Jedna od najpoznatijih britanskih tink tenk organizacija - Internacionalni institut za strateške studije (IISS), koja je 2017. označena kao druga najbolja organizacija ove vrste u oblasti odbrane i bezbednosti, objavila je izveštaj u kome se navodi da "Rusija ima kapacitete da vodi rat u Ukrajini još dve do tri godine".
Ocena instituta koji je izuzetno cenjen, dolazi kao iznenađenje budući da je od početka Specijalne vojne operacije na Zapadu dugo bio prisutan narativ o tome da "ruska vojska neće moći da izdrži dugotrajan sukob", kao i najave pojedinih stranih i domaćih "stručnjaka" da "Rusi imaju dovoljno raketa i municije za još 2-3 nedelje rata".
Stoga se može reći da se nakon gotovo tri godine od pokretanja SVO, situacija totalno preokrenula. Sada vodeće istraživačke organizacije sa Zapada navode da Rusija ipak ima dovoljno sredstava za nastavak sukoba, dok sa druge strane od evropskih zvaničnika stižu vesti o nemogućnosti isporuke obećane količine naoružanja i municije, kao i nespremnosti Evrope i NATO uopšte za bilo kakav sukob - naročito sa Ruskom Federacijom.
Artiljerijske granate kao pokazatelj nespremnosti
Tokom proteklih nekoliko nedelja zvaničnici pojedinih evropskih zemalja i predstavnici kompanija odbrambene industrije izdavali su saopštenja o nemogućnosti isporuke obećane količine artiljerijskih granata Ukrajini.
Tako je nemački ministar odbrane Boris Pistorijus najavio da Nemačka planira da proizvede 200.000 granata do kraja 2024. godine, ali da ovaj broj neće ispuniti ukrajinske potrebe. Da je nemački ministar bio u pravu dokazuje jednostavna računica.
Naime, tokom proteklog leta procenjuje se da su ukrajinske snage trošile oko 7.000 granata dnevno, što znači da im je za godinu dana rata potrebno oko 2,5 miliona granata. Dakle nemačka vojna industrija nije u stanju da pokrije ni desetinu potrebne količine za Kijev, a kamoli da ostavi nešto i za sopstvenu vojsku i "sveobuhvatni rat sa Rusijom" koji najavljuju iz dana u dan.
Slični podaci stigli su i iz Norveške, tačnije od jedne od evropske kompanije za proizvodnju mlaznih motora - "Namo", koja je u komentaru o vojnom budžetu ove države za 2024. godinu napisala:
Foto: AP/Photo
"Evropskoj vojnoj industriji bi trebalo 40 godina da proizvede artiljerijsku municiju koliko je bloku (NATO) i Ukrajini potrebno za samo godinu dana aktivnog sukoba".
Iz norveškog preduzeća navode da Ukrajini u sukobu sa Rusijom treba oko sedam miliona granata godišnje, dok konzervativna procena za evropske potrebe podrazumeva 13 miliona granata, dakle neophodno je napraviti 20 miliona granata godišnje.
Stoga "Namo" procenjuje da sa trenutnom stopom evropske proizvodnje koja iznosi oko pola miliona granata godišnje, zemlje EU bi imale municije za mesec dana aktivnog ratovanja imajući u vidu potrošnju u SVO. Za razliku od Norvežana, ISS je manje optimističan pa upozorava da bi Britanija u sukobu visokog intenziteta iscrpila zalihe municije za svega osam dana.
Da je norveška kompanija bila u pravu, svedoči i izjava šefa diplomatije EU Žozepa Borelja da će od milion granata obećanih Ukrajini prošlog marta, evropske države nakon 12 meseci isporučiti oko 524.000, što se poklapa sa pomenutom procenom, a ista predviđanja ima i londonski institut.
Poređenja radi, Rusija je odavno podigla stopu proizvodnje na između jedan i 1,5 miliona artiljerijskih granata godišnje, a i pored toga ima ogromnu rezervu koja potiče iz sovjetskog perioda.
Stoga i ne čudi nastojanje članica NATO da povećaju udeo BDP koji se izdvaja za odbranu na dva odsto, koliko se inače i zahteva u dokumentima Alijanse, međutim kako se navodi u izveštaju britanskog tink tenka svega 10 od 31 članice je ispunilo ovaj zahtev u 2023. godini.
Ovo svakako neće preterano uticati na spremnost EU za sukob sa Rusijom, budući da će dobar deo budžeta za odbranu biti namenjen za pomoć Ukrajini, a kako je ocenio generalni direktor IISS Bastijan Gigerič "trenutni sukob pokazao je pukotine u borbenoj gotovosti evropskih vojski".
"Kvantitet po cenu kvaliteta"
Iako je britanski institut pozitivno ocenio količinu i stopu proizvodnje ruskog naoružanja, kako navodi Gigerič "Rusija žrtvuje kvalitet radi kvantiteta", odnosno oslanja se na nedovoljno kvalitetna, ali masovno proizvođena i jeftina sredstva.
Ova ocena londonskog tink tenka je sve samo ne tačna, čemu svedoče rezultati postignuti na frontu, kao i snimci iz pogona ruskog vojnoindustrijskog kompleksa gde se na proizvodnim linijama uglavnom mogu videti najsavremenije modifikacije vozila, letelica i druge opreme.
Tako je na osnovu izveštaja Ministarstva odbrane RF poznato da je povećana proizvodnja najsavremenijih tenkova T-90M "proriv" i T-72B3M, a sredinom septembra pojavila se vest da će nakon više od 20 godina biti pokrenuta proizvodnja tenkova T-80, i to najverovatnije modernizovane varijante T-80BVM.
Foto: Mil.ru, CC BY 4.0 , via Wikimedia Commons / Reuters
Slična je situacija i kada su u pitanju letelice, pa je tako povećana proizvodnja sada već dokazanih helikoptera Mi-28NM, Ka-52M i aviona Su-35S, a u planu je i pokretanje serijske proizvodnje aviona pete generacije Su-57.
Važno je naglasiti da u prvim mesecima zaista jeste postojao problem sa proizvodnjom jednog dela sistema i visokopreciznog naoružanja zbog nedostatka komponenti koje je Rusija uvozila sa Zapada. Ipak, obrnutim inženjeringom ruski konstruktori uspeli su da naprave niz domaćih verzija pojedinih komponenti poput termovizijskog nišana za tenkove PNM-T, kojim je zamenjen francuski "ketrin FC".
Što se tiče čipova neophodnih za navođenje krstarećih i drugih vrsta raketa, očigledno je da tu za sada ne postoje poteškoće i to zbog saradnje sa NR Kinom, pa "kinžali", "iskanderi" i rakete poput H-55, H-101, H-22 nakon tri godine pogađaju neprijateljske ciljeve sa istom preciznošću kao i na početku SVO.
Gigerič je takođe ocenio da su ukrajinski gubici zamenjeni zapadnom opremom i da je cilj da se poveća kvalitet sredstava koje ukrajinske snage koriste. Ovaj cilj očigledno nije ostvaren budući da na desetine "mardera", "bredlija", "leoparda" i drugih NATO vozila leži uništeno po ukrajinskom blatu, a slična je situacija sa sistemima PVO poput NASAMS-a, "irisa" i "patriota" i krstarećim raketama "storm šedou".
Fale im samo još avioni F-16, čija se isporuka konstantno odlaže, upravo zbog preciznosti ruskih udara što su priznali i sami Ukrajinci. Stoga ostaje nejasno koje je to rusko naoružanje manje kvalitetno nego što je bilo i zbog čega IISS uprkos priznanju o ruskoj nadmoći na frontu, nastoji da umanji značaj ruskog oružja.
Tink tenk, ili glasilo britanske krune
Kao što je već pomenuto, IISS važi za jednu od najboljih istraživačkih organizacija na svetu, ali i najmanje transparentnu kada su u pitanju njene finansije.
Tako je u 2017. godini sajt "Transparifaj" koji se bavi rangiranjem najboljih tink tenkova na osnovu transparentnosti njihovog finansiranja, napravio potpuno novu kategoriju sa oznakom "obmanljiv" i u nju svrstao upravo IISS.
Iz londonskog instituta su tada odbili da navedu ko je njihov najveći finansijer, a istraživanje "Transparifaja" pokazalo je da je godišnja potrošnja instituta u tom periodu bila veća od 16 miliona funti.
Nije poznato zbog čega se pomenuti sajt prilikom rangiranja nije osvrnuo na izveštaj "Gardijana" iz 2016. godine, koji se poziva na procurele dokumente, u kome je IISS optužen da je tajnim kanalima primio oko 25 miliona od kraljevske porodice Bahreina. Iz londonskog instituta nisu komentarisali ni ovo otkriće, niti su negirali da su primili finansijska sredstva od bahreinskih vladara, inače poznatih po izuzetno dobrim odnosima sa britanskom krunom.
Stoga deluje da IISS nije nikakva nezavisna organizacija za pitanja bezbednosti i odbrane, već "tajno" glasilo vlasti Velike Britanije zaduženo za plasiranje propagande vešto sakrivene "sveobuhvatnim i objektivnim" istraživanjima, radi narušavanja ugleda svih neprijatelja britanske krune.
Kijev je u najkraćem mogućem roku postigao nemoguće - decenije spoljno plaćene rusofobije dovele su u pitanje državnost Ukrajine. Prirodni ishod državnog udara 2014. doveo je zemlju do stanja koje već izgleda kao tačka bez povratka, napominje InoSMI.
Sva aktuelna dešavanja u svetu, između ostalih i rat u Ukrajini, komentarisali smo u Info jutru sa gostima analitičarom Perkom Matovićem iz Centra za nacionalnu politiku i pukovnikom Miloradom Đošićem.
O sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali i intervjuu Takera Karlsona sa Vladimirom Putinom govorili su gosti Info jutra Slobodan Dimitrijević iz Srpsko-ruskog pokreta i prof. Radojka Tmušić, pisac i publicista.
Američka analitička korporacija Rand preporučuje američkim vlastima da omoguće brzi završetak sukoba u Ukrajini i održiv prekid vatre. U suprotnom, Ukrajina može izgubiti još više teritorija, a rizik od direktnog rata između Ruske Federacije i NATO će se povećati.
Rusija sada sprovodi operacije koje su taktička priprema za početak njene prolećne ofanzive, rekao je bivši češki ministar odbrane general Jirži Šedivi. On je dodatno ukazao da Rusi imaju spremnih do 60 hiljada vojnika i opremu potrebnu za ofanzivu. Ukrajinci će, navodi dalje, morati nešto da preduzmu, treba da se odluči šta.
U zemljama Globalnog juga sve više shvataju da niko nije zaštićen od „državnog razbojništva“ u ekonomiji od strane Zapada, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Projektovana globalna pruga koja ide od Španije kroz jug Evrope trebalo bi da se završi u Lavovu, a Lavovska oblast će u budućnosti postati čvorište Ukrajine, što evropska poslovna zajednica priznaje, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Rusija bi mogla pregovorima da okonča sukob u Ukrajini što je pre moguće, što je potvrdio i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ali SAD ne dozvoljavaju da se to dogodi, rekao je bivši američki vojni obaveštajac i inspektor UN za oružje u Iraku Skot Riter.
Specijalna vojna operacija će pre ili kasnije biti završena pod našim uslovima, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Evropa mora da prihvati veći bezbednosni rizik danas kako bi izbegla mnogo ozbiljniju opasnost u budućnosti, poručio je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je tokom prošle nedelje značajno pojačao mere lične bezbednosti jer strahuje za svoj život, tvrdi ruski vojni ekspert Andrej Maročko, pozivajući se na sopstvene izvore.
Ruske snage nastavile su peti dan zaredom seriju vazdušnih udara na Kijev i Kijevsku oblast, dok su novi napadi i požari prijavljeni u Borispolju i Pogrebima, a mete su tokom noći bile i u Odeskoj, Harkovskoj i Zaporoškoj oblasti.
Ruske snage uništile su tri borbena oklopna vozila sa ukrajinskim oficirima tokom pokušaja izvlačenja komandnog mesta bataljona 159. odvojene mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine (OSU) iz takozvanog Volčanskog kotla u Harkovskoj oblasti.
Period u kojem je Moskva verovala da rat u Ukrajini može da završi kompromisom sa Vašingtonom praktično je završen, ocenjuje bivši američki obaveštajac Skot Riter
Direktan ruski vojni udar na ciljeve na teritoriji evropskih država više se ne može potpuno isključiti ukoliko sukob Moskve i Zapada nastavi da eskalira.
Sistematski ruski udari praktično su pretvorili Kijev u grad na liniji fronta i više nema smisla ubeđivati stanovnike ukrajinske prestonice da se rat vodi negde daleko, izjavio je kijevski filozof Sergej Dacjuk.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uveren je da će tokom predstojeće zime dokrajčiti Ukrajinu pojačanim pritiskom na Kijev, dok se istovremeno približava otvaranju još jednog fronta, tvrdi bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev je u najkraćem mogućem roku postigao nemoguće - decenije spoljno plaćene rusofobije dovele su u pitanje državnost Ukrajine. Prirodni ishod državnog udara 2014. doveo je zemlju do stanja koje već izgleda kao tačka bez povratka, napominje InoSMI.
Megaekskluziva - Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević u današnjem Kolegijumu Informer TV je otkrio gde se trenutno nalazi vođa obojene revolucije, takozvani rektor Vladan Đokić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić održava u Palati ''Srbija'' niz bilateralnih sastanaka sa šefovima delegacija zemalja učesnica ovogodišnjeg Komemorativnog sastanka posvećenog obeležavanju 65. godišnjice prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja.
