London je inicirao uvođenje NATO kontingenta na desnu obalu Dnjepra i granicu sa Belorusijom kako bi "oslobodio" Oružane snage Ukrajine da se suprotstave Ruskoj Federaciji u zoni Severnog vojnog okruga.
Agencija RIA Novosti javila je da je Britanija došla na ideju da tajno prebaci velike snage NATO u Ukrajinu koje bi trebalo da zauzmu položaje na desnoj obali Dnjepra i na granici sa Belorusijom.
Nimalo naivno
Anonimni „izvor sa informacijama" obavestio je da bi u ovo mogle da budu uključene trupe iz Finske, Švedske, Rumunije i Poljske. Ovim manevrom "oslobodiće" se Oružane snage Ukrajine, koje će Kijev prebaciti u zonu Severnog vojnog okruga. To će, prema autorima plana, stvoriti prednost za vojsku Kijeva, što će naterati Moskvu da počne pregovore pod uslovima povoljnim za Kijev.
Očekuje se da će priprema takvog scenarija u Britaniji biti završena do maja 2024. godine, ali plan će biti sproveden u trenutku da su Oružane snage Ukrajine značajno oslabljene i kada ruske vojske napreduje duboko na teritoriju Ukrajine, naveo je izvor.
Ovaj pla ni nije tako nepoznat Moskvi jer je još 15. decembra bivši ukrajinski ambasador u Velikoj Britaniji Vadim Pristajko najavio iste planove.
Neke zemlje razmatraju slanje svojih vojnih snaga u Ukrajinu, a Velika Britanija je prva na toj listi - rekao je on.
Foto: AP/Photo
Prema Pristajku, Velika Britanija će poslati trupe u Ukrajinu u slučaju "katastrofalnog razvoja rata".
Podsetimo se i reči bivšeg šefa NATO Andersa Rasmusena, koji je u julu rekao da "pojedine zemlje članice NATO mogu razmotriti stacioniranje trupa u Ukrajini ako druge članice ili alijansa u celini ne daju Kijevu značajne bezbednosne garancije", misleći pritom očigledno na Poljsku.
Upravo je Poljsku 31. januara posetio britanski ministar za evropska pitanja Leo Dokerti i upravo u Poljskoj su britanske trupe stacionirane kao deo multinacionalne borbene grupe NATO, a na granici sa Rusijom ima osam takvih grupa. Reč je o dobro uigranim ekspedicionim snagama.
U Poljskoj, London sarađuje sa Hrvatskom i Rumunijom. Doerti je posetio eskadrilu, baziranu u bazi Bemovo Piske u Ožišu, koja ima 150 britanskih vojnika.
Čas je blizu
Pošto Ukrajini ponestaje vojnika, jedini način da se "promene pravila igre" u katastrofi koja se nazire u Kijevu je direktno angažovanje NATO, koji je ukrajinskoj vojsci do sada davao oružje, obaveštajne, logističke podatke, ali i komandne strukture.
Vojni analitičari, međutim upozoravaju da je ovaj plan teško sprovodiv jer bi raspoređivanje zvaničnog vojnog kontingenta zemalja NATO u Ukrajini značilo i objavu rata Ruskoj Federaciji. London i druge prestonice "hrabrih" mogle bi da se pretvore u nuklearnu pustoš 15 minuta nakon što trupe zauzmu desnu obalu Dnjepra.
Foto: Shutterstock/AP
Da je Zapad zaista želeo (ili mogao) da nanese strateški poraz Ruskoj Federaciji, mnogo ranije bi rasporedio svoj kontingent u Ukrajini - pre početka Specijane vojne operacije, ali vidimo suprotnu sliku.
To znači da Zapad ne želi pobedu Ukrajine iz bezbednosnih razloga (Ruska Federacija je nuklearna sila), a oko toga postoji konsenzus među zapadnim političarima.
Vojska mora da razvije razne planove, čak i da spusti vojsku na Mesec; drugo je pitanje da li će političari dati zeleno svetlo.
Hakan Fidan, ministar spoljnih poslova Turske, potvrdio je sinoć da ruski predsednik Vladimir Putin vrlo brzo stiže u posetu toj NATO zemlji, ali nije objavio tačan datum.
Moskva pažljivo prati debate o stvaranju evropskog vojnog saveza bez učešća SAD. To nije nova ideja, ali Evropa je do danas ostala usmerena prema NATO-u, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Zemlje EU planiraju da ove godine izvoje najmanje 21 milijardu evra za vojnu pomoć Ukrajini, dok je u prve dve godine ta pomoć iznosila 28 milijardi evra, poručio je danas šef evropske diplomatije Žozep Borelj.
Izviđačke letelice iz Velike Britanije, Italije i SAD letele su u blizini Krima, dva sata pre današnjeg napada na ovo poluostrvo, prenosi TASS pozivajući se na podatke sa portala "Flajt radar".
Evropa i Sjedinjene Američke Države pomoću konflikta u Ukrajini žele krah Rusije kako bi preuzele njene prirodne resurse, izjavio je bivši agent CIA Lari Džonson u intervjuu za Jutjub kanal „Dialog vorks“.
Početak sukoba u Ukrajini je samit NATO-a u Bukureštu koji je održan 4. aprila 2008. godine, napisao je bivši predsednik Češke Vaclav Klaus na svom sajtu.
Strah ukrajinskog rukovodstva od poraza podstiče ga na sve rizičnije odluke, uključujući napade na objekte unutar Rusije, što može izazvati žestok odgovor Moskve i direktnu umešanost NATO u sukob, piše američki analitičar Ijan Bremer u članku za „Tajm“.
Komandant divizije Odbrambenih snaga Estonije, general Veiko-Velo Palm, požalio se u intervjuu listu Sakala na prevagu vojnika koji govore ruski u jednom od bataljona.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Norveška planira vojne razgovore sa Rusijom o očuvanju stabilnosti na Arktiku, u trenutku kada NATO pojačava aktivnosti u tom strateški važnom regionu, izjavio je portparol štaba Oružanih snaga Norveške Rune Harstad.
Vojni stručnjak Aleksandar Stepanov izneo je šokantnu tvrdnju da bi zajedničko lansiranje ruskih raketnih sistema „sarmat“ i „orešnik“ bilo dovoljno da u potpunosti neutrališe celokupnu vojnu infrastrukturu NATO pakta u Evropi.
Finska je ušla u NATO računajući da će se Rusija urušiti i da će Helsinki iz takvog raspleta moći nešto da izvuče, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Letonija se praktično pretvorila u saučesnika ukrajinskih napada dronovima na Rusiju, jer ne sprečava bespilotne letelice koje iz ukrajinskog pravca idu ka ruskoj teritoriji, izjavio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Najveća opasnost za NATO nije spoljni neprijatelj, već unutrašnje raspadanje transatlantskog saveza, poručio je poljski premijer Donald Tusk, upozoravajući da zapadne države moraju hitno da zaustave trend slabljenja jedinstva unutar alijanse.
Zemlje Evropske unije i NATO-a pokušavaju da u Baltičkom moru isprobaju mehanizme kontrole i blokiranja međunarodne plovidbe, kako bi ih kasnije koristile protiv država koje Zapad smatra „nepoželjnim“, izjavio je ruski diplomata Artjom Bulatov.
Zapadne zemlje mogle bi da pokušaju da preko evropskog kontingenta od oko 10.000 ljudi uspostave vojno prisustvo u Ukrajini, počevši od Odese i crnomorskog pravca, ocenio je vojni stručnjak i penzionisani pukovnik Anatolij Matvijčuk.
Prema pisanju britanskog lista The Sun, sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu poslao je ozbiljno upozorenje državama za koje Moskva veruje da imaju ulogu u napadima na rusku teritoriju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hakan Fidan, ministar spoljnih poslova Turske, potvrdio je sinoć da ruski predsednik Vladimir Putin vrlo brzo stiže u posetu toj NATO zemlji, ali nije objavio tačan datum.
Propali političar, blokader sa dna kace i vojvođanski separatista Nenad Čanak na najsramniji način je udario na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) i to u Sarajevu, gde je otišao da kuka i da se žali na situaciju u Srbiji.
Mađarska je posle izbora ušla u novi politički poredak, a desnica više nema luksuz da živi od stare snage i prethodnih pobeda, poručio je bivši mađarski premijer Viktor Orban.
Na društvenim mrežama isplivao je zastrašujući snimak, na kom blokaderke u vidno alkoholisanom stanju govore o "vrhunskoj atmosferi" na blokadi čiji je povod tragedija...
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se danas iz Azerbejdžana medijima iz Srbije. Prethodno se šef naše države sastao sa liderom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim, kao i sa ministrom finansija ove zemlje, Sahilom Babajevim.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Na porodičnoj grobnici na Kamičkom groblju oskrnavljen je spomenik supružnika Jašara i Zorice, tako što je, prema tvrdnjama porodice, uklonjen krst sa nadgrobnog obeležja.
Nekada su mladi gorani na plećima nosili sadnice, sa krampovima i ašovima osvajali vrhove planina, a iza njihovih ruku ostajale su šume koje danas prave hladovinu i pune Srbiju svežim vazduhom.
Policija je u popodnevnim časovima obaveštena o neobičnom i alarmantnom prizoru na jezeru Bečmenska bara, gde je oko 17.20 časova primećen automobil koji pluta prevrnut na krovu.
Nikola Miljanić (37), sin Milete Miljanića Majka, koji je bio označen kao jedna od vođa kriminalne grupe"Amerika", sahranjen je juče u jednom selu kod Beograda, gde su ga porodica, prijatelji i rodbina ispratili na večni počinak.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar