Šokantna poruka iz Hrvatske za Ukrajinu! Ovo nije dobro... Svi čekaju da Tramp okonča rat, ali onda kreće nešto još opasnije!
Podeli vest
Sukob između Rusije i SAD u Ukrajini je posledica američke višedecenijske spoljnopolitičke strategije slamanja ruske nezavisnosti i smeštanja Rusije u okvire koje je za nju napravio Vašington, piše geopolitičar Zoran Meter za hrvatski sajt "Geopolitika njuz".
Zapad je ovaj pravac delovanja prema Rusiji zauzeo ubrzo nakon raspada SSSR-a, još u vreme administracije presednika Bila Klintona.
Ruske trupe će se uskoro obračunati sa Odesom i mogu stići do Kijeva ako bude potrebno, a ukrajinske oružane snage neće moći da ih zaustave, rekao je bivši savetnik Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor na Jutjub kanalu Daniel Davis/Deep Dive.
Rusi su prvi put na teritoriji Ukrajine upotrebili teške volumetrijske detonacione bombe (ODAB) teške 1500 kg, javili su nemački mediji pozivajući se na vojnog analitičara Julijana Ropkea.
31.03.2024
15:10
Nema sumnje da će ovaj sukob trajati još dugo, čak i u slučaju da na američkim izborima u novembru pobedi Donald Tramp. Sa pobedom Trampa rat u Ukrajini će se, po svoj prilici, završiti, ali će nakon toga uslediti dugo razdoblje novog hladnog rata, za koji će ceh plaćati Evropa.
Drugim rečima, sa dolaskom Trampa, ništa bitno se neće promeniti. Za povratak u nekakvu normalu biće potrebne duboke promene unutar američkog centra donošenja ključnih odluka, ali za to su potrebne godine.
Rusija je sa svoje strane nedavno izjavila da je odmah spremna da započne tu saradnju, ali isključivo na ravnopravnim osnovama. S obzirom na to da tako nešto za SAD i EU za sada nije prihvatljivo i da neće biti još dugo, jasno je da, nakon stabilizacije ukrajinske krize, do koje će, pre ili kasnije, ipak doći, sledi "Hladni rat 2.0."
Ukrajinska vojska se plaši da stupi u kontaktne borbe sa vojnicima bataljona 291. puka Oružanih snaga Rusije „Ahmat-Vostok“ i odmah beži, što je omogućilo toj jedinici da napreduje sedam kilometara u pravcu Zaporožja prema selu Rabotino, rekao je komandant vazdušno-izviđačkog bataljona sa pozivnim znakom „Dobro“.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o rutinskoj prolećnoj regrutaciji kojim se poziva 150.000 građana da služe vojsku, navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Kremlja.
31.03.2024
14:10
Putinova izborna pobeda je neupitna. Rusija je donela odluku da pokaže neophodno nacionalno jedinstvo i da se okupi oko svog vođstva. To je čitava istina o ruskim izborima.
Upravo tu je nastao problem za Zapad. Da li treba priznati ove izbore ili ne, proglašavajući ih farsom?
Prvi su pred rudo istrčali Nemci, saopštavajući da Nemačka neće priznati legitimitet ruskih izbora. Međutim, pragmatični Amerikanci su bili znatno oprezniji, pa su tako, istina vrlo oštro, kritikovali Putinovu izbornu pobedu, ali nisu izjavili da neće priznati izbore. Bajdenov savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Saliven je izjavio da je Putinova pobeda realnost.
Vašington dobro zna da će, kada jednom dođe do razgovora o rešenju ukrajinskog konflikta, na čelu Rusije i dalje biti Putin.
Nesnalaženje Zapada u ukrajinskom konfliktu
Najbolji primer nesnalaženja Zapada u ukrajinskom konfliktu iznela je italijanska "Republika", u tekstu od 19. marta, u kome se izveštava da je američki Stejt department blokirao predlog zajedničke izjave G7 "o ruskim izborima kao farsi" i da je takva formulacija za Vašington neprihvatljiva.
Zapad će morati da računa na Putina pre svega zbog ukrajinskog konflikta, ali opcije za Kijev postaju sve mračnije.
Od američke vojne pomoći Ukrajini neće biti ništa. Ako te pomoći i bude, ona će biti znatno manja od 60 miliradi dolara. Vašingtonu su ta sredstva preko potrebna za obuzdavanje Kine.
Glavni deo tereta ukrajinskog rata na svoja će pleća da preuzme Evropska unija. O tome se u Evropi nerado govori, jer EU ima već previše i ekonomskih i političkih problema.
Teško je poverovati i da je prošlonedeljno pokretanje napada na pogranični ruski grad Belgorod bila samostalna odluka Kijeva. Zapravo, ovde se radilo o obimnoj kopnenoj operaciji, sa oko 3.000 vojnika, uz korišćenje tenkova i oklopnih vozila.
Ove jedinice su za svega nekoliko dana pretrpele velike gubitke, a pokušaji proboja nisu uspeli. Cilj Kijeva je bio da sa rastereti već iscrpljena ukrajinska vojska. Glavni deo ovih snaga činili su pripadnici takozvane Ruske dobrovoljačke garde.
Ovom treba dodati i Makronove izjave i slanju francuskih snaga u Ukrajinu, koje su odbacile sve ključne zemlje NATO-a. Ipak, jasno je da Makronove izjave ne dolaze tek tako.
Zamenik predsednika ruske Dume Pjotr Tolstoj izjavio je da Rusiju "nije briga za Makrona". "Sve (francuske vojnike) ćemo pobiti, u to možete biti sigurni", dodao je. Na pitanje da li se Rusija boji francuskog nuklearnog oružja, Tolstoj je rekao da "Francuska ima samo 200 nuklearnih projektila."
Bilo kako bilo, Rusija je na ukrajinske napade na Belgorod odgovorila izuzetno oštro. Nakon više od mesec i po dana ponovo je izvršila snažni raketni napad na ciljeve u Kijevu i Harkovu.
Već idući dan usledili su masovni napadi i na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Prema ruskim izvorima, inostrani stručnjaci i vojni obavještajci koji su sudelovali u napadima na regiju Belgorod likvidirani su upravo u Harkovu.
Ali, tu još nije kraj ukrajinskim mukama.
Prelomna i najopasnija faza rata u Ukrajini
Prošle je nedelje rusko Ministarstvo obrane objavilo i vest o početku serijske proizvodnje navođenih avio-bombi FAB-3000. Radi se o bombi teškoj tri tone, zastrašujuće razorne moći. Poslednjih meseci Rusi masovno koriste modificirane avio-bombe FAB iz sovjetske ere, kojima je dodat navigacijski modul, zbog čega je znatno povećana njihova preciznost.
Do sada su Rusi koristili njihove manje varijante od 250, 500 i 1.500 kilograma, koje na fronu već seju strah i paniku.
Još je zanimljivija izjava ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua, koji je rekao da će Rusija do kraja ove godine formirati dve nove armije, 14 divizija i 16 brigada. S druge strane, ukrajinska armija ima najveći problem sa mobilizacijom, rotacijom snaga i obnovom kadrova.
Osim toga, Šojgu je najavio i ubrzanu izgradnju rečne flotile. Pojedini ruski vojni analitičari su to odmah povezali sa rekom Dnjepar, koja Ukrajinu fizički deli na istočni i zapadni deo. Čemu bi inače služio ubrzani razvoj rečne flotile, kada Rusija ima dugačku rečnu granicu samo na sibirskoj rijeci Amur sa NR Kinom, sa kojom sigurno ne namerava da ratuje? Očigledno, za predstojeće borbe na reci Dnjepar.
Ono o čemu ruski državni vrh otvoreno govori nakon najnovijih napada na Belgorod jeste i potreba stvaranja tampon zone oko novih ruskih regija na tlu Ukrajine. To može značiti i nove napade na Harkov, kao što je bilo i na početku ovog sukoba, u jesen 2022.
Kako piše "Geopolitika njuz", i Kijevu i Zapadu bi bilo najbolje da što pre sedne za pregovarački sto sa Rusijom. Naravno, pod uslovom da je Moskva za tako nešto spremna.
Ti pregovori bi trebalo da liče na čuvenu konferenciju na Jalti, iz februara 1945. Na takvoj konferenciji Rusija i Zapad bi mogle da podele interesne sfere. Pre ili kasnije, to će i dogoditi, jer bi sve ostalo vodilo u kataklizmu.
U međuvremenu, rat u Ukrajini ulazi u svoju najopasniju i prelomnu fazu, zaključuje Meter, a to je postalo izvesno nakon terorističkog napada na moskovski "Krokus siti hol".
U blizini graničnog prelaza Korčova na jugoistoku Poljske došlo je do uzbune kada je stado ovaca prešlo granicu sa Ukrajinom. Incident se dogodio 29. marta noću.
Najveći lanac knjižara u Ukrajini "Knjižara E" pustio je u prodaju memoare ustaškog poglavnika Ante Pavelića, Hitlerovog saveznika koji je sprovodio etničko čišćenje nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svetskog rata.
U Ruskom dobrovoljačkom korpusu (RDK), koji je Ruska Federacija proglasila za terorističku organizaciju nalaze se ukrajinski vojnici, napisala je na društvenim mrežama glavna i odgovorna urednica medijske grupe „Rasija sevodnja“ i televizijskog kanala RT Margarita Simonjan.
Rusija bi mogla dobiti sukob u Ukrajini ranije nego što mnogi predviđaju, to bi se moglo dogoditi već ove godine, navodi se u materijalu koji je u Politiku objavio šef inicijative Centra za strategiju i sigurnost pri Atlantskom savetu, Endru Mičta.
Predstavnik Državne dume sa Krima, član Komiteta za bezbednost Mihail Šeremet, izjavio je da specijalni efekti američkog reditelja Stivena Spilberga neće spasiti predsednika SAD Džozefa Bajdena na izborima.
Turska je dva meseca vodila pregovore sa Ukrajinom i Rusijom o sporazumu za osiguravanje bezbednosti plovidbe u Crnom moru, ali je Kijev odustao od njih, saopštio je Rojters, pozivajući se na izvore.
16.04.2024
11:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske trupe će se uskoro obračunati sa Odesom i mogu stići do Kijeva ako bude potrebno, a ukrajinske oružane snage neće moći da ih zaustave, rekao je bivši savetnik Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor na Jutjub kanalu Daniel Davis/Deep Dive.
Poljska je zvanično podnela prijavu za učešće u programu Nuclear Sharing i nije je povukla, potvrdio je zamenik ministra nacionalne odbrane Poljske Pavel Zalevski.
Evropa postaje zavisna od ruskog đubriva kao što se dogodilo sa gasom, piše američki list "Fajnenšel tajms", pozivajući se na jednog od najvećih proizvođača đubriva za poljoprivredne kulture Svejna Torea Holzetera.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da Srbiju od susednih zemalja razlikuje to što joj Zapad ne diktira šta treba da uradi i poručio da je Srbija slobodna i nezavisna zemlja i da će takva i ostati.
I ovog jutra Čačane je kao godinama unazad probudila prvomajska budilica, a ulicama grada na Moravi prolomili su se zvuci trube Duvačkog orkestra KUD „Abrašević“. Ova tradicija traje duže od sedam decenija i seća na neka prošla vremena, kada je budilica bila mnogo masovnija i trg bio mali za sve one koji su želeli da slušaju trubače.
Predsednik Aleksandar Vučić obilazi postavljanje kamena temeljca za izgradnju Nacionalniog fudbalskog stadiona, ali govori i o velikim projektima i investicijama.
O sramnoj rezoluciji o nepostojećem genocidu u Srebrenici, kao i o pravoj istini se zapravo dogodilo u tom mestu, govorio je u Info jutru dr Vojislav Šešelj, lider SRS.
Šiptarski ekstremisti predvođeni Kurtijem i Vjosom Osmani hoće da naprave novu Srebrenicu na Kosovu i Metohiji. Samo čekaju da se prizna sramna rezolucija i prihvatanje Kosova i Metohije u Savet Evrope da bi mogli da tuže Srbiju. Na ovu, ali i na druge važne teme u "Info večeri" govorili su Gavrilo Kovačević, predsednik opštine Zemun i Vladimir Kljajić, politikolog. Uživo u program putem vajber uključenja javio se pukovnik Milan Jolović koji je komentarisao moguće donošenje sramne rezolucije o Srebrenici.
Na današnji dan pre tačno godinu dana Kosta Kecamović je uzeo dva očeva pištolja i municiju i stavio ih u svoj školski ranac, a onda je kobnog 3. maja tim oružjem ubio devet učenika i radnika obezbeđanja OŠ "Vladislav Ribnikar" na Vračaru.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Zaječaru, po nalogu tužioca, uhapsili su D.D. (52) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška telesna povreda.
Državljanin Srbije M.B. (60) nastradao je tokom planinarenja u kanjonu Mrtvice kod Kolašina u Crnoj Gori. Reč je o muškarcu iz Beograda, kom je prethodno pozlilo.
Utakmica Olimpijakosa i Barselone u Atini donela je pregršt uzbuđenja, produžetak, dramu u poslednjoj sekundi, bes domaćih navijača i igrača zbog sudijskih odluka, ali i blokadu sezone!
Centar Olimpijakosa i srpski košarkaški reprezentativac Filip Petrušev u tren oka prešao je put od heroja do tragičara u porazu od Barselone, pošto je pri rezultatu 80:80 doslovce u poslednjoj sekundi faulirao Džabarija Parkera pri šutu za tri poena, a ovaj je od tri bacanja iskoristio dva za pobedu 82:80.
Novak Đoković se uvek trudi da pomogne mladim igračima, a to je potvrdio i Jakub Menšik koji je otkrio koliko mu je značila podrška najboljeg na svetu.
Jutjub najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Glumica Milena Vasić nedavno je pretrpela ozbiljnu povredu tokom izvođenja mjuzikla na sceni Pozorišta na Terazijama, zbog čega je morala odmah da reaguje i ekipe Hitne pomoći.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.