U vreme kada predsednik Srbije Aleksandar Vučić radi i gradi Srbiju i bori se za nju, blokaderi, verovali ili ne, nastavljaju sezonu holideja i u septembru.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon oštro je reagovao na objavu nevladine organizacije Evropske demokrate u kojoj su istaknute procene rezultata predstojećih izbora u Srbiji, potpuno raskrinkavši ovu NVO koju plaća Zapad.
Hrvati se nadaju da srpski general Ratko Mladić neće biti sahranjen u svojoj domovini, ali i da bi našoj zemlji mogle da budu uvedene sankcije zbog najave da će on biti sahranjen uz državne počasti.
Nova sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, uskoro počinje, a među učesnicima koji su izazvali najviše pažnje jeste i Ivan Markioli iz Beograda.
Druga sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, donosi neverovatne učesnike, a publika je imala priliku da upozna i novu takmičarku - diplomiranu i master glumicu Nevenu Nedeljković.
Voditeljka specijalne emisije u Exatlonu Tijana Jović uključila se iz Dominikane i otkrila da gledaoci ni sami ne mogu da naslute kakva sezona sa sjajnim takmičarima je pred nama.
Sveštenik Srpske pravoslavne crkve Predrag Azap fotografisan je sa, verovali ili ne, poznatim srbomrscem Markom Perkovićem Tompsonom, i to uoči njegovog koncerta u Vukovaru.
Prevoznici sa Zapadnog Balkana (ZB) održaće danas proteste ispred Delegacija Evropske unije u četiri grada i tražiti suspenziju pravila 90/180 u Šengenu.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je danas sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) i Naftne industrije Srbije (NIS) o snabdevanju domaćeg tržišta naftnim derivatima.
Nišlije koje žive u soliteru u Ulici Branka Miljkovića vidno su potrešene tragedijom koja je zadesila njihove komšije sa osmog sprata M.G.(80) i njenog sina I.G. (52) koji su sinoć pronađeni mrtvi u svom stanu.
Nemačka policija objavila je novu fotografiju Srbina Saše (35) koji je u nedelju oko 3 sata ujutro na filmski način pobegao iz zatvora Duizburg-Hamborn, kroz prerezane rešetke prozora u svojoj ćeliji.
Policija u Prokuplju, u saradnji sa Upravom carina, uhapsila je bugarske državljane H. G. (59) i S. I. P. (53), zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo nedozvoljena trgovina.
Više javno tužilaštvo u Subotici vodi istragu protiv sedam osoba zbog sumnje da su neovlašćeno proizvodile, držale, nosile i prometovale oružje i eksplozivne materije.
Nakon vesti o smrti generala Ratka Mladića, domaća javnost i društvene mreže ne prestaju da bruje, a potez mlade i uspešne glumice Isidore Građanin izazvao je pravu lavinu reakcija.
Pre nego što je postala svetska zvezda, Nikol Kidman snimala je erotske scene sa kolegom Bilijem Zejnom koji će popularnost steći tek kasnije ulogom u filmu "Titanik".
Film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" proslavljenog reditelja Lordana Zafranovića otvoriće 53. Međunarodni filmski festival FEST 2. oktobra u Plavoj dvorani Sava centra.
Italijanska pevačica i seks bomba Sabrina Salerno (58), još jednom je dokazala zbog čega decenijama nosi titulu apsolutne vladarke najlepših grudi u toj zemlji.
Slatko od šljiva je stari recept poznat po celim komadima šljiva, gustom sirupu i mirisu limuna. Tajna recepta je u krečnoj vodi, u kojoj šljive kratko odstoje kako bi zadržale oblik i ne bi se raspale tokom kuvanja.
Stručnjaci tvrde da telefon uglavnom ne mora da prisluškuje naše razgovore da bi znao šta nas zanima. Umesto toga, algoritmi prikupljaju i analiziraju veliki broj podataka koje svakodnevno ostavljamo na internetu. Oni prate koje sajtove posećujemo, šta pretražujemo, koje objave gledamo i lajkujemo, koje aplikacije koristimo i gde se nalazimo.
Frizuru ne određuje samo oblik lica, već i gustina i tekstura kose. Kod tanke i ređe kose posebno se preporučuje stepenasto šišanje, jer joj daje više volumena i čini je vizuelno bujnijom. Kraće frizure, naročito različite varijante boba, odličan su izbor jer kosa deluje punije.
Još u junu pojavile su se informacije da WhatsApp razvija novu funkciju pod nazivom Scam Alert, odnosno Upozorenje na prevaru. Meta je detalje o ovoj funkciji zvanično predstavila pre više od dve nedelje, ali još uvek nije saopšteno kada će ona biti dostupna svim korisnicima.
Pop diva Jelena Karleuša oglasila se na mreži "X" nakon što su joj otkazana dva nastupa u Bosni i Hercegovini zbog, kako se navodi, zbog loše bezbednosne procene policije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.