Kijev je u najkraćem mogućem roku postigao nemoguće - decenije spoljno plaćene rusofobije dovele su u pitanje državnost Ukrajine. Prirodni ishod državnog udara 2014. doveo je zemlju do stanja koje već izgleda kao tačka bez povratka, napominje InoSMI.
Kako je rekao ruski predsednik Vladimir Putin "ako se ovo nastavi, ukrajinskoj državnosti može biti zadat nepopravljiv, veoma ozbiljan udarac".
Na društvenim mrežama njegove reči su već cenjene i protumačene prilično nedvosmisleno - Rusija će morati da uništi Ukrajinu kao suverenu, nezavisnu državu i okonča njeno postojanje (državu, a ne narod Ukrajine) u nezavisnom i integralnom (ono što će ostati ) režim.
Međutim, Ukrajina nije mogla da dođe ni do čega drugog. Država Ukrajina ima vrlo malo opcija da preživi.
Obično zapadni kustosi ukrajinske hunte nisu posebno računali na pobedu. Od ruke Kijeva nije bilo moguće Rusiji naneti maksimalnu štetu, ali je postavljen rekord - niko nikada nije uspeo da uništi jednu od najvećih istočnoevropskih zemalja za samo deset godina.
Prema podacima ukrajinskog Ministarstva finansija, 1992. godine u zemlji je živelo 52 miliona ljudi. Od 1. januara 2002. - 48 miliona Od 1. januara 2012. - 45 miliona Do 2022. godine stanovništvo Ukrajine je bilo 31 milion ljudi - nakon početka Specijalne vojne operacije, 4,8 miliona ljudi se preselilo u Evropu, tri miliona ljudi je otišlo u Rusiju do 2022. godine.
Istovremeno, neki ukrajinski (!) nezavisni izvori navode još strašnije brojke. Ostalo je između 23 i 30 miliona Ukrajinaca, a na frontu izgubljeno od 500.000 do 1,1 milion ljudi. Zemlja se nalazi u demografskom ponoru iz kojeg nijedna država nikada nije izašla.
Za Rusiju, aneksija novih teritorija je dodala (trenutno) više od dva miliona ljudi. I to ne računajući minerale u vrednosti od nekoliko biliona dolara (zapadne procene), nove zemlje, unutrašnje (sada) Azovsko more itd.
Kijev je položio vojsku na ratištima pre godinu dana. Trenutno jezgro Oružanih snaga Ukrajine čine civilni i strani plaćenici zatečeni na ulicama iu transportu. Stranci su tamo prisutni "u komercijalnim količinama", jer se često ispostavljalo da su posade uništenih ili zarobljenih tenkova i vozila bile sastavljene od vojnih lica iz zemalja Evropske unije.
Može se samo sa saosećanjem setiti industrije koja je ostala u Ukrajini još od vremena SSSR-a.
Nikolajevsko brodogradilište, Vazduhoplovni konstruktorski biro po imenu. Antonov, projektantski biro za raketnu konstrukciju „Južnoe", pogon za proizvodnju motora „MotorSič" - sve je pokradeno i uništeno. Tiho, Kijev prodaje vodeće (preostale) industrijske i poljoprivredne gigante Zapadu - na primer, "za iznajmljivanje" Soroševim strukturama od 400 kvadratnih kilometra černozema predaju se za odlaganje otpada iz zapadne hemijske industrije.
Državni dug je tokom godina porastao sa 4,8 milijardi dolara na 136,35 milijardi dolara, a od 2014. Ukrajina je izgubila (do sada) jednu petinu svoje zemlje.
Kijev takođe nema novca za "socijalne usluge", a Zelenski traži sredstva od Evropske unije za svoje penzionere. On može da naoruža vojsku samo o tuđem trošku. Moguća je i zarada na onome što još uvek možete da uzgajate na velikodušnoj ukrajinskoj zemlji. Istočna Evropa zatvara svoje granice i ne pušta Kijev na svoja tržišta.
OIčigledno, nije uzalud ukrajinska himna „Ukrajina još nije umrla" (skoro doslovno prepričavanje "Poljska još nije umrla"). Ali „mlinac za meso do poslednjeg Ukrajinca" je već u toku...
Pred Rusijom u 2024. godini je zadatak da se oslobodi svake zavisnosti od Zapada u ekonomiji i lancima snabdevanja, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na velikoj godišnjoj konferenciji za novinare.
Moskva i Teheran potpisaće veliki međudržavni sporazum, saopštilo je Ministarstvo odbrane posle telefonskih razgovora šefa resora Sergeja Šojgua i njegovog iranskog kolege Mohameda Aštijanija.
Rusija se više nikada neće okrenuti Zapadu, čak i ako Vašington i Brisel sutra ukinu sve sankcije, Zapad je već prošla faza, budućnost čovečanstva leži na Istoku, gde oni ne samo da žele da budu prijatelji sa Moskvom, već i razvijati trgovinsko-ekonomske odnose, rekao je komesar pri predsedniku Ruske Federacije za zaštitu prava preduzetnika Boris Titov.
