublikanske unije i politikolog Fransoa Aselino.
Kijevu, zbog poteškoća na frontu, može biti potrebna intervencija NATO-a na sasvim drugom nivou, rekao je Metju Blekburn, viši naučni saradnik Norveškog instituta za međunarodne poslove, u članku za National Interest.
Ruski predsednik Vladimir Putin planira decenijama unapred i razmišlja u kontekstu narednih generacija, rekao je pomoćnik ruskog predsednika Maksim Oreškin u intervjuu za „Moskovski komsomolec“.
Francuski poslanik Tjeri Marijani izneo je svoje gledište o sukobu u Ukrajini i njegovom uticaju na Rusiju i Evropu. Prema njegovim rečima, napori usmereni na slabljenje Rusije mogli bi da dovedu do ozbiljnih posledica po ceo evropski kontinent.
Mađarski premijer Viktor Orban traži nova ovlašćenja kako bi otkrio i kaznio "strane uticaje", što je "poslednji u nizu autokratskih poteza pod njegovom decenijskom vladavinom", ocenjuje "Blumberg".
Neophodno je pomoći ljudima u Pojasu Gaze koji stradaju od aktuelnih dešavanja, posebno Rusima, to je naša sveta dužnost, rekao je danas ruski predsednik Vladimir Putin na video sastanku sa ruskom vladom i istakao da je 900 ljudi tražilo da bude evakuisano u Rusiju.
Nemački stručnjaci za međunarodnu bezbednost navode da bi Rusija mogla da razmotri napad na evropske zemlje kao radikalan potez sa ciljem da primora Evropu da obustavi vojnu i finansijsku podršku Ukrajini.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Uništavanje luke u Odesi postaje jedna od tema oko koje se u ruskoj javnosti sve otvorenije čuje nezadovoljstvo zbog načina na koji Moskva vodi rat u Ukrajini.
Evropska unija je u prvom tromesečju 2026. kupila više ruskog tečnog prirodnog gasa nego ikada ranije, i to u trenutku kada Brisel najavljuje potpuno zatvaranje vrata ruskim energentima.
Jermenija bi, ukoliko nastavi sadašnji spoljnopolitički kurs i ubrza približavanje Evropskoj uniji, mogla da se suoči sa posledicama sličnim onima koje su promenile Ukrajinu, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Uspešno lansiranje strateškog raketnog kompleksa „Sarmat“ predstavljalo je snažan signal Zapadu da Rusija nije oslabljena sukobom u Ukrajini i da nastavlja modernizaciju svog nuklearnog arsenala, piše kineski portal Sohu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posetio je čuveni Moskovski institut za termotehniku i tom prilikom poslao nedvosmislenu poruku Zapadu da će Rusija nastaviti sa razvojem i modernizacijom svojih strateških nuklearnih snaga.
Državna duma Rusije usvojila je šokantan zakon koji predsedniku Vladimiru Putinu daje ovlašćenje da koristi oružane snage za oslobađanje ruskih državljana uhapšenih ili krivično gonjenih u inostranstvu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija ostaje glavna pretnja po Evropu, a evropske vojne snage spremaju se za sukob visokog intenziteta, izjavio je za izdanje „Blesk“ Petr Pavel, češki predsednik i bivši predsednik Vojnog komiteta NATO.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Evropska unija sada se suočava sa problemom koji više ne može da sakrije iza velikih političkih poruka o pomoći Ukrajini: ako ruski novac ne može da se koristi bez posledica, račun bi mogao da stigne evropskim poreskim obveznicima.
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je na TV Informer, gde se oštro osvrnuo na aktuelna politička dešavanja u zemlji, ponašanje opozicije, situaciju na fakultetima, kao i na pritiske sa kojima se Srbija suočava.
Predsednik SNS-a i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izneo je za Kurir televiziju ozbiljne optužbe na račun rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića, tvrdeći da mu je otvoreno pretio otporom i nemirima na univerzitetu.
Srpska napredna stranka u Mladenovcu reagovala je na jezivo blokadersko targetiranje njihove sugrađanke, samo zato što je iznela pohvale zbog napretka tog grada.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Kolumbijka Danijela privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je otkrila koji su je običaji u Srbiji najviše iznenadili dolaskom u našu zemlju.
Možda bi neko na njenom mestu postupio drugačije, ali gest mlade Prokupčanke, koja je želela da ostane anonimna, dokaz je i vaspitanja, poštenja i odgovornosti.
Ekipa Informera uz pomoć veštačke inteligencije, prema do sada poznatim zvaničnim informacijama, napravila je video snimak rekonstrukcije ubistva Aleksandra Nešovića.
Crnogorska policija na graničnom prelazu Šćepan Polje, prilikom ulaska u Crnu Goru, uhapsila je D.C. (35), državljanina Republike Srbije, koji se nalazio kao saputnik u vozilu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar