Za NATO i Zapad ovo je horor istraživanje! Britanski institut jasan, Rusija ima dovoljno sredstava da ratuje još tri godine!
Podeli vest
Jedna od najpoznatijih britanskih tink tenk organizacija - Internacionalni institut za strateške studije (IISS), koja je 2017. označena kao druga najbolja organizacija ove vrste u oblasti odbrane i bezbednosti, objavila je izveštaj u kome se navodi da "Rusija ima kapacitete da vodi rat u Ukrajini još dve do tri godine".
Ocena instituta koji je izuzetno cenjen, dolazi kao iznenađenje budući da je od početka Specijalne vojne operacije na Zapadu dugo bio prisutan narativ o tome da "ruska vojska neće moći da izdrži dugotrajan sukob", kao i najave pojedinih stranih i domaćih "stručnjaka" da "Rusi imaju dovoljno raketa i municije za još 2-3 nedelje rata".
Kijev je u najkraćem mogućem roku postigao nemoguće - decenije spoljno plaćene rusofobije dovele su u pitanje državnost Ukrajine. Prirodni ishod državnog udara 2014. doveo je zemlju do stanja koje već izgleda kao tačka bez povratka, napominje InoSMI.
Sva aktuelna dešavanja u svetu, između ostalih i rat u Ukrajini, komentarisali smo u Info jutru sa gostima analitičarom Perkom Matovićem iz Centra za nacionalnu politiku i pukovnikom Miloradom Đošićem.
14.02.2024
09:43
Stoga se može reći da se nakon gotovo tri godine od pokretanja SVO, situacija totalno preokrenula. Sada vodeće istraživačke organizacije sa Zapada navode da Rusija ipak ima dovoljno sredstava za nastavak sukoba, dok sa druge strane od evropskih zvaničnika stižu vesti o nemogućnosti isporuke obećane količine naoružanja i municije, kao i nespremnosti Evrope i NATO uopšte za bilo kakav sukob - naročito sa Ruskom Federacijom.
Artiljerijske granate kao pokazatelj nespremnosti
Tokom proteklih nekoliko nedelja zvaničnici pojedinih evropskih zemalja i predstavnici kompanija odbrambene industrije izdavali su saopštenja o nemogućnosti isporuke obećane količine artiljerijskih granata Ukrajini.
O sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali i intervjuu Takera Karlsona sa Vladimirom Putinom govorili su gosti Info jutra Slobodan Dimitrijević iz Srpsko-ruskog pokreta i prof. Radojka Tmušić, pisac i publicista.
Američka analitička korporacija Rand preporučuje američkim vlastima da omoguće brzi završetak sukoba u Ukrajini i održiv prekid vatre. U suprotnom, Ukrajina može izgubiti još više teritorija, a rizik od direktnog rata između Ruske Federacije i NATO će se povećati.
12.02.2024
20:16
Tako je nemački ministar odbrane Boris Pistorijus najavio da Nemačka planira da proizvede 200.000 granata do kraja 2024. godine, ali da ovaj broj neće ispuniti ukrajinske potrebe. Da je nemački ministar bio u pravu dokazuje jednostavna računica.
Naime, tokom proteklog leta procenjuje se da su ukrajinske snage trošile oko 7.000 granata dnevno, što znači da im je za godinu dana rata potrebno oko 2,5 miliona granata. Dakle nemačka vojna industrija nije u stanju da pokrije ni desetinu potrebne količine za Kijev, a kamoli da ostavi nešto i za sopstvenu vojsku i "sveobuhvatni rat sa Rusijom" koji najavljuju iz dana u dan.
Slični podaci stigli su i iz Norveške, tačnije od jedne od evropske kompanije za proizvodnju mlaznih motora - "Namo", koja je u komentaru o vojnom budžetu ove države za 2024. godinu napisala:
"Evropskoj vojnoj industriji bi trebalo 40 godina da proizvede artiljerijsku municiju koliko je bloku (NATO) i Ukrajini potrebno za samo godinu dana aktivnog sukoba".
Iz norveškog preduzeća navode da Ukrajini u sukobu sa Rusijom treba oko sedam miliona granata godišnje, dok konzervativna procena za evropske potrebe podrazumeva 13 miliona granata, dakle neophodno je napraviti 20 miliona granata godišnje.
Stoga "Namo" procenjuje da sa trenutnom stopom evropske proizvodnje koja iznosi oko pola miliona granata godišnje, zemlje EU bi imale municije za mesec dana aktivnog ratovanja imajući u vidu potrošnju u SVO. Za razliku od Norvežana, ISS je manje optimističan pa upozorava da bi Britanija u sukobu visokog intenziteta iscrpila zalihe municije za svega osam dana.
Da je norveška kompanija bila u pravu, svedoči i izjava šefa diplomatije EU Žozepa Borelja da će od milion granata obećanih Ukrajini prošlog marta, evropske države nakon 12 meseci isporučiti oko 524.000, što se poklapa sa pomenutom procenom, a ista predviđanja ima i londonski institut.
Poređenja radi, Rusija je odavno podigla stopu proizvodnje na između jedan i 1,5 miliona artiljerijskih granata godišnje, a i pored toga ima ogromnu rezervu koja potiče iz sovjetskog perioda.
Stoga i ne čudi nastojanje članica NATO da povećaju udeo BDP koji se izdvaja za odbranu na dva odsto, koliko se inače i zahteva u dokumentima Alijanse, međutim kako se navodi u izveštaju britanskog tink tenka svega 10 od 31 članice je ispunilo ovaj zahtev u 2023. godini.
Ovo svakako neće preterano uticati na spremnost EU za sukob sa Rusijom, budući da će dobar deo budžeta za odbranu biti namenjen za pomoć Ukrajini, a kako je ocenio generalni direktor IISS Bastijan Gigerič "trenutni sukob pokazao je pukotine u borbenoj gotovosti evropskih vojski".
"Kvantitet po cenu kvaliteta"
Iako je britanski institut pozitivno ocenio količinu i stopu proizvodnje ruskog naoružanja, kako navodi Gigerič "Rusija žrtvuje kvalitet radi kvantiteta", odnosno oslanja se na nedovoljno kvalitetna, ali masovno proizvođena i jeftina sredstva.
Ova ocena londonskog tink tenka je sve samo ne tačna, čemu svedoče rezultati postignuti na frontu, kao i snimci iz pogona ruskog vojnoindustrijskog kompleksa gde se na proizvodnim linijama uglavnom mogu videti najsavremenije modifikacije vozila, letelica i druge opreme.
Tako je na osnovu izveštaja Ministarstva odbrane RF poznato da je povećana proizvodnja najsavremenijih tenkova T-90M "proriv" i T-72B3M, a sredinom septembra pojavila se vest da će nakon više od 20 godina biti pokrenuta proizvodnja tenkova T-80, i to najverovatnije modernizovane varijante T-80BVM.
Slična je situacija i kada su u pitanju letelice, pa je tako povećana proizvodnja sada već dokazanih helikoptera Mi-28NM, Ka-52M i aviona Su-35S, a u planu je i pokretanje serijske proizvodnje aviona pete generacije Su-57.
Važno je naglasiti da u prvim mesecima zaista jeste postojao problem sa proizvodnjom jednog dela sistema i visokopreciznog naoružanja zbog nedostatka komponenti koje je Rusija uvozila sa Zapada. Ipak, obrnutim inženjeringom ruski konstruktori uspeli su da naprave niz domaćih verzija pojedinih komponenti poput termovizijskog nišana za tenkove PNM-T, kojim je zamenjen francuski "ketrin FC".
Što se tiče čipova neophodnih za navođenje krstarećih i drugih vrsta raketa, očigledno je da tu za sada ne postoje poteškoće i to zbog saradnje sa NR Kinom, pa "kinžali", "iskanderi" i rakete poput H-55, H-101, H-22 nakon tri godine pogađaju neprijateljske ciljeve sa istom preciznošću kao i na početku SVO.
Gigerič je takođe ocenio da su ukrajinski gubici zamenjeni zapadnom opremom i da je cilj da se poveća kvalitet sredstava koje ukrajinske snage koriste. Ovaj cilj očigledno nije ostvaren budući da na desetine "mardera", "bredlija", "leoparda" i drugih NATO vozila leži uništeno po ukrajinskom blatu, a slična je situacija sa sistemima PVO poput NASAMS-a, "irisa" i "patriota" i krstarećim raketama "storm šedou".
Fale im samo još avioni F-16, čija se isporuka konstantno odlaže, upravo zbog preciznosti ruskih udara što su priznali i sami Ukrajinci. Stoga ostaje nejasno koje je to rusko naoružanje manje kvalitetno nego što je bilo i zbog čega IISS uprkos priznanju o ruskoj nadmoći na frontu, nastoji da umanji značaj ruskog oružja.
Tink tenk, ili glasilo britanske krune
Kao što je već pomenuto, IISS važi za jednu od najboljih istraživačkih organizacija na svetu, ali i najmanje transparentnu kada su u pitanju njene finansije.
Tako je u 2017. godini sajt "Transparifaj" koji se bavi rangiranjem najboljih tink tenkova na osnovu transparentnosti njihovog finansiranja, napravio potpuno novu kategoriju sa oznakom "obmanljiv" i u nju svrstao upravo IISS.
Iz londonskog instituta su tada odbili da navedu ko je njihov najveći finansijer, a istraživanje "Transparifaja" pokazalo je da je godišnja potrošnja instituta u tom periodu bila veća od 16 miliona funti.
Nije poznato zbog čega se pomenuti sajt prilikom rangiranja nije osvrnuo na izveštaj "Gardijana" iz 2016. godine, koji se poziva na procurele dokumente, u kome je IISS optužen da je tajnim kanalima primio oko 25 miliona od kraljevske porodice Bahreina. Iz londonskog instituta nisu komentarisali ni ovo otkriće, niti su negirali da su primili finansijska sredstva od bahreinskih vladara, inače poznatih po izuzetno dobrim odnosima sa britanskom krunom.
Stoga deluje da IISS nije nikakva nezavisna organizacija za pitanja bezbednosti i odbrane, već "tajno" glasilo vlasti Velike Britanije zaduženo za plasiranje propagande vešto sakrivene "sveobuhvatnim i objektivnim" istraživanjima, radi narušavanja ugleda svih neprijatelja britanske krune.
Rusija sada sprovodi operacije koje su taktička priprema za početak njene prolećne ofanzive, rekao je bivši češki ministar odbrane general Jirži Šedivi. On je dodatno ukazao da Rusi imaju spremnih do 60 hiljada vojnika i opremu potrebnu za ofanzivu. Ukrajinci će, navodi dalje, morati nešto da preduzmu, treba da se odluči šta.
U zemljama Globalnog juga sve više shvataju da niko nije zaštićen od „državnog razbojništva“ u ekonomiji od strane Zapada, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Projektovana globalna pruga koja ide od Španije kroz jug Evrope trebalo bi da se završi u Lavovu, a Lavovska oblast će u budućnosti postati čvorište Ukrajine, što evropska poslovna zajednica priznaje, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Rusija bi mogla pregovorima da okonča sukob u Ukrajini što je pre moguće, što je potvrdio i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ali SAD ne dozvoljavaju da se to dogodi, rekao je bivši američki vojni obaveštajac i inspektor UN za oružje u Iraku Skot Riter.
O aktuelnim svetskim žarištima, pre svega o specijalnoj vojnom operaciji u Ukrajini i o sukobu na Bliskom istoku, govorili su gosti Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam, Nemanja Dević istoričar i Aleksandar Pavić politikolog.
Ukrajina će uskoro prestati da postoji, ako ne pristane na pregovore, izjavio je beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko na sednici Narodne skupštine Belorusije.
U novom izdanju emisije Rat uživo, o aktuelnom žarištu u Ukrajini, napredovanju ruske vojske, ali i o uticaju Zapada na Evropu, govorili su gosti dr. Prvoslav Davinić, Danijel Simić, novinar i ratni reporter i diplomata Zoran Milivojević.
24.04.2024
19:09
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev je u najkraćem mogućem roku postigao nemoguće - decenije spoljno plaćene rusofobije dovele su u pitanje državnost Ukrajine. Prirodni ishod državnog udara 2014. doveo je zemlju do stanja koje već izgleda kao tačka bez povratka, napominje InoSMI.
"Očekujem da će biti teška kampanja. Očekujem da odnesemo pobedu, ali za to je potrebno mnogo da radimo, zato što maj neće biti nimalo lak. Mi nemamo mnogo vremena za kampanju, zato što se bavimo ozbiljnim pitanjima od nacionalnog interesa", rekla je predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić za "Blic" TV.
Koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke na listi "Aleksandar Vučić – Niš sutra" predala je noćas izbornu listu za predstojeće lokalne izbore u Nišu.
