Svi građani od 18 do 30 godina biće pozvani na služenje vojnog roka, a nezavisni ruski portali objavljuju da će u rat biti poslato još najmanje 300.000 vojnika.
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o prolećnom pozivu ruskih državljana na služenje vojnog roka od 1. aprila do 15. jula. U ukazu se navodi da će 150.000 ljudi biti pozvano na služenje vojnog roka, pišu ruski mediji.
Prema novim pravilima, koja su stupila na snagu 1. januara, svi građani od 18 do 30 godina biće pozvani na služenje vojnog roka (izuzev onih koji su do kraja 2023. godine napunili 27 godina i onih koji imaju 28 ili 29 godina) i nalaze se u rezervi, napominje TASS).
Tako su se obistinile najave, koje je Kremlj stalno demantovao, da će, odmah posle izbora (a od tada je prošlo samo dve nedelje), na kojima je trijumfovao sa skoro 90 odsto glasova, predsednik Vladimir Putin krenuti svim sredstvima na Ukrajinu.
Mogući novi talas poziva
Za sada će "podići" 150.000 novih vojnika, ali nezavisni ruski portal Vjorstka tvrdi da će rusko Ministarstvo odbrane u rat poslati još najmanje 300.000 ljudi i stoga je moguća nova mobilizacija.
Kako prenosi portal Meduza, predsednik ruskog parlamentarnog odbora za odbranu Andrej Kartapolov je ranije rekao da „oni građani koji su 2023. godine napunili 27 godina, čak i u ponoć 31. decembra, postaju obveznici vojne rezerve i ne podležu vojnoj obavezi u 2024, ali oni koji sada imaju 28 i 29 godina već su u rezervnom sastavu i mogu da budu pozvani u vojsku", rekao je Kartapolov.
Starosna granica za regrutaciju u Rusiji promenjena je 2023. godine na predlog ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua.
Ruska Duma je u okviru vojne reforme takođe legalizovala pozive za mobilizaciju elektronskim putem i zabranila „građanima koji podležu regrutaciji" da napuste Rusiju od trenutka kada dobiju poziv do pojave u vojnoj kancelariji.
Još tokom predizborne kampanje za ruske predsedničke izbore, tamošnji vojni blogeri su odmah posle izbora najavili novi talas mobilizacije jer su konstatovali da sa ratišta nedostaje najmanje 300-350 hiljada vojnika, posebno ako Rusija namerava da krene u ofanzivu. operacije.
Prema rečima Vjorstke, Harkov bi mogao da postane nova meta ruske vojske u Ukrajini. Meduzini izvori u Kremlju kažu, s druge strane, da nemaju informacije da je doneta odluka o velikoj ofanzivi na Harkov, ali da bi to mogao biti „sasvim moguć scenario" koji bi mogao da dovede do novog talasa mobilizacije.
Rusija želi da zastraši
Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandr Sirski upozorio je da bi odluka o napadu na Harkov mogla biti fatalna za ruske trupe.
Ali, podsetimo, ruske snage danima granatiraju Harkov, gde je, kako kaže za Liga.net lokalni gradonačelnik Ihor Terehov, skoro sva javna energetska infrastruktura uništena.
- Ne znam kakav je plan neprijatelja. Gotovo sva kritična energetska infrastruktura je već uništena, a uništena je i privatna infrastruktura. Rusija hoće da nas zastraši, ali to je nemoguće. Za dve ratne godine od nekada dvomilionskog grada ostalo je samo 1.300.000 stanovnika - rekao je Terehov.
Harkov je udaljen svega 30-ak km od ruske granice, ali Rusi nisu uspeli da ga zauzmu za dve godine agresije, pa se sada računa da bi na proleće mogli da pokušaju novu ofanzivu i zauzmu grad i zato im je potrebno nova mobilizacija.
S druge strane, i Ukrajina sprema novu masovnu mobilizaciju, pa se očekuje da će i Ukrajinci i Rusi uskoro, krajem aprila ili početkom maja ove godine, krenuti u nove prolećne ofanzivne operacije.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o rutinskoj prolećnoj regrutaciji kojim se poziva 150.000 građana da služe vojsku, navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Kremlja.
Muškarci koji izbegavaju mobilizaciju u Ukrajini prestali su da napuštaju svoje domove, plašeći se da će dobiti „kartu u jednom pravcu“, prenosi publikacija Politico.
Ukrajinske trupe su nagomilale veliku količinu zapadne opreme u blizini Harkova, a u regionu se grade utvrđenja, rekao je ruski šef Harkovske oblasti Vitalij Gančev na Prvom kanalu.
Margus Cakna, ministar spoljnih poslova Estonije u intervjuu za servis Glasa Amerike na gruzijskom, izjavo je da Rusija priprema novi talas mobilizacije.
Rusija ne mora da najavljuje još jedan talas mobilizacije da bi ojačala svoje vojne redove, čak i ako odluči da uspostavi tampon zonu na teritorijama koje kontroliše Kijev kako bi sprečila Ukrajinu da napada civile, rekao je ministar odbrane Sergej Šojgu.
Ruska vojska je eliminisala najmanje 30 ukrajinskih pripadnika snaga bezbednosti tokom napada na Oružane snage Ukrajine u Harkovu, uključujući lokaciju "Ljutske jurišne brigade", rekao je za RIA Novosti Sergej Lebedev, koordinator Nikolajevskog podzemlja, pozivajući se na svoje kolege iz Harkova.
Guverner Zaporoške oblasti Jevgenij Balicki rekao jeda je za zaustavljanje granatiranja Belgoroda neophodno „zaustaviti“ grupisanje ukrajinskih oružanih snaga oko Harkova.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Ruski predsednik Vladimir Putin odlučio je da značajno pojača delegaciju koja će 10. i 11. novembra pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, šaljući dvojicu zamenika ministra spoljnih poslova, načelnika vojne obaveštajne službe i visokog oficira Generalštaba.
Ruski predsednik Vladimir Putin primio je hitnu poruku iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koju mu je tokom nenajavljene posete Moskvi lično uručio sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Mohsen Rezai.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je dva dekreta kojima je upravljanje nad sedam kompanija japanskog duvanskog giganta Japan tobako u Rusiji preneto na domaću firmu „Industrijska aktiva“, čime je japanskoj korporaciji oduzeta kontrola nad jednim od njenih najprofitabilnijih tržišta.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je postizanje velikog sporazuma sa Rusijom koji bi mogao da promeni bezbednosni poredak čitave Evrope, samo nekoliko sati nakon što je u Beloj kući razgovarao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika Vladimira Putina, Kirilom Dmitrijevim.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 6. i 7. novembra seriju snažnih raketnih udara na Kijev i okolinu, gađajući ključne objekte ukrajinske elektroenergetske mreže.
Krim se suočava sa ozbiljnom energetskom krizom nakon ukrajinskih napada na infrastrukturu izvan poluostrva, zbog čega su uvedena ograničenja u snabdevanju električnom energijom, dok su vlasti donele odluku o produžetku školskog raspusta najmanje do 9. novembra.
Rusija je nagomilala do 700 balističkih raketa i nekoliko hiljada krstarećih projektila različitih tipova, dok njena vojna industrija svakog meseca proizvodi više od 200 novih raketa, saopštila je ukrajinska vojna obaveštajna služba (GUR).
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o rutinskoj prolećnoj regrutaciji kojim se poziva 150.000 građana da služe vojsku, navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Kremlja.
Jedan od lidera Studentske liste i glavni kandidat za predsednika Srbije Radomir Saičić smatra da bi patrijarh srpski Porfirije morao da ide na dugu robiju.
Profesor ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić, koji bi u novoj studentskoj vladi trebalo da bude premijer ili makar ministar ekonomije, tvrdi da kurs evra nije i neće biti promenjen!
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović brutalno je isprozivao blokadera i bivšeg potpredsednika SPS Branka Ružića, koji je na režimskim medijima najavio da osniva novu političku stranku.
Povodom zahteva za gašenje televizije Informer, posmatračka misija OKO upozorava da sloboda medija ne sme biti privilegija onih koji su politički podobni.
Radio-televizija Srbije odbila je da obezbedi direktan prenos svečane akademije povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, koja će biti održana u Narodnom pozorištu, uz obrazloženje da za to ne postoje tehničke mogućnosti, saopštilo je Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja.
Dok sa "Studentske liste" već danima dele fotelje, iz njihovih redova izbijaju skandali i tuča oko plena! Glavni ideolog blokadera Jovo Bakić otvoreno se ponudio za ministra unutrašnjih poslova, da bi u istom trenutku priznao da o tom poslu nema nikakvog znanja niti veze sa strukom!
Profesor ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić, koji bi u novoj studentskoj vladi trebalo da bude premijer ili makar ministar ekonomije, tvrdi da kurs evra nije i neće biti promenjen!
Dragomir Radojević iz Plavog tima ispao je iz Exatlona Srbija, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer TV, i to nakon dramatične borbe za život na poligonu Piksel.
U salonima za manikir i nadogradnju noktiju koncentracija hemijskih isparenja može dostići nivoe uporedive sa onima u industrijskim postrojenjima što je opasno po zdravlje.
Na državnom putu I A reda broj 1, deonica petlja Surčin jug - petlja Ostružnica Obilaznica oko Beograda, Ostružnički most, saobraćaj će danas biti preusmeravan zbog radova na sanaciji desne kolovozne trake.
Visoka tehnička škola u Subotici dobila je dva nova neobična studenta iz Kine. Jedan hoda na dve, drugi na četiri noge, a profesor dr Laslo Gogolak, šef katedre i koordinator studijskog programa za mehatroniku je ponosan.
Državljanin Srbije (55), koji je upravljao autobusom koji se u nedelju rano ujutru prevrnuo kod Ivanić-Grada, uhapšen je nakon što su mu sanirane lakše povrede.
Umetnička škola u Kraljevu oprostila se od učenice četvrtog razreda Vasilije P, koja je tragično izgubila život u saobraćajnoj nesreći kada se prevrnuo autobus "Niš ekspresa" kod Zagreba.
Stolar E. M. (32) iz Brčkog uhapšen je zbog sumnje da je, prilikom postavljanja kuhinjskih elemenata, od vlasnice ukrao 300 evra, koje je potom sakrio na bizarno mesto!
Glumac i reditelj Lazar Ristovski dobio je prestižno međunarodno priznanje u Moskvi, gde mu je na 20. Međunarodnom filmskom festivalu "Rusko inostranstvo" uručena medalja koja nosi ime velikog ruskog i američkog glumca i pedagoga Mihaila Čehova.
Glumac Entoni Ipolito kaže da je audiciju za film "Ja sam Roki" snimao u bakinom podrumu a da mu je blagoslov za rolu dao niko drugi do Silvester Stalone.
Dokumentarna mini-serija "The Fall of El Mayo" nalazi se na trećem mestu globalne Netfliksove liste najgledanijih serija koje nisu na engleskom jeziku.
Pevačica Tanja Savić uživa na Maldivima sa sinovima i 11 godina mlađim verenikom Mukijem Bešićem, a snimak zgodnog partnera posebno je privukao pažnju.
Veridba popularnih jutjubera Muđe i Jane Dačović izazvala je pravu lavinu reakcija na društvenim mrežama, a brojne poznate ličnosti nisu krile oduševljenje zbog njihovih srećnih vesti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.