Tramp izbavio Evropu iz američkih okova, više nije bitno da li će pobediti on ili Bajden! Stari kontinent je sam, ako Rusija krene!
Podeli vest
Jednim potezom tokom vikenda, Donald Tramp je oslobodio Evropu iz okova američkog bezbednosnog balona. „Ne bih vas štitio, ja bih ih zapravo ohrabrivao da rade šta god žele", rekao je Tramp jednom evropskom lideru o tome kako će reagovati ako njihovu zemlju napadne Rusija. "Morate da platite!" dodao je on.
Nije važno šta je Tramp rekao o tome šta bi uradio ako druge zemlje NATO-a ne ispune cilj alijanse za potrošnju od 2 procenta ekonomske proizvodnje. Dovodeći u sumnju američku posvećenost NATO-u na tako direktan i fundamentalan način, on je efektivno zabio ulog u srce alijanse, piše kolumnista Politiko Metju Karničnig.
Veće od 100 članova američkog Senata odobrilo je nacrt zakona o finansiranju „nacionalne bezbednosti" vredan 95 milijardi dolara sa 70 glasova za i 29 protiv. Iako je usvojen u Senatu, zakon sada treba da podrži Predstavnički dom, gde republikanci imaju većinu. Ipak, zasedanje senata obeležilo je nikad brutalnije pretnje ruskom Lideru Vladimiru Putinu, ali i lideru Kine Si Đinpingu, koje je uputio lider većine američkog Senata Čak Šumer!
Sjedinjene Američke Države su odbile sugestiju ruskog predsednika Vladimira Putina o prekidu vatre u Ukrajini, objavio je danas Rojters, pozivajući se na neimenovane izvore.
13.02.2024
18:25
Gotovo da nije ni bitno da li će ponovo pobediti u ovoj fazi, jasno je da je Evropa ostala sama. Jedino pravo pitanje koje će izbori rešiti za evropsku bezbednost je trenutak raspada NATO-a. Naravno, Bajdenova administracija bi to osporila, tvrdeći da će NATO, ako aktuelni predsednik ponovo pobedi, biti siguran kao i uvek.
Evropa bi bila luda da prepusti svoju bezbednost nekolicini američkih glasača svake četiri godine
Ali koliko dugo? Veliki deo dosadašnje diskusije o Trampovim komentarima fokusiran je na konsenzus većine ljudi koji s pravom misle da bi to bilo protiv američkih interesa. Ali za Evropu u ovoj fazi to je gotovo nevažno.
Trampove pretnje da neće braniti zemlje NATO-a u slučaju ruskog napada naterale su evropske predstavnike bloka da razmisle o reviziji njegovog sastava – a takve rasprave traju već nekoliko meseci, prenosi The New York Times.
Američki bokser Kevin Džonson, koji je nedavno kao i kanadski hokejaš Brendan Lajpsik dobio rusko državljanstvo, najavio je da će na izborima glasati za Vladimira Putina.
13.02.2024
09:23
Evropa bi bila luda kada bi svoju bezbednost prepustila hirovima oko 50.000 američkih birača svake četiri godine u tzv. sving države, odnosno koje ne glasaju dosledno za demokrate i republikance. Grubo rečeno, tačno 50.000 birača je napravilo razliku na prošlim predsedničkim izborima.
Realnost je da ko god pobedi u novembru, Trampov MAGA pokret će ostati faktor u američkoj politici još neko vreme. Ko može da kaže da Trampov republikanski naslednik neće nastaviti sa anti-NATO retorikom? To je rizik koji Evropa ne može da ignoriše.
Na Ameriku je postalo rizično računati
Čak i kao kandidat, Tramp je pokazao obim svog uticaja na Republikansku partiju, primoravši je prošle nedelje da blokira zakonodavni paket koji je uključivao još jednu rundu preko potrebne vojne pomoći Ukrajini. Kongres SAD može, ali i ne mora pomoći Ukrajini u budućnosti.