Srpska napredna stranka danas prikuplja potpise u Novom Sadu u Master centru Novosadskog sajma kao i u mesnim zajednicama u Futogu i Kaću, a velike gužve na lokaciji gde se glasovi prikupljaju govore da je izlaznost velika.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je podršku izbornoj listi SNS "Aleksandar Vučić - Vračar sutra" za izbore za Skupštinu gradske opštine Vračar.
Ministar odbrane i mandatar za sastav nove vlade Srbije Miloš Vučević potpisao je danas podršku gradskoj listi Srpske narodne stranke u Novom Sadu i tom prilikom rekao da će u tom gradu pobediti volja naroda.
Saobraćajni policajci Policijske uprave U Čačku , spasili su život čoveku kojeg je ujela pčela, a koji je alergičan na njen ujed. U takvim situacijama sekunde su bitne, a oni su to prepoznali i adekvatno reagovali.
Ministar spoljinih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da će vanredna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o BiH, na zahtev Rusije, najverovatnije biti održana 30. aprila
EXPO 2027 Beograd podržao je održavanje Beogradskog maratona i ujedinjenim snagama promovisaće značaj sporta i igre kao osnovnih tema specijalizovane izložbe koja predstoji, ali i kao veoma važnog faktora za zdraviji život i bolje društvo.
Tomislav Bokan, predsednik pokreta Dinara-Drina-Dunav i Tomo Lovrenković, novinar i politički aktivista gostovali su u emisiji "Info jutro" na Informer TV i diskutovali o srpskoj opoziciji.
Tomo Kovač, bivši ministar policije Republike Srpske i ekspert za bezbednost Dževad Galijašević analizirali su sramnu Rezoluciju o Srebrenici za Informer TV u emisiji "Info jutro".
Bratislav Jugović, član Glavnog odbora Srpske napredne stranke i Zoran Spasić iz Centra za bezbednosnu i međunarodnu politiku gostovali su u "Info jutru" Informer TV. Oni su govorili o opoziciji u Srbiji, a posebno o njenom delu okupljenom oko Dragana Đilasa.
Andrijana Arnautović iz Srpske radikalne stranke i potpredsednik Centra za nacionalnu politiku Ljubomir Đurić komentarisali su odnose Srbije i Kine tokom gostovanja u "Info jutru" Informer TV.
Od kontroverznog crnogorskog biznismena Branislava Brana Mićunovića (71), koji je preminuo u petak 19. aprila, oprostio se i bivši komadant Armije Bosne i Hercegovine, Naser Orić, koji je bio optužen za zločin nad ratnim zarobljenicima na području Srebrenice i Bratunca.
Ovlašćena službena lica Ministarstva unutrašnjih poslova Direkcije policije Policijske uprave za grad Beograd Uprave saobraćajne policije SPI za uviđaje saobraćajnih nezgoda, su po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, 27. aprila ove godine odredila zadržavanje u trajanju od 48 sati Č.L. (21) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Monstrum Nebojša Gavrilović (59), zvani Segedinac, iz sela Vlaški Do kod Požarevca, koji je više puta silovao najstariju ćerku (14) i napravio joj dete, dok je srednju ćerku (11) više puta primoravao na blud, umro je dva meseca uoči isteka robije!
Crvena zvezda planira da vrati golmana Milana Borjana (36) i kupi mladog Veljka Ilića (20) iz TSC-a, ukoliko proda Omrija Glazera (28), saznaje Informer.
Košarkaški klub Partizan u subotu je uradio najvažniji posao u ovoj sezoni, pošto je zadržao trenera Željka Obradovića na još minimum dve godine! Kako je proslavljeni stručnjak i sam rekao, ekipu sada čekaju izazovi i borba za preostala dva trofeja, u ABA ligi i u Superligi Srbije, a onda i jednako bitan posao vezan za narednu sezonu, a to je sklapanje tima koji će biti konkurentan na najjačoj evropskoj sceni.
Selektor fudbalske reprezentacije Srbije Dragan Stojković Piksi (59) nahvalio je Dušana Vlahovića (24) kao nikad ranije! Kormilar našeg nacionalnog tima u intervjuu za čuveni italijanski list "Gazeta delo Sport" govorio je o formi napadača Juventusa i tom prilikom istakao da očekuje da naredni šampionat Evrope obeleži upravo sjajni centarfor.
Porodica Marka Utržana (20) iz Kikinde, svirepo mučenog i ubijenog vojnika JNA 1991. godine u hrvatskom logoru Rakitje u Zagrebu, nije dobila pravdu koju je čekala 33 godine.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.