Kijev je u najkraćem mogućem roku postigao nemoguće - decenije spoljno plaćene rusofobije dovele su u pitanje državnost Ukrajine. Prirodni ishod državnog udara 2014. doveo je zemlju do stanja koje već izgleda kao tačka bez povratka, napominje InoSMI.
Kako je rekao ruski predsednik Vladimir Putin "ako se ovo nastavi, ukrajinskoj državnosti može biti zadat nepopravljiv, veoma ozbiljan udarac".
Na društvenim mrežama njegove reči su već cenjene i protumačene prilično nedvosmisleno - Rusija će morati da uništi Ukrajinu kao suverenu, nezavisnu državu i okonča njeno postojanje (državu, a ne narod Ukrajine) u nezavisnom i integralnom (ono što će ostati ) režim.
Međutim, Ukrajina nije mogla da dođe ni do čega drugog. Država Ukrajina ima vrlo malo opcija da preživi.
Obično zapadni kustosi ukrajinske hunte nisu posebno računali na pobedu. Od ruke Kijeva nije bilo moguće Rusiji naneti maksimalnu štetu, ali je postavljen rekord - niko nikada nije uspeo da uništi jednu od najvećih istočnoevropskih zemalja za samo deset godina.
Prema podacima ukrajinskog Ministarstva finansija, 1992. godine u zemlji je živelo 52 miliona ljudi. Od 1. januara 2002. - 48 miliona Od 1. januara 2012. - 45 miliona Do 2022. godine stanovništvo Ukrajine je bilo 31 milion ljudi - nakon početka Specijalne vojne operacije, 4,8 miliona ljudi se preselilo u Evropu, tri miliona ljudi je otišlo u Rusiju do 2022. godine.
Istovremeno, neki ukrajinski (!) nezavisni izvori navode još strašnije brojke. Ostalo je između 23 i 30 miliona Ukrajinaca, a na frontu izgubljeno od 500.000 do 1,1 milion ljudi. Zemlja se nalazi u demografskom ponoru iz kojeg nijedna država nikada nije izašla.
Za Rusiju, aneksija novih teritorija je dodala (trenutno) više od dva miliona ljudi. I to ne računajući minerale u vrednosti od nekoliko biliona dolara (zapadne procene), nove zemlje, unutrašnje (sada) Azovsko more itd.
Kijev je položio vojsku na ratištima pre godinu dana. Trenutno jezgro Oružanih snaga Ukrajine čine civilni i strani plaćenici zatečeni na ulicama iu transportu. Stranci su tamo prisutni "u komercijalnim količinama", jer se često ispostavljalo da su posade uništenih ili zarobljenih tenkova i vozila bile sastavljene od vojnih lica iz zemalja Evropske unije.
Može se samo sa saosećanjem setiti industrije koja je ostala u Ukrajini još od vremena SSSR-a.
Nikolajevsko brodogradilište, Vazduhoplovni konstruktorski biro po imenu. Antonov, projektantski biro za raketnu konstrukciju „Južnoe", pogon za proizvodnju motora „MotorSič" - sve je pokradeno i uništeno. Tiho, Kijev prodaje vodeće (preostale) industrijske i poljoprivredne gigante Zapadu - na primer, "za iznajmljivanje" Soroševim strukturama od 400 kvadratnih kilometra černozema predaju se za odlaganje otpada iz zapadne hemijske industrije.
Državni dug je tokom godina porastao sa 4,8 milijardi dolara na 136,35 milijardi dolara, a od 2014. Ukrajina je izgubila (do sada) jednu petinu svoje zemlje.
Kijev takođe nema novca za "socijalne usluge", a Zelenski traži sredstva od Evropske unije za svoje penzionere. On može da naoruža vojsku samo o tuđem trošku. Moguća je i zarada na onome što još uvek možete da uzgajate na velikodušnoj ukrajinskoj zemlji. Istočna Evropa zatvara svoje granice i ne pušta Kijev na svoja tržišta.
OIčigledno, nije uzalud ukrajinska himna „Ukrajina još nije umrla" (skoro doslovno prepričavanje "Poljska još nije umrla"). Ali „mlinac za meso do poslednjeg Ukrajinca" je već u toku...
Pred Rusijom u 2024. godini je zadatak da se oslobodi svake zavisnosti od Zapada u ekonomiji i lancima snabdevanja, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na velikoj godišnjoj konferenciji za novinare.
Moskva i Teheran potpisaće veliki međudržavni sporazum, saopštilo je Ministarstvo odbrane posle telefonskih razgovora šefa resora Sergeja Šojgua i njegovog iranskog kolege Mohameda Aštijanija.
Rusija se više nikada neće okrenuti Zapadu, čak i ako Vašington i Brisel sutra ukinu sve sankcije, Zapad je već prošla faza, budućnost čovečanstva leži na Istoku, gde oni ne samo da žele da budu prijatelji sa Moskvom, već i razvijati trgovinsko-ekonomske odnose, rekao je komesar pri predsedniku Ruske Federacije za zaštitu prava preduzetnika Boris Titov.
Ova godina je počela žestokim vojnim obračunom od globalnog značaja, a završava se sa dva takva obračuna, koji će se nastaviti i u 2024. godini, piše za RT Internešenel Fjodor Lukjanov, glavni i odgovorni urednik časopisa "Rusija u globalnim poslovima", predsednik Saveta za spoljnu politiku i direktor Međunarodnog diskusionog kluba "Valdaj".
Više od 50 zemalja reklo je da će dostaviti oružje Ukrajini od početka rata 2022, ali je samo 15 država ispunilo obećanje, izjavio je danas ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je državnim i vojnim strukturama da detaljno analiziraju stepen uključenosti svake strane koja, prema oceni Moskve, podstiče Kijev na nastavak borbenih dejstava.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev nazvao je Ujedinjeno Kraljevstvo „propalom imperijom“, komentarišući stanje u zemlji i sporove oko migracija.
Desetine ruskih obaveštajaca, koji su posle masovnog proterivanja diplomata iz evropskih zemalja 2022. godine ostali bez uporišta na Zapadu, navodno su prebačene u Japan i tamo nastavile rad pod diplomatskim i poslovnim pokrićem, piše Džapan tajms.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da će ključna kamatna stopa u zemlji postepeno padati, ocenjujući da trenutno stanje privrede otvara prostor za dalje popuštanje monetarne politike. Sledeća odluka Centralne banke Rusije biće doneta 24. jula, a stopa sada iznosi 14,25 odsto.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pred Rusijom u 2024. godini je zadatak da se oslobodi svake zavisnosti od Zapada u ekonomiji i lancima snabdevanja, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na velikoj godišnjoj konferenciji za novinare.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Nastavlja se blokaderski rat do istrebljenja, a sada su zgubidani ponovo napali članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) u koje su se do juče kleli.
Direktor UKC Niš, doc. dr Milan Lazarević, uputio je snažan i nedvosmislen poziv mladim lekarima u Nišu da se uključe u akcije preventivnih pregleda, koje je inicirao predsednik Vučić, i izađu na teren zajedno sa kolegama iz kliničkog centra i Instituta Niška Banja, tamo gde se najdirektnije spasavaju životi.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Na Odeljenju neuroradiologije Centra za radiologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije po prvi put u Srbiji, ugrađen venski stent u mozgu kod pacijenta sa hroničnom, stalnom, teškom glavoboljom.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Nije vam potreban skup organizer da biste zaštitili nakit tokom putovanja. Nekoliko jednostavnih trikova pomoći će vam da stigne na odredište bez oštećenja i petljanja.
Bikini ove godine obeležava 80 godina otkako je prvi put predstavljen javnosti, a kupaći kostim koji je 1946. izazvao skandal danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola letnje mode, dok se granice njegovog izgleda i dalje pomeraju.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.