Ova godina je počela žestokim vojnim obračunom od globalnog značaja, a završava se sa dva takva obračuna, koji će se nastaviti i u 2024. godini, piše za RT Internešenel Fjodor Lukjanov, glavni i odgovorni urednik časopisa "Rusija u globalnim poslovima", predsednik Saveta za spoljnu politiku i direktor Međunarodnog diskusionog kluba "Valdaj".
Više od 50 zemalja reklo je da će dostaviti oružje Ukrajini od početka rata 2022, ali je samo 15 država ispunilo obećanje, izjavio je danas ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je brazilskom predsedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi reizbor na funkciju šefa države, ističući njegov ogroman doprinos jačanju strateškog partnerstva Moskve i Brazilije.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao zapadne države zbog ublažavanja sankcija Rusiji, zahtevajući da Vašington i evropski saveznici prestanu da ukidaju ekonomska ograničenja koja su prethodno uveli Moskvi.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Pred Rusijom u 2024. godini je zadatak da se oslobodi svake zavisnosti od Zapada u ekonomiji i lancima snabdevanja, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na velikoj godišnjoj konferenciji za novinare.
Ginter Felinger, NATO lobista i čovek koji je otvoreno podržao "Studentsku listu", ponovo je pozvao na ukidanje spomenika maloj Milici Rakić u Beogradu.
Čuveni francuski političar Žan-Len Lakapel i dugogodišnji iskreni prijatelj Srbije i srpskog naroda, oglasio se povodom dešavanja u Srbiji i uputio snažnu podršku redakciji Informer TV, oštro osuđujući brzu odmazdu i progon koji se sprovodi nad novinarima naše televizije.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovih dobrih odnosa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, optužujući Vašington da ne vrši dovoljan pritisak na Moskvu.
Samozvani premijer lažne države Kosovo Aljbin Kurti, čije se podrške blokaderi nikada nisu ogradili u predizbornoj kampanji, sada je počeo sa diktiranjem uslova novim vlastodršcima u Srbiji.
Misteriozni kolumnista režimskog lista "Danas", koji se skrivao iza pseudonima "Prijatelj studenata", konačno je pokazao svoje pravo lice - u pitanju je Aleksandar Maršavelski, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu!
Crveni tim odneo je ubedljivu pobedu rezultatom 8:2 u večerašnjem izdanju najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji!
Građani Beograda koji su račune za struju platili preko dosadašnjeg računa Elektroprivrede Srbije u Alta banci, neće morati ponovo da plaćaju, a sve izvršene uplate bile evidentirane, uprkos oduzimanju dozvole za rad toj banci, potvrdili su iz EPS-a.
Podaci Narodne banke Srbije (NBS) pokazuju da su za prvih osam meseci ove godine 1,677 milijardi evra više turisti iz Srbije potrošili na putovanja van zemlje.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji linije fekalne kanalizacije i priključaka u ulici Nikole Pašića, Rešenjem Gradske uprave za komunalne poslove, uvodi se privremeni režim saobraćaja koji će biti na snazi do kraja novembra.
Na magistralnom putu između Užica i Zlatibora, u Surduku tokom prepodneva, došlo je saobraćajne nezgode u kojoj je jedan automobil završio van kolovoza.
Na putu Zaječar–Knjaževac, na izlazu iz sela Vratarnica u pravcu Knjaževca, rano jutros dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je život izgubila žena stara oko 30 godina, iz Velikog Jasenovca, dok su još tri osobe povređene.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Novom Sadu, uhapsili su N. V. (46) iz ovog grada i N. P. (21) iz okoline Novog Sada, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija u Novom Sadu, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Novom Sadu, uhapsila je S. V. (31) i S. K. (31) iz ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično delo nasilničko ponašanje.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Nekada gotovo nijedna slava ni veliko porodično slavlje nisu mogli da prođu bez žito torte, omiljene poslastice koja je generacijama krasila svečane trpeze.
Ruska manekenka Irina Šajk pojavila se na dodeli nagrada magazina WSJ. Magazine Innovator Awards u Njujorku u upečatljivoj beloj haljini neobičnog kroja, koja je najviše pažnje privukla potpuno otvorenim leđima.
Ivana Kovač, ćerka pevača Miše Kovača, koji je preminuo u 86. godini, prošla je kroz izuzetno težak životni period obeležen porodičnim tragedijama, gubitkom najbližih i borbom sa zavisnošću od heroina.
Vest o odlasku legendarnog Miše Kovača potresla je čitav region, a njegova vanvremenska balada „Ostala si uvijek ista“, koja je obeležila njegovu karijeru i postala himna miliona ljudi, zauvek će ostati upisana u istoriju jugoslovenske zabavne muzike.
Komentari