Od protesta poljoprivrednika protiv vlade, kad su nezadovoljni farmeri blokirali prilaze auto-putevima i centre gradova, preko demonstracija protiv stranke Alternativa za Nemačku (AfD), najveća ekonomija Evrope turbulentno je ušla u novu godinu, u kojoj je očekuju izbori u tri pokrajine, kao i oni za Evropski parlament.
Favorit na pokrajinskim izborima je upravo AfD. Dok se građani već četvrtu nedelju zaredom okupljaju sa sloganima poput „Nacisti, ne hvala" i „Osećam se kao 1933, odmah zabraniti AfD", Petr Bistron, šef Spoljnopolitičkog odbora ove stranke u Bundestagu, za „Politiku" je uporedio situaciju u nemačkim medijima, koji su AfD predstavili kao ekstremiste, sa NATO agresijom na SRJ 1999. godine.
Vaš susret s predstavnicima određenih desničarskih partija u novembru pojedini nemački mediji protumačili su kao plan za proterivanje stranih državljana iz zemlje. Odakle ti podaci i o čemu se zapravo razgovaralo na tom sastanku?
- Čitav takozvani skandal je domaća tajna služba proizvela ruku podruku s levičarskom ekstremnom NVO, koju finansiraju Soros i nemačka vlada. Bila im je potrebna tema koja bi iz medija izbacila nacionalne proteste poljoprivrednika protiv vlasti. Tako su proizvodili klasičan kompro-materijal, lažne vesti i širili ih po medijima.
Kažete da su to bile „lažne vesti". Dakle, nije bilo tajnog sastanka s desničarskim ekstremistima?
To je bila neka vrste zabave na obali jezera u Potsdamu, koja se redovno održava dva puta godišnje. Tamo su se sretali normalni ljudi, dobro jeli, razgovarali, slušali muziku. Nije bilo ništa tajno. Bilo je nekoliko članova AfD-a, kao i članova konzervativne CDU i Unije vrednosti, što je normalno kad se u prestonici sretne više od 250 ljudi. Ali niko nije radio na master planu za deportacije, kako su lažne vesti tvrdile.
Ali hiljade Nemaca su ipak poverovale i protestovale protiv AfD-a?
To su isti oni ljudi koji veruju da je NATO bombardovao Srbiju 1999. godine da bi sproveo demokratiju i spasio jadne kosovske Albance od krvoločnih Srba. Ali, u tim protestima nije bilo ništa tačno. Oni su bili potpuno orkestrirani, plaćeni i organizovani od strane vladinih partija i njihovih ogranaka. Učesnici su uglavnom bili njihovi članovi. Nasuprot tome, masovni protesti protiv vlasti su autentični. Ljudima je muka od ove vlasti i traže nove izbore.
Nakon negativnih reakcija, da li vaša stranka planira da promeni stav prema migrantima? Konkretno, koje mere AfD predlaže?
Ne, zašto bismo. Negativne reakcije stižu od naših političkih protivnika. Duže od deset godina preplavljuju Nemačku migrantima. I žele da nastave, jer od toga žive. To se zove industrija azila. Ova mreža organizacija svake godine dobije više od 50 milijardi evra koje izvlači iz džepova poreskih obveznika. Dobija ih za „brigu" o migrantima. Oni ne žele dobro obrazovane migrante, koji rade i integrišu se u društvo poput Srba, Čeha, Mađara itd. Njima su potrebni nepismeni ljudi s drugih kontinenata, koji su potpuno nespojivi s našom kulturom, društvom i visokorazvijenim industrijskim radnim okruženjem.
Što više problema, to bolje za njih, jer tada imaju o čemu da brinu. Mi želimo potpunu suprotnost: useljavanje dobro obučenih ljudi i remigraciju kriminalaca. Ovo je naš program od 2013. godine.
U godini kada se, prema anketama, očekuje da će AfD postići najbolje rezultate do sada na izborima za Evropski parlament u junu, i u tri nemačke pokrajine u septembru, vaša stranka je trenutno druga po snazi u zemlji, s oko 23 odsto, dok je s druge strane Olaf Šolc najmanje popularan kancelar u nemačkoj istoriji. Kako mislite da će ovi događaji uticati na popularnost AfD-a i konkurentskih partija uoči izbora?
Prejaki smo, pretnja smo propalim starim partijama. Zbog toga će biti još ovakvih pseudoskandala koje će mejnstrim mediji širiti pred izbore. Ali ljude više nije briga. Protesti poljoprivrednika se nastavljaju, nedavno je više od 20.000 ljudi demonstriralo u mojoj izbornoj jedinici u Minhenu.
Nije prvi put da levičari pokušavaju da zabrane vašu stranku i etiketiraju je kao ekstremističku. Kako na to odgovarate i kakve su im šanse da u tome uspeju?
Ovo je veoma opasno, posebno ako se uzme u obzir da je establišment već uništio dve mlade konzervativne stranke tim metodama u prošlosti - Republikance osamdesetih godina prošlog veka i Udruženje slobodnih građana (Bund freier Bürger) početkom 21. veka.
Oni su takođe označeni kao desni ekstremisti, iako to apsolutno nisu bili. Republikanci su čak dobili sve procese pred sudovima i dokaz da su protivzakonito procesuirani. Ali to je bilo posle 10 godina klevete, kad je stranka već bila politički uništena i nije igrala nikakvu ulogu.
Ove partije nisu imale mogućnost da dopru do ljudi van mejnstrim medija. Od samog početka, naš uspeh je zasnovan na činjenici da smo u mogućnosti da širimo našu poruku alternativnim kanalima koji nisu pod kontrolom ili uticajem države. Rezultat poslednje klevetničke kampanje koju ste spomenuli je to što smo dobili rekordan broj novih prijava za članstvo. Dakle, ovaj pokušaj je potpuno propao za vladu.
Imajući u vidu izjavu predsednice vaše stranke Alise Vajdel o referendumu za izlazak iz Evropske unije i činjenicu da ste označeni kao evroskeptična stranka, a očekuje se da ostvarite dobre rezultate na izborima za EP, kako planirate da se ponašate na evropskoj sceni u takvim okolnostima?
Kakva bi politika trebalo da bude u demokratiji? Da ispuni volju naroda. Šta se dešava poslednjih godina, posebno na nivou EU? Upravo suprotno. Interesi velikih međunarodnih kompanija i geopolitički ciljevi SAD ispunjavaju se na račun naroda Evrope. Mi ćemo to promeniti. Po potrebi i referendumom o članstvu u EU. Zašto ne pitamo nemački narod da li želi da ostane u ovom klubu - oni ionako plaćaju ovu „žurku"?
London je inicirao uvođenje NATO kontingenta na desnu obalu Dnjepra i granicu sa Belorusijom kako bi "oslobodio" Oružane snage Ukrajine da se suprotstave Ruskoj Federaciji u zoni Severnog vojnog okruga.
Koncept duboke države i skrivenih motiva spoljne politike brojnih država i imperija kroz istoriju, komentarisali su gosti Info dana, filozof Velimir Abramović i dr. Dragan Petrović sa Instituta za međunarodnu privredu i politiku.
Predstavnici zemalja NATO, posebno iz Nemačke, započeli su neformalne konsultacije kako bi zapadna vojna alijansa izgledala bez SAD i njihove liderske uloge.
Hakan Fidan, ministar spoljnih poslova Turske, potvrdio je sinoć da ruski predsednik Vladimir Putin vrlo brzo stiže u posetu toj NATO zemlji, ali nije objavio tačan datum.
Moskva pažljivo prati debate o stvaranju evropskog vojnog saveza bez učešća SAD. To nije nova ideja, ali Evropa je do danas ostala usmerena prema NATO-u, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
O protestima koji besne u Evropi, govorili su u Info jutru Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu i prof. dr Radomir Milašinović osnivač Evroazijskog bezbednosnog foruma.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Poslanica SNS Biljana Pantić Pilja tokom današnje skupštinske rasprave o izboru predsednika parlamenta direktno se obratila kandidatu Studentske liste Aleksandru Čupiću, iznoseći niz pitanja o njegovoj imovini i tražeći mu da se izjasni o šokantnom otkriću da on poseduje sedam stanova i dve garaže u jednoj zgradi na Voždovcu.
Milenko Jovanov oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom objave u kojoj se tvrdi da je jedan poslanik napustio poslaničku grupu "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje".
Vuška Dragović izneo je niz optužbi na račun mreže nevladinih organizacija i njihovih veza sa pojedinim članovima nove vlasti, tvrdeći da iza "studenata" i njohovog delovanja stoji organizovana mreža.
U Beogradu je za nekoliko sati neprekidna kiša izazvala brojne probleme. Prema izveštajima i merenjima u glavnom gradu je palo između 30 i 50 litara kiše po kvadratnom metru!
Prava drama odigrala se danas na magistralnom putu u mestu Stjepan Polje kod Gračanice, gde je u saobraćajnoj nezgodi učestvovala i trudnica u devetom mesecu trudnoće.
U utorak ujutru na železničkoj pruzi kod Mičevca poginuo je radnik (33). Nesreća se dogodila oko 8:45 na nadvožnjaku železničkog mosta Sava - Jakuševec u oblasti Velike Gorice u Hrvatskoj.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Odeljenja kriminalističke policije Policijske uprave u Smederevu, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom i Poreskom policijom, uhapsili su P. U. (63) i G. M. (61) iz Smedereva zbog sumnje da su zajedno izvršili krivična dela poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i falsifikovanje službene isprave.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Mali pas primetio je nepozvanog gosta na terasi, a onda izveo nešto što niko nije očekivao. Snimak njegovog obračuna sa vevericom postao je hit na TikToku i prikupio više od milion pregleda.
Britanska voditeljka i glumica Maja Džama ponovo je dokazala da joj crveni tepih i te kako dobro stoji. Na dodeli prestižnih "GQ" nagrada za muškarca godine u Londonu pojavila se u izdanju koje je izazvalo veliku pažnju, a njena modna kombinacija bila je sve samo ne obična.
Pevač Radiša Trajković Đani svojevremeno je na nastupima ispijao piće iz cipela zarad bakšiša, što je izazvalo burnu reakciju voditeljke Marijane Mićić, koja je njegov postupak oštro osudila.
Pevačica Tijana Stojić vratila se na scenu novom pesmom "Skupo naplatio", a publiku je podsetila na dane slave i rijaliti "Sladak život", koji je 2014. godine emitovan na B92.
Glumica i narodna poslanica Lidija Vukićević stigla je danas, drugog dana zasedanja, u Narodnu skupštinu Republike Srbije, nakon jučerašnjeg incidenta kada je u trenutku ulaska u parlament polivena jogurtom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.