Malo je poznata činjenica da je Teksas jedno vreme bio nezavisna republika na granici između, tada, moćnog Meksika i SAD, te da je mala republika nastojala da između dva giganta sačuva svoje interese.
Prve tenzije u Teksasu počinju da se zahuktavaju početkom 1835. godine kada belački doseljenici pokušavaju da ograniče mešanje Meksika u unutrašnju politiku. Krajem 1835. nemiri prerastaju u oružani sukob u bici kod Gonzaleza. Ona ujedno predstavlja početak Teksaške revolucije, koja će dovesti do nezavisnosti Teksasa.
Tokom prva dva meseca revolucije, doseljenici su porazili sve meksičke trupe. Nakon trijumfa su odmah izabrali delegate za svoju privremenu vladu.
Na njihovu žalost, vlada je brzo pala, a razlog tome bile su unutrašnje nesuglasice. Tada dolazi do bezvlašća, pa je period pomenuta prva dva meseca 1836. godine i oslovljen kao "period bezvlašća u Teksasu".
Za vreme političkog previranja, meksički predsednik Antonio Lopez de Santa Ana lično je predvodio armiju u pokušaju da okonča žestoku pobunu.
Foto: Vikipedija
U početku su Meksikanci imali uspeha jer je general Hose de Urea porazio doseljenike na svim mestima duž obale Meksičkog zaliva gde su pružali otpor. Santa Anine snage su porazile doseljenike u bici kod Alama, i to posle trinaestodnevne opsade.
Na Konvenciji iz 1836. delegati 2. marta potpisuju Deklaraciju o nezavisnosti i osnivaju Republiku Teksas.
Posle izbora činovnika, Konvencija se raspušta, a novoformirana vlada pridružuje ostalim kolonistima koji se ubrzo povlače pred nadolazećom meksičkom vojskom.
Vojska doseljenika kretala se pod zapovedništvom Sema Hjustona, i ubrzo napada i Santa Anine snage. Događaj je poznat kao bitka kod San Hasinta, u kom su Santa Anine snage poražene, on zarobljen i prisiljen da potpiše Sporazum u Velasku. Istim sporazumom rat je okončan.
Foto: Vikipedija
A onda...
Po sticanju nezavisnosti, dolazi od političkog sukoba između dve glavne struje: nacionalističke, koju je predvodio Mirabo B. Lamar i unionističke, predvođene Semom Hjustonom. Nacionalisti su zagovarali nezavisni Teksas, proterivanje plemena Indijanaca i širenje ka Pacifičkom okeanu. Za razliku od njih, struja koju je predvodio Sem Hjuston se zalagala za priključenje Teksasa Sjedinjenim Država i miran suživot sa Indijancima.
Doprinos struji koju je predvodio Sem Hjuston dao je Meksiko 1842. godine i to u dva navrata, kada je zauzeo San Antonio i porazio Teksašane.
Nemogućnost Republike Teksas da se samostalno brani doprinela je kasnijem priključenju SAD.
Foto: Vikipedija
Drugi talas nezavisnosti
U februaru 1861. sa 166 glasova nasuprot osam protivničkih, na konvenciji je usvojen Propis za otcepljenje od SAD.
Teksaški glasači su odobrili ovaj Propis 23. februara 1861, a mesec dana kasnije Teksas je prihvatio ustav Konfederativnih Američkih Država. Time postaje njihov član.
Otcepljenju od SAD se usprotivio guverner Sem Hjuston, a zbog svog stava i odbijanja poslušnosti, smenjen je sa mesta guvernera.
Foto: Reuters
Gde je Teksas danas?
Danas je glavni grad Teksasa još uvek Ostin, a Teksas je površinom veći od Francuske, a čak dva puta veći od Nemačke ili Japana. Zanimljivo je da Teksas danas ima veći BDP od čitavog susednog Meksika, a blizak je po BDP-u čitavoj Rusiji i Indiji.
Sukob između vlasti u Teksasu i Bele kuće mogao bi značajno da utiče na ishod američke predizborne kampanje, smatraju stručnjaci koje je intervjuisao RT.
Građani SAD ne bi trebalo sami da rešavanju pitanje sa migrantima u Teksasu, kako ne bi upali u zamku vlasti, napisala je američka novinarka Tomi Laren na društvenoj mreži Iks.
Brzi rast američkog državnog duga odvešće zemlju "u ambis" ako vlada ne reši ovaj problem pre dublje krize, rekao je generalni direktor "Džej Pi Morgana" Džejmi Dajmon. Kako prenosi "Foks biznis", stručnjaci širom zemlje zvone na uzbunu: prema njihovim prognozama, do 2035. godine odnos javnog duga prema BDP-u biće 130%, a takvi pokazatelji predstavljaju direktnu pretnju ekonomskoj poziciji SAD na svetskoj sceni.
Mnogi Arapi i muslimani sa pravom glasa u SAD potvrdili su da neće glasati za reizbor američkog predsednika Džozefa Bajdena zbog njegove nepokolebljive podrške Izraelu i neuspeha da se postigne trajni prekid vatre u Gazi, prenosi CNN.
Uprkos sumornim prognozama recesije u Sjedinjenim Državama, „neočekivano otporna ekonomija“ pomaže Beloj kući jer bi američki predsednik Džo Bajden mogao da iskoristi situaciju u svojoj predizbornoj kampanji, piše NBC.
Bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp smatra da verovatnoća da će se u SAD dogoditi teroristički napad iznosi 100 odsto, zbog, kako je rekao, velikog broja ilegalnih imigranata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sukob između vlasti u Teksasu i Bele kuće mogao bi značajno da utiče na ishod američke predizborne kampanje, smatraju stručnjaci koje je intervjuisao RT.
Velika grupa mladih ljudi krenula je iz Bačke Palanke put Novog Sada, na sutrašnji veličanstveni miting Srpske napredne stranke koji će se održati u centru grada u 18 časova.
Američka vojska je pripremila nove planove za napade koji uključuju moguću upotrebu takozvane "majke svih bombi" protiv iranske energetske infrastrukture i nuklearnih postrojenja, u slučaju da predsednik SAD Donald Tramp izda naređenje za nastavak borbenih dejstava, preneo je danas CNN.
Branislav Šovljanski, glavni urednik N1, uključio se u raspravu Slobodana Georgieva sa Nove S i Jugoslava Ćosića sa Insajder televizije i dodatno rasplamsao medijsko-blokadersku sapunicu.
Međusobna razračunavanja unutar blokaderskog pokreta tik pred same izbore, kada se ulozi povećavaju a fotelja deluje ''sve bliže'', sve češće poprimaju oblik prave tragikomedije.
Jutarnji odlazak u vrtić pretvorio se u pravi strah za jednu majku iz Priboja, kojoj je čopor pasa lutalica presekao put dok je vodila dvoje male dece, od kojih jedno nema ni dve godine.
U blizini Aleksandrovca, u selu Rudenica, nalazi se istoimeni manastir koji čuva vredne tragove srpske srednjovekovne istorije. Crkva posvećena Svetom proroku Iliji poznata je po starim freskama, zanimljivoj prošlosti i narodnim predanjima koja se vezuju za izvore u njenoj blizini.
Ratna zastava koju su građani Tulona poklonili srpskim vojnicima u Prvom svetskom ratu predata je muzeju na Zejtinliku, srpskom vojničkom groblju u Solunu.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u tehničkom mandatu Milica Đurđević Stamenkovski potpisala je u Boljevcu, sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture, četiri ugovora za rekonstrukciju ratnih memorijala u Vranju, Blacu, Vlasotincu i Boljevcu, u ukupnoj vrednosti od 5,7 miliona dinara.
U novosadskom Osnovnom sudu za danas je zakazano pripremno ročište za suđenje vozaču kamiona M. P. (39) iz Lučana zbog saobraćajne nesreće na auto-putu Novi Sad – Subotica, u kojoj je poginuo policajac na dužnosti Dejan Srdić (40) iz Inđije.
U velikoj akciji hapšenja "vračarske grupe" policija je zaplenila drogu, oružje, novac, skupa vozila, satove, teleskopsku palicu, ali i važne rokovnike za lične evidencije imenovanih vezane za evidenciju prodaje opojne droge.
Hotel u Poreču evakuisao je goste i osoblje juče oko 11 časova nakon što je intenzivan miris počeo da se širi po prostorijama. Medicinsku pomoć zatražio je 21 gost, a istraga je pokazala da je incident izazvan hemijskom reakcijom tokom punjenja rezervoara hemikalijama za bazen.
Ministar kulture u tehničkom mandatu Nikola Selaković kaže da američki glumci u svojim ugovorima imaju klauzule kojima im se zabranjuje iznošenje stavova koji bi mogli da podele publiku po političkoj, verskoj, rasnoj ili drugim osnovama.
Bivši kraljevski sekretar za štampu Diki Arbiter izjavio je da je princeza Dajana tokom boravka u Kensingtonskoj palati tajno izlazila noću kako bi delila novac seksualnim radnicama.
Prema jednom istraživanju, muškarci stariji od 40 godina imaju drugačije prioritete u spavaćoj sobi, a ono što ih privlači jeste romantika u krevetu, kao i lagan seks.
Društvena mreža Fejsbuk uvodi novu funkciju zasnovanu na veštačkoj inteligenciji koja korisnicima omogućava da sopstvenim rečima odrede kakav sadržaj žele češće, a kakav ređe da viđaju u objavama i video snimcima.
Za jesenji izlet ispunjen šarenim fasadama, istorijskim trgovima i romantičnim ulicama ne morate da putujete daleko. U susednoj Rumuniji krije se Temišvar, grad koji osvaja arhitekturom, prijatnom atmosferom i šarmom zbog kojeg ćete poželeti da mu se vratite.
Pevačica Tanja Savič progovorila je o stanu koji je, navodno, kupila u naselju Beograd na vodi i tom prilikom otkrila da je zamalo kupila stan putem agencije koleginice Viki Miljković, ali je u međuvremenu odustala.
Majka tragično nastradalog violiniste Dejana Mitrovića oglasila se nakon suđenja u Palati pravde i poručila da neće dozvoliti da se žena koja je izazvala nesreću "izvuče" samo sa nanogicom.
Pevač Vladan Savić, frontmen grupe "Magla bend", poslednjih dana niže ogromne uspehe, a kada se zađe u njegove fotografije i spotove iz prethodnog perioda, vidi se koliko se promenio popularni muzičar.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.