• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Izvor: Informer.rs

06.04.2024

18:19

Zbog ovoga Putin ne da Krim! Sve je bio pakleni plan Nikite Hruščova da smanji Rusiju!

wikipedia

Vesti

Zbog ovoga Putin ne da Krim! Sve je bio pakleni plan Nikite Hruščova da smanji Rusiju!

Podeli vest

Krim je postao deo Ukrajine 1954. godine, tu odluku za vreme Sovjetskog Saveza doneo tadašnji predsednik Nikita Hruščov koji je bio Ukrajinac i tada posle više vekova Rusija ostaje bez uticaja nad poluostrvom.

Ova odluka je donesena za vreme Sovjetskog Saveza, pod vodstvom tadašnjeg lidera Sovjetskog Saveza, Nikite Hruščova.

Ideja je bila da se ojača veza između Ukrajine i Rusije, budući da je Krim geografski bio bliži Ukrajini, ali je istorijski i kulturno bio povezan s Rusijom.

Odluka je doneta na inicijativu Hruščova, koji je sam bio Ukrajinac.

U tom trenutku, granice unutar Sovjetskog Saveza nisu imale istu težinu kao međunarodne granice, budući da su bile deo jedne države.

Stoga je premeštanje Krima iz Ruske Federacije u Ukrajinu bilo političko-administrativno potez koji nije izazvao značajniji otpor ili kontroverze sve do raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Krim je ostao deo Ukrajine, ali su se odnosi između Rusije i Ukrajine postali napeti, a pitanje Krima postalo je izuzetno kontroverzno tokom vremena, kulminirajući u aneksiji Krima od strane Rusije 2014. godine.

Ova aneksija nije priznata od strane većine zemalja Zapada i izazvala je ozbiljne geopolitičke tenzije u regionu.

Foto: Vikipedija/Printskrin

 

Zašto su komunisti lišili Rusiju Krima?

Nikita Hruščov, lider Sovjetskog Saveza u to vreme, bio je Ukrajinac po nacionalnosti.

Premeštanje Krima u sastav Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike može se smatrati pokušajem da se ojača veza između Ukrajine i Rusije unutar SSSR-a.

Ovo je bilo i političko priznanje i podrška Ukrajini i njenom rastućem uticaju u okviru Sovjetskog Saveza.

Krim je imao važnost u kontekstu ekonomije i infrastrukture Sovjetskog Saveza.

Povezivanje Krima s Ukrajinom moglo je olakšati administraciju i pružiti bolje ekonomske mogućnosti za razvoj regije.

Na primer, dolazak Krima pod jurisdikciju Ukrajine mogao je omogućiti bolje planiranje infrastrukturnih projekata i raspodelu resursa.

Foto: Shutterstock

 

Geografski, Krim je bio povezan s Ukrajinom kopnenom vezom, dok je Rusija imala direktnu administrativnu kontrolu još u 18. veku, a i ranije.

Stavljanje Krima pod Ukrajinu moglo je olakšati administrativnu organizaciju regiona i omogućiti bolje povezivanje s ostatkom Ukrajine.

Važno je napomenuti da je ova odluka donesena unutar okvira Sovjetskog Saveza, gde su granice između republika bile podložne promenama i nisu imale istu težinu kao međunarodne granice.

 

Pozivajući se na kršenje međunarodnog od strane Zapadnih zemalja, agresivno širenje NATO pakta prema granicama Rusije i ugnjetavanje ruskog naroda od strane režima ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, na inicijativu predsednika Vladimira Putina Rusija izvršava aneksiju Krima 2014 godine, time je vraćajući ga u sastav Rusije nakon više od pola veka.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Brnabić: Građanima dugujemo pristojan dijalog među strankama!
Izbori 2024

Brnabić: Građanima dugujemo pristojan dijalog među strankama!

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.

30.04.2024

09:48

Vesti

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Mandarić o druženju sa Bestom, Krojfom, Reganom, Džobsom...
Fudbal

Mandarić o druženju sa Bestom, Krojfom, Reganom, Džobsom...

Upoznao sam mnogo uspešnih ljudi iz različitih oblasti, od američkih predsednika, preko biznismena, do najvećih fudbalera svih vremena i mogao bih danima da pričam o raznim dogodovštinama s njima, kaže u intervjuu za Informer jedan od najuspešnijih srpskih biznismena Milan Mandarić.

30.04.2024

09:00

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija