Uprkos dugogodišnjim vezama njene stranke sa Kremljom i sopstvenoj reputaciji "Putinovog prijatelja", Marin Le Pen je kritikovala ruske akcije u Ukrajini, nazivajužći ih "ratom na vratima EU".
Bivša liderka francuskog nacionalnog pokreta krajnje desnice Marin Le Pen, koja je imala dugogodišnju reputaciju "Putinovog prijatelja", neočekivano je kritikovala Rusiju zbog njenog rata protiv Ukrajine tokom parlamentarne debate.
Liderka Nacionalne partije je ponovila reči Kremlja o Ukrajini i pre i posle ruskog napada 2022. Rusija se, navodno, već dugo mešala u politiku Le Penove, od članova stranke koji su legitimisali aneksiju Krima do dokaza da Moskva finansira rast njenog pokreta.
Le Pen je neočekivano promenila retoriku u poslednjem govoru sa tribine Narodne skupštine, izjavivši ovo 12. marta.
- Napadom na Ukrajinu 24. februara 2022. Rusija je pokrenula rat na kapiji EU i geopolitičku krizu koja je nesumnjivo glavni najdramatičnije u poslednjih dvadeset godina.
Foto: EPA
Marin Le Pen sa predsednikom Makronom
Ona je podsetila na hiljade poginulih i povređenih, milione ljudi koji su morali da napuste svoje gradove i sela.
- Dugujemo poštovanje i podršku ukrajinskom narodu koji je pretrpeo agresiju... Zahvaljujući herojskom otporu ukrajinskog naroda, Rusija je pretrpela poraz - rekla je Marin Le Pen.
Le Penova je kritikovala i reči predsednika Emanuela Makrona, koji nije isključio potencijalno prisustvo trupa zapadnih saveznika na ukrajinskoj teritoriji u budućnosti.
- Izazivajući talas prigovora iz mnogih prestonica da pošalju trupe, Makron je, nažalost, na kraju dao poverenje Vladimiru Putinu - rekla je Marin Le Pen i dodala da je "najbolja strategija nejasnoća ili tišina".
Francuski predsednik Emanuel Makron sugerisao je 26. februara da je slanje zapadnih trupa u Ukrajinu još uvek moguće.
Međutim, nakon poplave međunarodnih reakcija izazvanih njegovim primedbama, Makron je 4. marta pojasnio da Francuska ne planira da pošalje svoje trupe u Ukrajinu u "skoroj budućnosti".
- To ne znači da razmišljamo o slanju francuskih trupa u Ukrajinu u bliskoj budućnosti, već da otvaramo debatu i razmišljamo o svemu što se može učiniti da podrži Ukrajinu, posebno na ukrajinskoj teritoriji.
Rusija je između 2019. i 2023. godine postala treći najveći izvoznik oružja posle Sjedinjenih Država i Francuske, izveštava Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI).
Slanje francuskih trupa u Ukrajinu moglo bi dovesti do toga da treće zemlje pomognu Rusiji, rekao je bivši francuski premijer Dominik de Vilpen na TV kanalu LCI. Prema njegovim rečima, u zoni sukoba će se pojaviti afrički, azijski i bliskoistočni borci, a globalni Jug će želeti da zada udar Zapadu.
U Berlinu će 15. marta biti održan specijalni sastanak francuskog predsednika Emanuela Makrona, nemačkog kancelara Olafa Šolca i poljskog premijera Donalda Tuska radi razrešenja protivrečnosti koje su nastale oko krize u Ukrajini, piše Politiko, pozivajući se na visoke nemačke i francuske izvore.
Predsednik Francuske Emanuel Makron je krajem februara izjavio da „ne treba isključiti mogućnost da će evropske države slati svoje vojnike u Ukrajinu", nakon čega je usledilo negodovanje većine zemalja EU, kao i SAD. Tako su i pojedini oficiri francuske vojske u intervjuu za list „Marijan", izjavili: „Ne smemo praviti greške, u odnosu na rusku vojsku, mi smo vojska čirlidersica", dodavši da „slanje francuskih trupa na ukrajinski front jednostavno ne bi bilo razumno".
Kremlj je naglo pojačao ličnu zaštitu ruskog predsednika Vladimira Putina, uvodeći nove bezbednosne mere koje, prema navodima izveštaja jedne evropske obaveštajne službe, uključuju i postavljanje sistema za nadzor u domove njegovih najbližih saradnika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je između 2019. i 2023. godine postala treći najveći izvoznik oružja posle Sjedinjenih Država i Francuske, izveštava Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI).
Evropsko naoružavanje ušlo je u fazu u kojoj više nije problem samo politička odluka da se kupuje više oružja, već pitanje da li države uopšte mogu da plate ono što im je potrebno.
Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Osvanuo je novi snimak koji pokazuje pravo lice blokadera. Naime, ovo je još jedan dokaz totalnog sunovrata blokadera u provaliju iz koje nemaju spasonosno uže.
Bivša potpredsednica Vlade Srbije i ministarka saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović raskrinkala je omiljenu blokadersku mantru - da je novosadska nadstrešnica pala zbog korupcije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovaće danas u Bakuu na 13. Svetskom urbanom forumu (WUF13) koji će, prema očekivanjima organizatora, okupiti više od 41.000 učesnika iz oko 180 zemalja.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Zvanični srednji kurs dinara za evro u ponedeljak će biti 117,3945 dinara, što je neznatna promena u odnosu na juče, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
U Srbiji će ujutru iznad većeg dela zemlje biti pretežno vedro, samo na istoku i jugu očekuje se mestimično niska oblačnost, navodi se u današnjoj prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za 10 osoba osumnjičenih za učešće u brutalnom ubistvu i prikrivanju likvidacije Aleksandra Nešovića Baje(48).
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar