Predsednik Rusije Vladimir Putin je, govoreći na vanrednom samitu G20, upitao svoje kolege da li ih uznemirava istrebljenje civila u Pojasu Gaze, ili to što se tamo u bolnicama krajnje ozbiljne operacije deci rade bez anestezije.
- Da li vas potresa to što je sekretar UN rekao da se Pojas Gaze pretvorio u ogromno dečije groblje“, upitao je kolege koje su u govorima pre njegovog rekli da ih potresa „agresija Rusije u Ukrajini“.
Upitao je onda da li je dovoljno potresan krvavi puč u Ukrajini 2014. godine praćen ratom kijevskog režima protiv sopstvenog naroda u Donbasu?
- Da, ratna dejstva su uvek tragedija konkretnih ljudi, porodica i država i moramo da razmislimo kako da je okončamo. Razumem da ovaj rat i gubitak ljudi ne mogu da ne potresaju - potvrdio je Putin govoreći o sukobu u Ukrajini.
Putin at the G20 summit: Why world leaders were “not shocked” by the words of the UN Secretary-General regarding Gaza turning into a “big cemetery for children” pic.twitter.com/G32D1G9ROT
— AMADOU امادو #الحگ_مايفگع (@djibril20011) November 22, 2023
Međutim, naglasio je da Rusija nikada nije odbila mirovne pregovore sa Ukrajinom. „Ukrajina ih je odbila i još potpisala zakon kojim se konkretno zabranjuju pregovori sa Rusijom“, podsetio je.
Prvi brodovi sa besplatnim ruskim žitom otplovili u Afriku.
Foto: Reuters
Rusija, sa svoje strane ispunjava sve svoje obaveze u ovoj oblasti i ostaje jedan od najvećih izvoznika hrane, te su tako danas ka Africi i zemljama koje oskudevaju otplovili prvi brodovi sa besplatnim ruskim žitom.
Trenutna situacija u globalnoj ekonomiji i svetu u celini, zahteva kolektivna rešenja koje odražavaju stavove velike većine međunarodne zajednice, uključujući i zemlje u razvoju, ističe predsednik Rusije.
- Svet prolazi kroz procese radikalne transformacije. Nastaju i jačaju novi moćni centri globalnog ekonomskog razvoja. Značajan udeo globalne investicione, trgovinske i potrošačke aktivnosti premešta se u regione Azije, Afrike i Latinske Amerike, gde živi većina svetske populacije - pojašnjava on.
Rusija nije kriva za haos u svetskoj ekonomiji
Prema njegovim rečima, kolosalan stres koji doživljava svetska ekonomija je direktna posledica loše osmišljene makroekonomske politike nekih država.
- Ubrizgavanje triliona dolara i evra u privredu i bankarski sistem izazvalo je porast globalne inflacije i brz rast cena hrane i energenata. Tu je srž problema. A ne pokušaji Rusije da ostvari pravdu u Ukrajini. Ne. Već akcije najvećih svetskih ekonomija. A rezultat je povećanje ključnih kamatnih stopa. Zbog toga su, naravno, najviše stradale najsiromašnije zemlje - objasnio je predsednik Rusije.
Foto: Shutterstock, Reuters
Pojedine zemlje i dalje koriste nezakonita ograničenja trgovine i pristrasnu klimatsku agendu zarad jačanja sopstvene konkurentnosti, dodaje Putin.
Kako bi uništile konkurente, pojedine zemlje uništavaju transportne i logističke lance i međunarodne platne kanale, ali i služe se državnim terorizmom, dodaje on i podseća na eklatantni primer ovoga – eksploziju gasovoda Severni tok jedan i dva u Baltičkom moru.
Vraćamo obostrano korisnu međunarodnu saradnju
Rusija se zalaže za vraćanje otvorene i obostrano korisne međunarodne ekonomske saradnje, zasnovane na normama Povelje UN i principima kolegijalnog i uzajamnog poštovanja timskog rada.
- Neophodno je da povećamo ulogu ekonomija u razvoju u međunarodnim finansijskim institucijama, uključujući MMF i Svetsku banku, i koristimo resurse ovih organizacija u interesu razvoja zemalja i regiona, koji su zaista potrebni, a ne u oportunističke političke svrhe - dodaje predsednik.
Foto: Shutterstock, Reuters, EPA
Moskva je spremna da radi na rešavanju ovih gorućih problema, u okviru G20 ali i drugih međunarodnih institucija poput BRIKS-a, čija težina i uticaj raste i širi, dodaje Putin.
Rusija posebnu pažnju posvećuje održivom razvoju, očuvanju klime i biodiverziteta planete Zemlje, digitalnoj transformaciji svetske ekonomije i obezbeđivanju prehrambene i energetske bezbednosti. Prioritetnu pažnju posvećuje razvoju digitalne javne infrastrukture i jačanju informacione bezbednosti, a preuzimaju se realni koraci za obezbeđivanje aktivnijeg učešća žena u privredi i drugim oblastima života, ističe predsednik.
Putin se zahvalio indijskom kolegi za produktivan rad tokom predsedavanja ove godine, jer je, kako kaže, mnogo urađeno zarad rešenja gorućih pitanja međunarodne agende zbog čega je Grupa 20 i formirana.
