Kina treba da bude spremna za rizik izazvan secesionističkim pretnjama Tajvana i mešanjem SAD u tajvansko pitanje. SAD pokušavaju da iskoriste ostrvo i izazovu vojni sukob kako bi obuzdali razvoj naše zemlje, rekli su na subotnjoj konferenciji stručnjaci sa obe strane Tajvanskog moreuza.
Kineska modernizacija zahteva relativno dugotrajno mirno i stabilno međunarodno i regionalno okruženje, ali tajvansko pitanje sve više postaje promenljiva koja utiče na našu nacionalnu bezbednost, rekao je Vang Zaiksi, bivši zamenik direktora Udruženja za odnose preko Tajvanskog moreuza, na Globalnoj konferenciji 2024.
- Dugoročno, moramo se pripremiti da obuzdamo i uništimo secesionistički pokušaj "nezavisnosti Tajvana - rekao je Vang.
Čang Ja-čung, predsednik škole Sun Jat-sen na Tajvanu i član glavne tajvanske opozicione stranke Kuomintang, rekao je na konferenciji da su „tokom nadmetanja sa Kinom, SAD isprobale mnoge pristupe, uključujući trgovinski rat i naučno-tehnološki rat, ali sve je to nanelo štetu upravo Sjedinjenim Državama. Kada igraju na 'tajvansku kartu', SAD očigledno profitiraju od toga, pogotovo kroz zaradu od prodaje naoružanja.
Da bi sačuvao svoju hegemoniju, Vašington će razmotriti upotrebu marioneta na ostrvu Tajvan za izazivanje sukoba sa Kinom, ali neće dozvoliti liderstvu Tajvana da samo odlučuje o svojim potezima.
Vang je rekao da je Kina tokom godina, kako bi održala stabilnost situacije u Tajvanskom moreuzu, pokazala veliko strpljenje i pridržavala se osnovne politike mirnog ponovnog ujedinjenja. Cilj je da se teži relativno mirnoj i stabilnoj situaciji u Tajvanskom moreuzu u jugoistočnom pravcu naše zemlje, primetio je Vang.
- Ali, nažalost, secesionističke vlasti DPP-a su osam godina odbijale da priznaju konsenzus iz 1992. godine i insistirale su na zalaganju za „nezavisnost Tajvana“, čime je ozbiljno narušen temelj za razvoj odnosa "između moreuza" - primetio je Vang.
- Poslednjih godina, vlasti su aktivno sarađivale sa SAD, čineći situaciju preko moreuza još težom i složenijom, a odnosi između moreuza postaju sve napetiji. - rekao je on.
Čang je rekao da nakon izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba SAD smatraju da je Ukrajina veoma korisna da obuzda Rusiju, tako da Vašington sada takođe želi da iskoristi ostrvo Tajvan da odigra istu ulogu za obuzdavanje kopna Kine i zato SAD pokušavaju da transformišu Tajvan u „Ukrajinu u Aziji“.
Vang je ponovio da SAD žele da kopiraju ukrajinsku krizu u Tajvanskom moreuzu da bi vodile još jedan proksi rat sa Kinom, pošto je vojni sukob u Ukrajini donekle oslabio snagu Rusije.
- Stoga, po pitanju Tajvana, otkrili smo da, bez obzira da li lideri DPP-a ili Kuomintanga, ili drugih političkih partija na ostrvu, svi oni imaju proameričke karakteristike, jer SAD neće odustati od svoje strategije da koriste tajvansko pitanje da prekinu i obuzdaju kinesku modernizaciju. Moramo biti u potpunosti spremni za ovaj rizik - primetio je Vang.
Pitanje konfiskacije ruske zamrznute imovine ponovo je u središtu žestokih diskusija na Zapadu, a to može izazvati radikalnu reviziju postojećih ekonomskih odnosa u svetu, pišu ruski mediji.
Uoči katoličkog Božića, zamenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev upitao je kako se oseća Evropa sa visokom inflacijom, gomilom besposlenih Ukrajinaca i „nenormalnih političara“.
Ruski predsednik Vladimir Putin, počevši od septembra 2023. godine, različitim diplomatskim kanalima signalizira da je spreman da započne pregovore o prekidu vatre u Ukrajini, piše američki list The New York Times. List se pozvao na dvojicu bivših visokih ruskih zvaničnika bliskih Kremlju, kao i zvaničnike iz Sjedinjenih Država i drugih zemalja.
Evropski parlamentarni izbori u junu 2024. mogli bi da budu sudbonosni kao što je predsednička trka u SAD, upozorio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj, rekavši da veruje da bi strah birača od nepoznatog mogao da ih navede da podrže desničarske populističke partije.
Sjedinjene Države su proširile kontinentalni pojas (proširenje kopnenog dela teritorije zemlje pod vodom) na Arktiku i Beringovom moru, piše Blumberg, pozivajući se na saopštenje američkog Stejt departmenta.
Iran je pozvao ruskog otpravnika poslova na razgovor, nakon što su Moskva i arapske zemlje ranije ove nedelje izdale zajedničko saopštenje u kojem dovode u pitanje iransko pravo na sporna ostrva u Persijskom zalivu, objavili su danas iranski državni mediji.
Šest zemalja Evropske unije nije potpisalo Deklaraciju o bezbednosnim garancijama za Ukrajinu, saopštio je zamenik šefa kabineta ukrajinskog predsednika Andrej Sibiga, prenosi ukrajinsko izdanje "Strana".
Specijalni punktovi za uručenje poziva za mobilizaciju biće postavljeni u svim gradovima i regionima Ukrajine do kraja decembra, izjavio je bivši savetnik gradonačelnika Ivano-Frankovska, komandant ukrajinskog bataljona Nazarij Kišak.
Broj kandidata za predsedničku nominaciju na predstojećim izborima u Rusiji dostigao je 29, saopštila je predsednica Centralne izborne komisije (CIK) Ela Pamfilova na sednici komisije.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Moskva ne pokazuje spremnost da odustane od svojih vojnih ciljeva u Ukrajini, a Vladimir Putin spreman je da zaustavi rat samo pod uslovima koje Rusija smatra prihvatljivim.
Džin Lang, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija direktno uključen u politiku sankcija, stigao je u Moskvu zajedno sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Rusija je praktično stekla mogućnost da blokira ekonomsku obnovu Ukrajine čak i nakon završetka velikih kopnenih borbi, jer može godinama da drži luke kod Odese zatvorenim i da udara svaki veliki novi infrastrukturni ili vojno-industrijski projekat, ocenio je bivši šef CIA za analizu Rusije Džordž Bibi.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pitanje konfiskacije ruske zamrznute imovine ponovo je u središtu žestokih diskusija na Zapadu, a to može izazvati radikalnu reviziju postojećih ekonomskih odnosa u svetu, pišu ruski mediji.
Samo 10 odsto Nemaca zadovoljno je radom vlade kancelara Fridriha Merca, dok čak 88 odsto ocenjuje njen učinak negativno, pokazuje najnovije istraživanje Infratest dimapa.
Bivši lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski godinama pre rata tvrdio je da će Ukrajina biti samo prvi od četiri velika fronta šireg sukoba Zapada i Rusije — a među njima je navodio i Balkan.
Na današnji dan podsećamo na jedan od najdramatičnijih i najvažnijih trenutaka u savremenoj srpskoj istoriji, kada je nepokolebljivi vojnički duh generala Ratka Mladića stao na crtu zapadnim ultimatumima i svetskim moćnicima.
U srcu Prištine, na Trgu Skenderbeg, organizovan je jezivi zločinački skup na kojem se okupilo više od 150.000 ekstremista koji su uglas vikali "UČK", veličajući tako zločinačku Oslobodilačku vojsku Kosova. Tim povodom u Kolegijum uživo se uključio naš dopisnik Lazar Stević.
Lider Srpske radikalne stranke prof. dr Vojislav Šešelj gostovao je na Informer TV gde je u svom prepoznatljivom stilu saopštio srpskoj javnosti vest da je preminula ozloglašena haška sudija Flavija Latanci.
Jezivi zločinački skup organizovan je danas u srcu Prištine na Kosovu i Metohiji (KiM) na kom se okupilo više od 150.000 šiptara koji su uglas vikali UČK, veličajući tako zločinačku Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK).
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Strahinja Stojanović (35) ubijen je pre šest godina, 13. septembra 2020. godine, u Beogradu. Njegov život okončan je u stravičnoj eksploziji kada je bomba postavljena ispod njegovog "bmw X5" aktivirana u Ulici omladinskih brigada.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se juče dogodila u mestu Zaganovići kod Rogatice, poginula je državljanka Francuske, dok je vozač "audija" sa područja Ilidže uhapšen.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se danas oko 16.25 časova dogodila u Ulici Save Kovačevića u Novom Pazaru, u neposrednoj blizini poslovnog centra "Samald", život je izgubila žena (67).
Tragična vest o smrti mladića Stefana S. (30), koji je, 9. septembra, nastradao u Žičkoj ulici na Vračaru dok je izvodio alpinističke radove, duboko je potresla njegovu porodicu, prijatelje i kolege.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Pevačica Jelena Karleuša je istakla da su i ona i njen bivši muž Duško Tošić shvatili koliko njihovim naslednicama znači kada vide mamu i tatu zajedno, nasmejane i u dobrim odnosima.
Bivši fudbaler Saša Đani Ćurčić svojevremeno je otkrio detalje iz mladosti i ispričao kako je početkom devedesetih, dok je tek gradio fudbalsku karijeru, započeo vezu sa devojkom koja je prethodno bila u vezi sa Aleksandrom Kneževićem Kneletom.
Pevačica i spisateljica Nives Celzijus ponovo je uspela da privuče pažnju javnosti, ovoga puta kadrovima sa snimanja novog spota koji podseća na uvod u po*no snimak, kako kažu na mrežama!
Popularni denser Nenad Kostrešević, poznatiji kao Neša Twins priznao je da je upravo on "krivac" za upoznavanje koleginice Mine Kostić sa verenikom Manetom Ćuruvijom Kaperom.
Pevačica Aleksandra Prijović pojavila se u dugačkoj beloj haljini svetskog brenda na koncertu u Nišu, gde se okupio veliki broj poštovalaca njenog lika i dela.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.