Pored očigledne simbolike ruske moći, Su-35 je izabran jer predstavlja platformu sa velikim potencijalom za izvoz drugim državama
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin je u sredu, 6. decembra posetio Abu Dabi, kako bi se sastao sa predsednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata, Muhamedom Bin Zaidom el Nahjanom. Tokom zvanične posete, dvojica lidera diskutovali su o bilateralnim odnosima svojih država, ali i o bezbednosnoj situaciji na Bliskom Istoku u svetlu palestinsko-izraelskog sukoba.
Ipak, na osnovu izveštavanja gotovo svih svetskih medija, deluje da je sam sastanak Putina i bin Zajeda ostao u senci druga dva događaja koja su se odigrala za vreme posete. Prvi je svakako „farbanje“ neba iznad Abu Dabija u boje ruske zastave, a drugi je put, tj. let predsednika RF pod pratnjom do zuba naoružanih višenamenskih borbenih aviona Su-35, o kojima je već bilo reči.
Oba događaja izazvala su ogromnu pažnju i veliki broj komentara, što pozitivnih, što negativnih na račun ruske diplomatije, uz neizostavan narativ o "pokazivanju sile" i "paranoji ruskog lidera", pogotovo kada su u pitanju pomenuti avioni.
Šta označava ruska zastava iznad Abu Dabija?
Kao što je već navedeno, prilikom sletanja predsedničkog aviona i susreta dvojice lidera, nebo iznad Abu Dabija je preletima vojnih aviona u više navrata "ofarbano" u boje ruske zastave.
Iako se u početku mislilo da su za ovaj čin odgovorni avioni američke proizvodnje F-16 iz sastava ratnog vazduhoplovstva UAE, ubrzo je otkriveno da se radi o italijanskim trenažnim avionima MB-339A, koji pripadaju avio-akrobatskoj grupi "Al Fursan", delu emiratske avijacije.
Sa jedne strane ovakav doček pokazuje očigledan akt poštovanja i gostoprimljivosti, kao i način da se pokaže spremnost na jačanje dosadašnje saradnje na različitim poljima, poput trgovine, ulaganja i političkog dijaloga. Pored toga, činjenica da država koja već duže vreme važi za „najboljeg američkog saveznika u borbi protiv terorizma, u Persijskom zalivu“, boji nebo svog glavnog grada u rusku zstavu dosta toga govori i o njihovom odnosu prema politici izolacije Rusije koja se sprovodi od početka SVO.
Zašto je Putinova pratnja izazvala toliku buru u javnosti?
Još veću pažnju od opisanog preleta izazvala je pratnja ruskog predsednika, sačinjena od četiri višenamenska borbena aviona Su-35 naoružanih raketama vazduh-vazduh., koji su tokom čitavog leta pratili predsednički "iljušin 96". Prilikom sletanja IL-96, "suhoji" su nastavili da kruže iznad Abu Dabija, nakon čega su se i oni prizemljili na međunarodni aerodrom gde ih je čekalo tehničko osoblje, prevezeno transportnim avionom IL-76.
Slična procedura usledila je i tokom kasnije Putinove posete Saudijskoj Arabiji, pa su Su-35, zajedno sa IL-76 leteli do Rijada.
Inače vazdušna flota ruskog predsednika je do svog prvog odredišta stigla preko Kaspijskog jezera i Irana za šta su prikupljene sve neophodne dozvole. Interesantno je da su se tokom leta kroz iranski vazdušni prostor, ruskim letelicama pridružili i borbeni avioni F-14 "tomket", Ratnog vazduhoplovstva Islamske Republike.
Opisani gest Irana ne treba da čudi, budući da je ova država i ranije bila prijateljski nakolnjena za ruske vazduhoplove, a najpoznatiji primer zabeležen je u septembru 2017. godine kada su ruski strateški bombarderi iz iranskog vazdušnog prostora lansirali veći broj krstarećih raketa H-101.