Poželeo je uspeh „brazilskim prijateljima“, koji će od 1. decembra preuzeti obaveze predsedavajućeg G20.
Izabrani predsednik Argentine Havijer Milej predložio je Volodimiru Zelenskom da u Argentini i održi konferenciju posvećenu rešavanju ukrajinskog sukoba, rekla je u razgovoru sa novinarima Milejeva savetnica za spoljne poslove Dajana Mondino
Rusija ostaje glavna pretnja po Evropu, a evropske vojne snage spremaju se za sukob visokog intenziteta, izjavio je za izdanje „Blesk“ Petr Pavel, češki predsednik i bivši predsednik Vojnog komiteta NATO.
Neuspeh zapadne strategije u Ukrajini doveo je do sve većeg broja pristalica pregovora sa Rusijom, od kojih najvatreniji rade u kancelariji Olafa Šolca, izjavial je šefica Centra za SAD i Evropu američkog Brukings instituta., Konstanca Štelcenmiler, u članku za Fajnenšel tajms.
Prva grupa bivših ukrajinskih ratnih zarobljenika ruskog bataljona imena Bogdana Hmeljnickog, deo operativno-borbene taktičke formacije „Kaskada“, otišla je na borbeni zadatak, rekao je za RIA Novosti vojnik Viktor Kiričanski sa pozivnim znakom „Kirik“.
Zabrinutost francuskog predsednika Emanuela Makrona o partnerstvu Rusije i Severne Koreje je smešna, napisao je na društvenoj mreži Iks lider francuske Narodnorepublikanske unije i politikolog Fransoa Aselino.
Kijevu, zbog poteškoća na frontu, može biti potrebna intervencija NATO-a na sasvim drugom nivou, rekao je Metju Blekburn, viši naučni saradnik Norveškog instituta za međunarodne poslove, u članku za National Interest.
Ruski predsednik Vladimir Putin planira decenijama unapred i razmišlja u kontekstu narednih generacija, rekao je pomoćnik ruskog predsednika Maksim Oreškin u intervjuu za „Moskovski komsomolec“.
Francuski poslanik Tjeri Marijani izneo je svoje gledište o sukobu u Ukrajini i njegovom uticaju na Rusiju i Evropu. Prema njegovim rečima, napori usmereni na slabljenje Rusije mogli bi da dovedu do ozbiljnih posledica po ceo evropski kontinent.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Propali političar, blokader sa dna kace i vojvođanski separatista Nenad Čanak na najsramniji način je udario na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) i to u Sarajevu, gde je otišao da kuka i da se žali na situaciju u Srbiji.
Na društvenim mrežama isplivao je zastrašujući snimak, na kom blokaderke u vidno alkoholisanom stanju govore o "vrhunskoj atmosferi" na blokadi čiji je povod tragedija...
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se danas iz Azerbejdžana medijima iz Srbije. Prethodno se šef naše države sastao sa liderom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim, kao i sa ministrom finansija ove zemlje, Sahilom Babajevim.
Lažna država će opet na izbore, a lideru Samoopredeljenja Aljbinu Kurtiju ostaje da u naredne tri nedelje pojača pritisak na srpsku zajednicu, uhapsi još kojeg Srbina i optuži ga za ratni zločin i da najavi još milijardu evra za naoružavanje "Kosova" protiv Srbije.
Šef vojvođanskih blokadera i advokat Dragana Đilasa, Srđan Kovačević uhvaćen je u luksuznom automobilu vrednim 100.000 evra, koji je finansiran od para pokradenih preko opozicionih šema.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Na porodičnoj grobnici na Kamičkom groblju oskrnavljen je spomenik supružnika Jašara i Zorice, tako što je, prema tvrdnjama porodice, uklonjen krst sa nadgrobnog obeležja.
Za volontiranje na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu za samo dva dana je stiglo 3.800 prijava, izjavio je danas menadžer volonterskog programa za Ekspo Milan Pavlović.
Nova serija automobila "Ford kuga" potpuno je osvežena, moderna i dovoljno velika za prosečnu porodicu. Proizvođač je ovoga puta bacio akcenat i na ekonomičnost. Njegova cena u Srbiji kreće od od 26.990 evra.
Nekada su mladi gorani na plećima nosili sadnice, sa krampovima i ašovima osvajali vrhove planina, a iza njihovih ruku ostajale su šume koje danas prave hladovinu i pune Srbiju svežim vazduhom.
Policija je u popodnevnim časovima obaveštena o neobičnom i alarmantnom prizoru na jezeru Bečmenska bara, gde je oko 17.20 časova primećen automobil koji pluta prevrnut na krovu.
Pomoćnik ministra i načelnik Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Luka Čaušić posetio je sa saradnicima sedište Uprave za civilnu zaštitu Republike Italije u Rimu koja je pod nadležnošću Predsedništva saveta ministara, odnosno Kancelarije premijera.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Snimak sa slavlja na kom se vidi kako folker Radiša Trajković Đani negoduje zbog ujeda gosta i pokazaju kako se to dogodilo osvanuo je na društvenim mrežama.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar