Svi građani od 18 do 30 godina biće pozvani na služenje vojnog roka, a nezavisni ruski portali objavljuju da će u rat biti poslato još najmanje 300.000 vojnika.
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o prolećnom pozivu ruskih državljana na služenje vojnog roka od 1. aprila do 15. jula. U ukazu se navodi da će 150.000 ljudi biti pozvano na služenje vojnog roka, pišu ruski mediji.
Prema novim pravilima, koja su stupila na snagu 1. januara, svi građani od 18 do 30 godina biće pozvani na služenje vojnog roka (izuzev onih koji su do kraja 2023. godine napunili 27 godina i onih koji imaju 28 ili 29 godina) i nalaze se u rezervi, napominje TASS).
Tako su se obistinile najave, koje je Kremlj stalno demantovao, da će, odmah posle izbora (a od tada je prošlo samo dve nedelje), na kojima je trijumfovao sa skoro 90 odsto glasova, predsednik Vladimir Putin krenuti svim sredstvima na Ukrajinu.
Mogući novi talas poziva
Za sada će "podići" 150.000 novih vojnika, ali nezavisni ruski portal Vjorstka tvrdi da će rusko Ministarstvo odbrane u rat poslati još najmanje 300.000 ljudi i stoga je moguća nova mobilizacija.
Kako prenosi portal Meduza, predsednik ruskog parlamentarnog odbora za odbranu Andrej Kartapolov je ranije rekao da „oni građani koji su 2023. godine napunili 27 godina, čak i u ponoć 31. decembra, postaju obveznici vojne rezerve i ne podležu vojnoj obavezi u 2024, ali oni koji sada imaju 28 i 29 godina već su u rezervnom sastavu i mogu da budu pozvani u vojsku", rekao je Kartapolov.
Starosna granica za regrutaciju u Rusiji promenjena je 2023. godine na predlog ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua.
Ruska Duma je u okviru vojne reforme takođe legalizovala pozive za mobilizaciju elektronskim putem i zabranila „građanima koji podležu regrutaciji" da napuste Rusiju od trenutka kada dobiju poziv do pojave u vojnoj kancelariji.
Još tokom predizborne kampanje za ruske predsedničke izbore, tamošnji vojni blogeri su odmah posle izbora najavili novi talas mobilizacije jer su konstatovali da sa ratišta nedostaje najmanje 300-350 hiljada vojnika, posebno ako Rusija namerava da krene u ofanzivu. operacije.
Prema rečima Vjorstke, Harkov bi mogao da postane nova meta ruske vojske u Ukrajini. Meduzini izvori u Kremlju kažu, s druge strane, da nemaju informacije da je doneta odluka o velikoj ofanzivi na Harkov, ali da bi to mogao biti „sasvim moguć scenario" koji bi mogao da dovede do novog talasa mobilizacije.
Rusija želi da zastraši
Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandr Sirski upozorio je da bi odluka o napadu na Harkov mogla biti fatalna za ruske trupe.
Ali, podsetimo, ruske snage danima granatiraju Harkov, gde je, kako kaže za Liga.net lokalni gradonačelnik Ihor Terehov, skoro sva javna energetska infrastruktura uništena.
- Ne znam kakav je plan neprijatelja. Gotovo sva kritična energetska infrastruktura je već uništena, a uništena je i privatna infrastruktura. Rusija hoće da nas zastraši, ali to je nemoguće. Za dve ratne godine od nekada dvomilionskog grada ostalo je samo 1.300.000 stanovnika - rekao je Terehov.
Harkov je udaljen svega 30-ak km od ruske granice, ali Rusi nisu uspeli da ga zauzmu za dve godine agresije, pa se sada računa da bi na proleće mogli da pokušaju novu ofanzivu i zauzmu grad i zato im je potrebno nova mobilizacija.
S druge strane, i Ukrajina sprema novu masovnu mobilizaciju, pa se očekuje da će i Ukrajinci i Rusi uskoro, krajem aprila ili početkom maja ove godine, krenuti u nove prolećne ofanzivne operacije.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o rutinskoj prolećnoj regrutaciji kojim se poziva 150.000 građana da služe vojsku, navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Kremlja.
Muškarci koji izbegavaju mobilizaciju u Ukrajini prestali su da napuštaju svoje domove, plašeći se da će dobiti „kartu u jednom pravcu“, prenosi publikacija Politico.
Ukrajinske trupe su nagomilale veliku količinu zapadne opreme u blizini Harkova, a u regionu se grade utvrđenja, rekao je ruski šef Harkovske oblasti Vitalij Gančev na Prvom kanalu.
Margus Cakna, ministar spoljnih poslova Estonije u intervjuu za servis Glasa Amerike na gruzijskom, izjavo je da Rusija priprema novi talas mobilizacije.
Rusija ne mora da najavljuje još jedan talas mobilizacije da bi ojačala svoje vojne redove, čak i ako odluči da uspostavi tampon zonu na teritorijama koje kontroliše Kijev kako bi sprečila Ukrajinu da napada civile, rekao je ministar odbrane Sergej Šojgu.
Ruska vojska je eliminisala najmanje 30 ukrajinskih pripadnika snaga bezbednosti tokom napada na Oružane snage Ukrajine u Harkovu, uključujući lokaciju "Ljutske jurišne brigade", rekao je za RIA Novosti Sergej Lebedev, koordinator Nikolajevskog podzemlja, pozivajući se na svoje kolege iz Harkova.
Guverner Zaporoške oblasti Jevgenij Balicki rekao jeda je za zaustavljanje granatiranja Belgoroda neophodno „zaustaviti“ grupisanje ukrajinskih oružanih snaga oko Harkova.
Ruske snage izvele su tokom noći novi talas udara na ciljeve širom Ukrajine, a eksplozije i požari zabeleženi su u Dnjepropetrovsku, Harkovu, Černigovu i Zaporožju, dok je vazdušna uzbuna proglašavana u nizu regiona.
Predsednik SAD Donald Tramp uputio je danas kratku i direktnu poruku ruskom predsedniku Vladimiru Putinu – „Zaustavite rat“, samo nekoliko sati pre sastanka sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Njujorku, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi ocenio je da ishod rata u Ukrajini neće prvenstveno odrediti brzina ruskog napredovanja na frontu, već sposobnost ukrajinske energetike, železnice, luka i sistema snabdevanja da izdrže sve intenzivnije ruske udare.
Ruske snage tvrde da su u Harkovskoj oblasti završile ključnu fazu velike operacije okruženja i u „kotlu“ većem od 400 kvadratnih kilometara blokirale do deset bataljona Oružanih snaga Ukrajine (OSU), a sledeći zadatak je da ogromno područje preseku na više manjih džepova i potom ih pojedinačno zauzimaju.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Ruski predsednik Vladimir Putin glasao je preko interneta na izborima za novi saziv Državne dume, ali je snimak iz njegovog kabineta ubrzo zasenio političku poruku.
Rostov-na-Donu našao se pod masovnim napadom ukrajinskih bespilotnih letelica, a ruska protivvazdušna odbrana dejstvovala je satima dok su u gradu odjekivale eksplozije.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa razmatra sklapanje ekonomskih poslova sa Rusijom još pre završetka rata u Ukrajini, što bi predstavljalo ozbiljnu promenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona prema Moskvi.
Ruski general-major Anton Grunis, komandant 4. odvojene gardijske motostreljačke brigade i Heroj Rusije, poginuo je u zoni specijalne vojne operacije, a ukrajinska strana tvrdi da je likvidiran 12. septembra u noćnom udaru na teritoriji Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o rutinskoj prolećnoj regrutaciji kojim se poziva 150.000 građana da služe vojsku, navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Kremlja.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić do temelja je razmontirala lažnu elitu sa takozvane "studentske liste", a kada je na sto stavila neoborive dokaze o njihovom bolesnom divljaštvu i mrziteljskom teroru - nastala je opšta panika u studiju blokaderske televizije N1.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Granična policija i Uprava carina pronašle su na Aerodromu Tivat kod dvoje državljana Rusije 26.210 eura, 1.150 izraelskih šekela, veću količinu neprijavljene IT opreme i lekova, nakon čega su osumnjičeni uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična dela krijumčarenje i pranje novca.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.