Glavni razlog za pomenuti, ne baš uobičajeni postupak uključivanja borbenih aviona u pratnju je svakako briga za sigurnost ruskog predsednika imajući u vidu sve složeniju geopolitičku situaciju na Bliskom Istoku, a ne nekakva "paranoja" kako bi zapadni mediji to želeli da prikažu.
U prilog tome govore i iskustva iz prošlosti, kada su neki od najviših zvaničnika prilikom leta imali pratnju borbenih aviona prilikom putovanja iznad nestabilnih područja ili tokom kriznih vremena. Tako su Vladimira Putina tokom iznenadne posete bazi ruskih trupa Hmejim u sirijskoj provinciji Latakija, prilikom ulaska u vazdušni prostor Sirije dočekali višenamenski avioni Su-30SM, što je potpuno racionalna odluka imajući u vidu sukob unutar te zemlje.
Slična situacija dogodila se iste godine, prilikom leta ministra odbrane RF do Kaljiningrada, kada je jedan od pilota Su-27 bio prinuđen da pokaže naoružanje i time natera F-16 koji se previše približio na povlačenje.
Takođe, tadašnji američki predsednik Bil Klinton je prilikom posete Turskoj u novembru 1999. godine bio pod pratnjom tri aviona F-16, a poznato je da je Džordž Buš prilikom letova neposredno nakon 11. septembra 2001. uvek imao pratnju borbenih aviona u domaćem saobraćaju. Tako je i bivša predsednica predstavničkog doma SAD, Nensi Pelosi tokom posete Tajvanu, bila pod pratnjom čak 13 aviona (borbenih i tanker) koji su poleteli iz Japana.
Stoga se može zaključiti da je ovaj događaj veliku pažnju izazvao zbog jasnog prikaza moći Rusije i činjenice da neće dozvoliti sopstvenu izolaciju, kao i spremnost da svoj položaj u svetu brani oružjem kada je to neophodno. Osim toga važan faktor u nastaloj drami predstavlja i izbor Su-35 za prateću letelicu.
Zašto baš Su-35?
Jasno je da je Su-35 za ovaj poduhvat odabran zbog toga što se radi o najsavremenijem i najnaprednijem višenamenskom borbenom avionu u operativnoj upotrebi Vazdušno-kosmičkih snaga RF, ukoliko naravno izuzmemo dvadesetak vazduhoplova pete generacije Su-57.
Da je reč o zaista impresivnim letelicama govori i podatak da "suhoji" u pratnji nisu imali dopunjavanje gorivom u vazduhu, već je dopuna obavljena nakon sletanja, kako u Abu Dabiju, tako i u Rijadu.
Foto: Reuters
Su-35
Pored očigledne simbolike ruske moći, Su-35 je izabran jer predstavlja platformu sa velikim potencijalom za izvoz drugim državama, pogotovo što su i sami UAE jedno vreme bili zainteresovani za njihovu nabavku, ali je usled sankcija uvedenih Rusiji i pritisaka SAD ipak odlučeno da se pređe na kupovinu "rafala".
Iako su Emirati odustali, Iran koji Rusiji isporučuje "šehide", municiju i rakete bi zauzvrat u skorijoj budućnosti trebalo da dobije čak 24 aviona Su-35, čime će ratno vazduhoplovstvo ove države biti znatno unapređeno.
Na kraju, nema sumnje da je Su-35 bio logičan izbor za pratnju kako bi se vojska SAD podsetila na događaj od 6. jula, kada su ovi avioni u više navrata presreli i oštetili nekoliko bespilotnih letelica MK-9 "riper" iznad Sirije.
Bela kuća je izrazila zabrinutost u vezi sa informacijama koje su se pojavile: ruska raketa Cirkon je zauzela borbenu dužnost „blizu samih granica“ Sjedinjenih Država.
„Zastoj: neuspela kontraofanziva Ukrajine“, stoji u naslovu „Vašington Posta“ koji je danas objavio članak u dva dela, otkrivajući detalje iza kulisa vojnog donošenja odluka o razvoju strategije nezavisnosti.
Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena dala je Izraelu rok da rat protiv Hamasa završi do kraja godine, rekla su tri zvaničnika iz Tel Aviva za Politiko, pod uslovom da se ne otkriva njihov identitet.
Antonio Gutereš je postao prvi generalni sekretar koji je ovaj član iskoristio od 1971. godine, kada je Savet bezbednosti UN ranije ove nedelje upozorio na preteći "kolaps" humanitarnog poretka u Gazi
Predsednik Vladimir Zelenski suočiće se sa gnevom ukrajinskih oficira, rekao je bivši američki vojni obaveštajac Skot Riter u intervjuu za Jutjub kanal Danni Haiphong .
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bela kuća je izrazila zabrinutost u vezi sa informacijama koje su se pojavile: ruska raketa Cirkon je zauzela borbenu dužnost „blizu samih granica“ Sjedinjenih Država.
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Predsednik Republike Zoran Milanović rekao je na svečanoj akademiji održanoj u okviru 5. Pomorskih dana u Vrsima da je pomorska tradicija tog mesta deo hrvatskog identiteta i da hrvatsku pomorsku tradiciju treba snažnije isticati i očuvati.
Predsednik Vučić otvorio je novu deonicu Moravskog koridora, ističući da je Srbija izgradila više auto-puteva nego u prethodnim decenijama, a onda rekao nešto što je izazvalo potpuno oduševljenje.
U selu Oplanić održano je veselje u znak podrške politici Srpske napredne stranke, narodske volje i borbe za državu Srbiju, a bio je prisutan i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
U autorskom tekstu za američki portal "Vašington egazminer" predsednik Srbije Aleksandar Vučić osvrnuo se na knjige Baraka Obame, nekadašnjeg predsednika SAD i sadašnjeg potpredsednika Džej Di Vensa.
Muzičar i putnik iz Danske Frederik Kornelius posetio je Srbiju, a Niš ga je toliko oduševio, da mu je dao titulu najboljeg grada u Srbiji i jednim od najneverovatnijih na Balkanu.
Papir na koji mnogi vozači zaboravljaju, a zakonska je obaveza imati ga u automobilu jeste Evropski izveštaj o saobraćajnoj nezgodi. Ukoliko se ispostavi da ga ne posedujete, platićete kaznu u iznosu od 10.000 do 50.000 dinara.
Očekuje se da ovog leta brojni turisti iz Srbije i sveta otputuju u Rim, a zbog primene EES sistema predviđa se totalni kolaps na aerodromima u prestonici Italije.
Policija u Novom Pazaru, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Pazaru, uhapsila je M. D. (36) iz Novog Pazara i M. S. (55), državljanina Turske, zbog sumnje da su izvršili krivična dela teška dela protiv opšte sigurnosti i falsifikovanje isprave.
Policija u Beogradu, po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je K. B. (34) iz Niša, zbog sumnje da je od 12. maja do 17. juna izvršio više krivičnih dela teška krađa i krađa na području opštine Savski venac.
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić izjavio je danas, povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga i krijumčarenja droga, da je u Srbiji za prvih pet meseci 2026. godine zaplenjeno 7 tona narkotika.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Šampita sa čokoladnom glazurom pravo je zadovoljstvo za ljubitelje domaćih kolača. Spoj mekane kore, laganog šnea i bogate čokolade osvaja već na prvi zalogaj.
Kabl za punjenje telefona često se menja, ali problem nije uvek njegov kvalitet. Vrlo često upravo nepravilno korišćenje znatno skraćuje njegov vek trajanja.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske prilike i količina dnevne svetlosti mogu značajno da utiču na hormonski sistem, što se odražava na funkcionisanje celog organizma.
Godinama je među ljubiteljima pasa vladalo mišljenje da je border koli najinteligentnija rasa na svetu. Međutim, najnovija naučna istraživanja pokazala su da se na vrhu liste sada nalazi druga rasa, Malinoa.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Pevačica Suzana Jovanović stigla je večeras na Tašmajdan u velikom stilu - luksuznim automobilom marke "mercedes", koji je privukao pažnju svih prisutnih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.