Ukrajinske trupe su praktično prestale da pokušavaju da pređu Dnjepar kako bi prešle na levu obalu Hersonske oblasti, izjavio je za RIA Novosti regionalni guverner Vladimir Saldo.
Ranije je Saldo javio da su selo Krinki i okolina potpuno očišćeni, ali se nastavljaju pokušaji ukrajinskih Oružanih snaga da se iskrcaju na jedno od ostrva, međutim, situaciju kontroliše ruska vojska.
- Militanti ukrajinskih formacija su skoro prestali da prelaze na levu obalu. Određeni broj njih se i dalje krije na levoj obali. Hrana i municija im se ponekad dopremaju teškim bespilotnim letelicama. Nema planova za evakuaciju ranjenih, a još manje tela mrtvih. Ovo je karta u jednom pravcu - rekao je Saldo.
Prema njegovim rečima, ukrajinska vojska je pokušala da pređe Dnjepar kako bi „vođa kijevskog režima mogao izvesti svoje gospodare o svom prisustvu na levoj obali Dnjepra“.
Podsetimo, ruski ministar odbrane Sergej Šojgu ranije je saopštio da su na Dnjepru formirani armijski korpus, motorizovana divizija, Dnjeprovska rečna flotila i brigada rečnih čamaca flotile,
Ovakav potez možda nagoveštava velike akcije na Dnjepru, kao što su prelazak ruskih snaga na desnu obalu i pokušaj povratka grada Hersona, koji su ruske snage napustile tokom novembra 2022. godine.
Zapadni TV kanali ozbiljno razmatraju opcije za raspoređivanje vojnog kontingenta u Ukrajini. Razmatraju se dve glavne opcije.
Prva opcija je izgradnja „NATO bedema“ duž desne obale reke Dnjepar, od Kijeva preko Dnjepropetrovska do Zaporožja i Hersona, koji su pod kontrolom ukrajinske vojske.
Druga opcija je da zapadni regioni Ukrajine budu zauzeti, uključujući Lavovsku, Ivano-Frankivsku, Zakarpatsku, Černovsku i Volinsku oblast
Ako uzmemu u obzir prvu opciju, možemo zaključiti da će zemljama NATO biti potrebne divizije punog sastava, pa čak i armijski korpusi, kako bi postigle potpunu kontrolu nad područjem poznatim kao „desnoobalna Ukrajina“.
Ruska vojska je eliminisala najmanje 30 ukrajinskih pripadnika snaga bezbednosti tokom napada na Oružane snage Ukrajine u Harkovu, uključujući lokaciju "Ljutske jurišne brigade", rekao je za RIA Novosti Sergej Lebedev, koordinator Nikolajevskog podzemlja, pozivajući se na svoje kolege iz Harkova.
Teroristički napad u Krokus siti holu pokreće pitanje mogućnosti ukidanja moratorijuma na smrtnu kaznu za terorizam u Rusiji, izjavio je u nedelju za RIA Novosti poznati vojni analitičar i glavni urednik časopisa Nacionalna odbrana Igor Korotčenko.
Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je da je bombardovanje Jugoslavije pre 25 godina velika tragedija i ocenio da su dejstva Zapada bila nedopustiva i da su, u suštini, pokrenula rat u Evropi.
Oružane snage Ukrajine uspele su da pogode veliki amfibijske brodove „Jamal” i „Azov” u Sevastopolju, a pored toga, pogođen je je i komunikacioni centar, javlja ukrajinska vojska.
Islamska država u pokrajini Horasan (ISKP i ISIS-K) preuzela je odgovornost za masakr u moskovskoj koncernoj dvorani "Krokus siti hol", američki zvaničnici potvrdili su autentičnost te tvrdnje, a turski vojni analitičar objašnjava šta stoji iza ovog napada u prestonici Rusije.
Stručnjak za bezbednost Duško Tomić ocenio je danas da je teroristički napad u koncertnoj dvorani „Krokus“ u Moskvi bila uključena neka od stranih obaveštajnih službi koja je posredno potpomogla da se izvede takva operacija.
U grčoj luci Aleksandropolis, stanovnici grada zaustavili su voz koji je prevozio američke tenkove za Bugarsku, i naterali ga da se vrati na početnu stanicu.
Američki preduzetnik Džefri Saks napisao je na društvenoj mreži „Iks“ da uloga Ukrajine u terorističkom napadu u „Krokus siti holu“ deluje sve verovatnija.
Ako Rusija utvrdi da je Ukrajina umešana u teroristički napad na „Krokus siti hol“ u Moskvi, ona će pojačati napade na vojne ciljeve, uključujući i sedište CIA u Ukrajini, rekao je bivši analitičar CIA, Lari Džonson u intervjuu za „Dialogue works“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Dok napetost na belorusko-ukrajinskoj granici dostiže vrhunac, predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko hitno je otputovao na sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Kijev prethodne noći bio izložen jednom od najsnažnijih kombinovanih ruskih napada od početka sukoba, navodeći da su u napadu korišćeni balistički projektili, krstareće rakete i bespilotne letelice.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su u novom kombinovanom napadu na Kijev, Kijevsku i Odesku oblast pogođena preduzeća vojne industrije, logistički centri i skladišta goriva koja su, prema tvrdnjama Moskve, korišćena za proizvodnju raketa i dronova, kao i za snabdevanje Oružanih snaga Ukrajine (OSU).
Američki politikolog Džon Miršajmer ocenio je u Evropskom parlamentu da se Evropa suočava sa ozbiljnom nestabilnošću, koju je povezao sa ratom u Ukrajini.
Pojedini ruski mediji i Telegram kanali objavili su tvrdnju da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski preuzeo odgovornost za napade na logističke centre kompanije Vajldberiz u Moskovskoj i Tambovskoj oblasti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vojska je eliminisala najmanje 30 ukrajinskih pripadnika snaga bezbednosti tokom napada na Oružane snage Ukrajine u Harkovu, uključujući lokaciju "Ljutske jurišne brigade", rekao je za RIA Novosti Sergej Lebedev, koordinator Nikolajevskog podzemlja, pozivajući se na svoje kolege iz Harkova.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom Poljske u okviru velike nacionalne vežbe kojom vlasti proveravaju koliko brzo država može da upozori stanovništvo i pokrene sistem reagovanja u slučaju napada iz vazduha.
Nakon jezivih, monstruoznih komentara u kojima su se naslađivali nad tragičnom smrću nesrećnog policajca, ova politička banda otišla je korak dalje – otvoreno targetiraju i pozivaju na ubistvo predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
Bivši košarkaš Dejan Bodiroga, koji se u javnosti sve više gura kao lider lažne elite i blokaderskog pokreta, doživeo je potpuni finansijski debakl u privatnom biznisu.
Mihajlo Matović, sin glavnog blokadera iz Kraljeva Ivana Matoviča, pokazao je da nije odmakao dalje od svog oca, koji je učestvovao u pokušaju državnog udara.
Dežurni cirkusanti i blokaderski duo novosadske opozicije, Miran Pogačar i Mladen Cvijetić, ponovo su izveli besramnu predstavu i od skupštinske sale napravili najgoru birtiju.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Stanari jedne stambene zgrade u Borči mesecima su živeli u gotovo nepodnošljivim uslovima zbog nesnosnog smrada koji se širio hodnicima i zajedničkim prostorijama, a čiji je uzrok bila uginula svinja.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
U prigradskom novopazarskom naselju Pazarište, na starom putu Novi Pazar - Tutin, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali teretno vozilo i automobil marke "audi".
Na auto-putu Subotica – Novi Sad, u blizini Molove pumpe, danas oko 15:46 časova dogodila se teška saobraćajna nezgoda kada je došlo do prevrtanja cisterne.
Almira Vukadinović, supruga visokopozicioniranog pripadnika "škaljarskog klana" Predraga Vukadinovića, uhapšena je po nalogu crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je učestvovala u stvaranju kriminalne organizacije.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Dešava se da džem, uprkos tome što je voće dovoljno kuvano, ostane ređi nego što ste planirali. Ipak, postoji nekoliko jednostavnih načina da se postigne željena gustina.
Mala deca unose mnogo živosti, buke i nepredvidivih situacija u svakodnevni život, pa nisu sve rase pasa podjednako spremne da se prilagode takvom okruženju. Zbog toga pet rasa nisu najbolji izbor za porodice sa malom decom.
Ako želite jednostavan i prirodan način da posvetite pažnju svojoj koži, moguće je da se rešenje već krije u vašoj kuhinji. Ova domaća "botoks krema" priprema se od lako dostupnih sastojaka koje mnogi već imaju kod kuće.
Veštačka inteligencija koja pamti korisnike donosi više pogodnosti, ali otvara i potpuno novu vrstu rizika. Umesto da pokušaju da probiju zaštitu sistema, hakeri sada traže način da promene ono što AI smatra istinom.
Nakon tragične pogibije mlade Anastasije, ćerke Nevene Hot, na društvenim mrežama oglasila se i njena tetka Vesna, koja je emotivnom i potresnom porukom raznežila i rasplakala mnoge.
Anastasija Ražnatović pre nekoliko dana dobila je sina sa fudbalerom Nemanjom Gudeljom, a sada je na Instagramu podelila prvi snimak naslednika kojem su dali ime Ilijan.
Bivša prijateljica Stanije Dobrojević Tamara Radoman došla je sinoć u Šimanovce kako bi podržala Anitu Stanojlović, pa progovorila i o svom odnosu sa starletom i Asminom Durdžićem.
Pojedine estradne ličnosti iza sebe nose priče ispunjene velikom tugom, kao što je gubitak deteta. Među njima su Mirko Kodić, Milić Vukašinović, Žika Todorović kao i Eva Ras.
Starleta Stanija Dobrojević progovorila je o svom detinjstvu, roditeljima i vaspitanju, kao i o ocu kojeg je rano izgubila i vršnjačkom nasilju koje je preživljavala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.