Suština je da je postalo rizično računati na Ameriku. Uzimajući u obzir šta je u pitanju - rizik od ruskog jarma - Evropi ne preostaje ništa drugo nego da počne da priprema plan B. Za sada su evropski lideri još uvek u fazi besa, odnosno poricanja.
- Svaki nagoveštaj da saveznici neće braniti jedni druge podriva našu celokupnu bezbednost, uključujući i onu SAD, i dovodi američke i evropske vojnike u povećan rizik - rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u saopštenju tokom vikenda, jednom od naleta slične izjave u kojima se kritikuje bivši predsednik.
OK, šta sad?
Tramp nije prvi američki predsednik koji se žalio na zaostajanje Evrope u NATO-u
Istina je da je Evropa samo sama kriva za blato u kojem je zaglavila. Tramp je godinama pričao o problemima NATO-a, ali jedva da je izmislio žanr. Američki predsednici još od Dvajta D. Ajzenhauera žalili su se da evropski saveznici opterećuju američku odbranu.
Ono što Evropljani ne vole da čuju jeste da je Tramp u pravu: koristili su NATO i nisu ga (dovoljno) platili. Štaviše, uvek je bilo nerealno očekivati da će SAD zauvek plaćati račun za evropsku bezbednost.
Foto: Shutterstock
Međutim, nakon što je Tramp izgubio od Bajdena 2020. godine, činilo se da se sve vratilo u normalu. Bajden, doživotni posvećenik transatlantskoj saradnji, nastojao je da popravi štetu koju je Tramp naneo NATO-u dozvoljavajući Evropljanima da se vrate u svoju zonu udobnosti.
Činjenica je da Evropa ne troši dovoljno na odbranu
Iako su ukupni odbrambeni izdaci porasli poslednjih godina u Evropi - kako bi trebalo, s obzirom na rat Rusije protiv Ukrajine - to još uvek nije dovoljno. Očekuje se da će samo 11 od 31 članice NATO-a ispuniti cilj potrošnje za 2023. godinu, na primer, prema sopstvenim podacima NATO-a. Nemačka, glavna meta Trampovog gneva, tek treba da dostigne 2 odsto. Ipak, verovatno hoće ove godine, makar samo zato što se nemačka ekonomija smanjuje.
Istina je da je Bajdenov topli zagrljaj ponovo uljuljkao Evropu u lažni osećaj sigurnosti. Umesto da primora industriju da pojača proizvodnju oružja i ponovo uvede regrutaciju u zemljama poput Nemačke, gde je ona ukinuta, Evropa se ugnezdila u krilo Amerike.
Nije iznenađujuće da je kontinent, sa svojim velikodušnim državama blagostanja i pacifističkim stanovništvom, krenuo putem najmanjeg otpora, sa značajnim izuzecima Baltika i Poljske.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022. godine, fokus nemačke nacionalne debate se pomerio sa rata na toplotne pumpe i masovnu migraciju. Čak i kada je zemlja povećala svoju podršku Ukrajini, javnost je imala druge stvari na umu. Tokom prošle godine, Rusija je pala sa prvog na sedmo mesto u percepciji pretnje Nemačke, prema studiji objavljenoj ove nedelje.
Foto: Shutterstock
Trampova izjava bi trebalo da pomogne Evropi da preorijentiše svoj strateški kompas
Trampova šokantna izjava trebalo bi da pomogne da se preusmeri evropski strateški kompas. Francuski predsednik Emanuel Makron mnogo govori o težnji za evropskom „strateškom autonomijom", ali njegova zemlja zapravo nije učinila ništa da to postane stvarnost.
Prvo treba rešiti nuklearno pitanje. Zahvaljujući Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, Evropa bi imala na raspolaganju oko 500 nuklearnih bombi, prilično skromno u poređenju sa skoro 6.000 ruskih bojevih glava. Međutim, nijedna od dve zemlje se nije obavezala da će ih koristiti za zaštitu ostatka kontinenta.
Rešavanje takvih problema je dugotrajno i komplikovano. Evropa ne treba samo da obnovi svoje armije, ona treba da reprogramira svoj kolektivni način razmišljanja. Kako se približava druga godišnjica neuspelog marša Vladimira Putina na Kijev, rat i njegove implikacije na evropsku bezbednost ostaju previše apstraktni za mnoge Evropljane, posebno one u zapadnoj Evropi.
Evropi ističe vreme
Čak i ako Evropa shvati realnost sa kojom se suočava, možda će biti kasno. Na papiru, Evropa, sa kolektivnom potrošnjom za vojnu koja je otprilike tri puta većom od Rusije i ekonomijom koja je mnogo puta veća, trebalo bi da bude u stanju da se brine sama za sebe. Problem je što Evropi ističe vreme.
Zamena onoga što bi NATO izgubio ako bi Amerika napustila trajala bi decenijama i koštala bi nebrojene milijarde. A većina evropskih lidera nije čak ni prihvatila stvarnu činjenicu da je američka zaštita već praktično nestala.
Zamislite, argumentacije radi, da je Tramp inaugurisan početkom 2025. i da je tog proleća Putin odlučio da testira odlučnost NATO-a maršom u Estoniju. Hoće li Tramp rizikovati nuklearni sukob sa Putinom zbog male Estonije? Već znamo odgovor.
Foto: Informer/Fotomontaža
Fundamentalnije pitanje je da li Evropljani uopšte imaju snage da se ujedine i brane bez Vašingtona da ga vodi. Istorija sugeriše da će se samo spustiti u haos. Setite se kako se Evropa nosila sa raspadom Jugoslavije 1990-ih.
- Evropa ne može ostati ujedinjena bez Sjedinjenih Država - rekao je Bajden u govoru u Senatu 1995. tokom bosanske krize.
- U Evropi ne postoji moralni centar. Evropa sada ima priliku da dokaže da je pogrešno. Ako uspiju, na tome će moći da se zahvale samo jednoj osobi - ističe kolumnista Politika.
Ukrajina neće moći da pobedi Rusiju na bojnom polju čak ni uz podršku zapadnih zemalja, rekao je novinar Taker Karlson tokom intervjua sa američkim senatoromu Džejmsom Dejvidom Vensom.
Tokom Drugog svetskog rata, Sjedinjene Države su, po nalogu predsednika Frenklina D. Ruzvelta, prisilno premestile i zatvorile najmanje 125.284 osobe japanskog porekla u 75 identifikovanih mesta za zatvaranje.
Glavni američki vazdušni udar u februaru ove godine nisu bili na Jemen sa šiitskim Hutima, koji raketama srednjeg dometa prete civilnom brodovlju u Crvenom moru, već na Siriju i Irak, tačnije na istočne sirijske regione, gde borbe protiv ostataka takozvane Islamske države, još uvek traju, a predvode ih redovne trupe Damaska zajedno sa specijalnim jedinicama IRGC-a (Iranske revolucionarne garde).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Veće od 100 članova američkog Senata odobrilo je nacrt zakona o finansiranju „nacionalne bezbednosti" vredan 95 milijardi dolara sa 70 glasova za i 29 protiv. Iako je usvojen u Senatu, zakon sada treba da podrži Predstavnički dom, gde republikanci imaju većinu. Ipak, zasedanje senata obeležilo je nikad brutalnije pretnje ruskom Lideru Vladimiru Putinu, ali i lideru Kine Si Đinpingu, koje je uputio lider većine američkog Senata Čak Šumer!
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je otkaz koji je dobila Aleksandra Subotić, dugogodišnja direktorka "Junajted medije" i jedna od glavnih saradnica tajkuna Dragana Šolaka, otkrivši pritom detalje zbog čega se to dogodilo.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas u Zaječarskom i Borskom okrugu, a potom je u Kladovu razgovarao sa građanima tog mesta, ali i sa mnogim drugima koji su tamo došli kako bi ga videli i pozdravili.
Dugogodišnja direktorka "Junajted medije" i jedna od najbliskijih saradnica tajkuna Dragana Šolaka, Aleksandra Subotić, dobila je otkaz na toj funkciji.
Skupština u Prištini usvojila je budžet za 2026. godinu koji iznosi blizu četiri milijarde evra ali analizom tog budžeta ustanovljeno je da ni jedno ministarstvo nije izdvojilo novac za deset opština sa srpskom većinom, što poslanik Srpske liste Igor Simić tumači kao frontalni pritisak na Srbe kako bi se proterali sa prostora Kosova.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodni poslanik SNS, dr Uglješa Mrdić, konstatovao je da je danas na protestu ispred Javnog tužilaštva za organizovani kriminal (JTOK) govorio i Vladimir Prijović, tek izabrani predsednik Advokatske komore Beograda.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević poslao je snažnu poruku u svojoj objavi na Iks mreži a koja se tiče današnjeg razgovora predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa meštanima Kladova i okolnih sela.
U emisiji Exatlon Specijal bivša učesnica Exatlona Tijana Jović, otkrila je kako su je takmičari ogovarali iza leđa i da joj je smetalo što joj se niko nije direktno obratio.
Bračni par Erski otkrio je da je prelomni momenat u Exatlonu bio odlazak Jovana Radulovića Jodžira, kao i da je za njih veliku prepreku predstavljala činjenica da se nalaze zajedno u istom timu.
Prethodne sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam da li je rektor Vladan Đokić i dalje poželjan za studente blokadere, kako van reflektora izgleda voditeljka Maja Nikolić, da li je političarka u pokušaju Biljana Đorđević uspela da sebe predstavi kao "ženu iz naroda", kuda šetaju najpoznatiji najbolji drugari naše javne scene - Čedomir Jovanović i Aleksandar Kos…
Narodni poslanik Nebojša Bakarec i državni sekretar Adam Šukalo gostujući u Info jutru komentarisali su sinoćni napad na sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve u Novom Sadu.
Na društvenim mrežama osvanula je objava jednog korisnika koji bez zadrške tvrdi da je "mazda3" praktično najbolji izbor u klasi do 25.000 evra - a možda i najbolji auto na svetu za one koji znaju šta traže.
Potraga za nestalim ribolovcima, Slavišom Antićem (47) i Stefanom Krstićem (38) traje već tri dana. Ronioci žandarmerije su pristigli i pretražuju jezero Barje nadomak Leskovca.
Nemački trgovci uveli su nove mere - ako u radnji pitate za savet i isprobavate se da bi isti proizvod naručili onlajn, to će vas, verovali ili ne, koštati 25 evra.
Pad cena mleka nije nastao u Srbiji, već je deo širih evropskih tržišnih kretanja, pa svi proizvođači u regionu osećaju pritisak konkurencije i viškova, što jasno pokazuje da Srbija ne može biti izuzeta od globalnih tržišnih pravila.
Američka glumica Lisa Monkjur, koju domaća publika pamti po ulozi strane novinarke u filmu "Lepa sela lepo gore" a poljupca sa likom Velje, kog je igrao Nikola Kojo upamtila je zbog njegovog zadaha.
Kada je shvatila da od ljubavi sa Petrom Trećim nema ništa, Katarina Velika mu se osvetila tako što je osvojila srca ruskog naroda i podarila im zakonsku reformu.
U novoj domaćoj dramediji "Biće novih leta" Olga Odanović igra Branku, taštu koja ne pristaje da se odrekne ni komfora ni imovine zarad sreće sopstvene porodice koja upada u finansijske probleme.
U svetu nege kože kolagen već godinama zauzima centralno mesto. Kreme, serumi, suplementi – svi proizvodi obećavaju mladalački izgled zahvaljujući ovom proteinu. Ipak, stručnjaci ističu je prirodna barijera kože jako važna.
Koh sa orasima je kolač kome se uvek rado vraćamo. Orasi daju blagu punoću i orašastu notu koja od običnog mlečnog kolača pravi desert koji miriše na detinjstvo.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar