Napredovanje ruske vojske na ukrajinskom frontu, kao i rat između Izraela i Palestine, doveo je do povećanog interesovanja za antinuklearna skloništa na teritoriji Italije, kao i u drugim zemljama. I mada u zemlji postoje skloništa protiv vazdušnih napada, izgrađena još u Drugom svetskom ratu, u ovoj zemlji nisu projektovana skloništa u slučaju nukleranih napada.
Italijanski mediji objavljuju da ne postoji nikakav dokument, niti lista ili mapa sa informacijama o takvim skloništima, kao što ne postoji nikakav zakon kojim bi se regulisalo postojanje takvih skloništa, kao što postoji u Švajcarskoj.
No, građani po zakonu imaju pravo da ih naprave u svojoj kući kao podrume ukoliko im opština dâ dozvolu za to, te da ispune određene zahteve poput toga da bunker mora da ima dva ulaza, jedan za ventilaciju vazduha, a drugi za osobe, zidovi moraju da budu od armiranog betona širine najmanje 30 centimetara, a vrata treba da budu od cementa ili gvožđa, debljine najmanje 20 centimetara i treba da se otvaraju ka spolja.
Posebna pažnja mora da bude usmerena ka izgradnji ventilacionog sistema koji treba da bude u stanju da spreči ulazak bilo kakvih štetnih materija, kao i svega onoga što može da ošteti zalihe hrane i nameštaj.
Koliko je moguće ostati u atomskom skloništu
U slučaju atomske eksplozije, ono što savetuju stručnjaci jeste da se ostane u skloništu bar pet dana, a na pitanje koliko vremena je moguće preživeti u jednom takvom bunkeru, odgovor je da zavisi o kakvom se skloništu radi.
Naime, postoje deluks skloništa koja koštaju milione evra i u kojima cele porodice mogu da prežive mesecima, a da ne izađu napolje.
U onima koji ne spadaju u luksuznu kategoriju moguće je preživeti u zavisnosti od količine zaliha hrane i vode, a savet je da ta količina bude dovoljna bar za mesec dana.
Cena bunkera u Italiji
Samo osobe sa dubljim džepom mogu sebi da priušte izgradnju atomskog skloništa.
Prvo je potrebno imati prostor pod zemljom, što je komplikovano ukoliko se živi u gradovima.
Kvadratni metar košta minimalno od 1.200 do 3.000 evra.
Antinuklearna skloništa u svetu
U SAD postoje moderni bunkeri, potpuno opremljeni u slučaju bilo kakvog rata, biološkog ili radiološkog napada, te epidemija.
Postoje čitava naselja opremljena na najvišem tehnološkom nivou.
Švajcarska poseduje više od 360.000 bunkera izgrađenih ispod zgrada i privatnih kuća, kojima je moguće dodati više od 5.100 javnih skloništa i mogu da posluže građanima koji iz nekog razloga nemaju bunker u zgradi ili kući u kojoj stanuju da se sakriju od napada.
Radi se o evropskom rekordu kada su skloništa u pitanju, a jedine zemlje koje se u tom smislu približavaju Švajcarskoj su Švedska (70 odsto populacije) i Finska (62 odsto).
Austrija ima skloništa koja mogu da zaštite 30 odsto populacije, a Nemačka svega tri odsto.
Mnogi od ovih skloništa u Švajcarskoj datiraju iz Drugog svetskog rata, iako je većina njih izgrađena nakon što je donet federalni zakon o bezbednosti stanovnika iz 1963. godine (kada je bio u toku Hladni rat), a koji putem dva člana predviđa da svaki stanovnik mora da ima mesto na koje može da se skloni u najbržem roku u blizini vlastitog doma, kao i da vlasnici zgrada moraju da izgrade u novim zgradama već uređena skloništa.
U Sjedinjenim Američkim Državama postoje i luksuzna skloništa sa bazenima, teretanama i svim ostalim komfornim stvarima.
Njih gradi agencija za nekretnine „Survival Condo“ koja je od 2012. pretvorila jedno skladište u sklonište sa pet zvezdica u skrivenoj zoni u Kanzasu. Ovakve zgrade nazivaju „Kondominijumi apokalipse“, koji mogu da prime 75 osoba koje su kupile sklonište od kataklizmi, pandemija, terorističih napada i nuklearnog napada.
U njemu je moguće preživeti pet godina, svaki stan košta između 1,3 i 1,5 miliona evra, a može da izdrži eksploziju od 20 kilotona.
Slanje nemačkih vojnika u Litvaniju i formiranje vojne baze do 2027. godine stvaraju žarišta opasnosti u blizini granica Rusije, što zahteva posebne bezbednosne mere Moskve, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Na društvenim mrežama kruži snimak ukrajinskih vojnika sa fronta, koji su na komičan način demonstrirali kako nedostatak artiljerijske municije utiče na Oružane snage Ukrajine.
Zamenik generalnog sekretara NATO, rumunski političar Mirčea Džoana, komentarisao je analizu italijanskog "Mesađera" , koji je naveo da bi Putinu trebalo manje od 24 sata da zauzme Rumuniju.
Kijevski režim nastavlja svoje terorističke aktivnosti, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući nedavne napade na Zaporošku nuklearnu elektranu.
Blokada paketa vojne pomoći Ukrajini, koju su izglasali članovi Republikanske partije u američkom Kongresu, direktno je odgovorna za pad Avdejevkeu ruske ruke. Ukrajinci su izgubili Avdejevkuu februaru ove godine, a američka pomoć još uvek ne stiže. Za evropske države, kao i mnoge druge širom sveta, navikle da se kriju pod američkim nuklearnim štitom, ovo je jasan signal za uzbunu, piše britanski Telegraf.
Ruska bezbednosna služba FSB privela je petoro organizatora komunikacionog centra u Rusiji koji je pružao podršku kol-centru iz Ukrajine koji se bavio telefonskim prevarama, i koji je na taj način od građana Rusije ukrao sedam milijardi rubalja (70 miliona evra).
Kompanije, uključujući kineske, ne treba da pružaju materijalnu podršku Rusiji u ukrajinskoj krizi, u suprotnom ih čekaju ozbiljne posledice, izjavila je ministar finansija Sjedinjenih Američkih Država Dženet Jelen.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev optužio je lidere SAD, Francuske, Velike Britanije i Nemačke da su bili saučesnici u nedavnom terorističkom napadu na "Krokus siti hol" u Moskvi, dok je za "ukrajinske banderovce" rekao da su oni ti koji su naručili napad.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posebno je izdvojio rad ruskih istražitelja u zoni Specijalne vojne operacije (SVO), navodeći da oni, često rizikujući život, otkrivaju neonaciste, diverzante i ljude koji im pružaju pomoć.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Slanje nemačkih vojnika u Litvaniju i formiranje vojne baze do 2027. godine stvaraju žarišta opasnosti u blizini granica Rusije, što zahteva posebne bezbednosne mere Moskve, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najavu tužiteljke u penziji i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović da će tužiti Informer i predsednicu Skupštine Anu Brnabić.
Dragan J. Vučićević urnisao je u jednoj rečenici poznatog NATO lobistu, vatrenog zagovornika nezavisnosti lažne države Kosovo i Kurtijevog poslušnika, Naima Lea Beširija, koji je kao miljenik tajkunskih medija za antisrpsku Novu S pokušao da bude duhovit, pa spomenuo i glavnog urednika Informera.
Odlukom Zmaja od Šipova da više ne učestvuje u Zadruzi, Farmi i sličnim emisijama, koje oduševljavaju desetine hiljada srpskih domaćica i da se posveti čuvanju krava na Velikom Vitorogu i Janjskim dolinama, Srbiji je pričinjena velika šteta.
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
"Suzuki svift" važi za jedan od najdugovečnijih gradskih automobila na tržištu, a nova generacija sa blagim hibridnim sistemom donosi 82 KS i promišljenu kombinaciju ekonomičnosti i stila.
Nezadovoljstvo putnika zbog uslova na Aerodromu Tivat ponovo je u centru pažnje, nakon što su putnici satima prinuđeni da čekaju napolju, izloženi velikim vrućinama, umesto da im budu obezbeđeni osnovni uslovi dok čekaju svoje letove.
Na društvenim mrežama osvanula je fotografija koja je privukla veliku pažnju korisnika, nakon što su roditelji na svom automobilu zalepili poruku zahvalnosti i zamolili ostale učesnike u saobraćaju za malo više strpljenja.
Na izlazu sa seoskih puteva na glavne saobraćajnice u Ratini kod Kraljeva, meštani i vozači sve češće nailaze na bale sena koje su ispale sa traktorskih prikolica.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Odbegli vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer osuđen je na 40 godina zatvora u Crnoj Gori zbog organizovanja kriminalne organizacije, a izvor blizak crnogorskom pravosuđu objašnjava da se ređaju presude, a pomaka u pronalasku osuđenog nema, niti se o tome javno govori, jer su se po svemu sudeći pravosudni organi uplašili Zvicera.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Boranka Tatjana P. (54) poginula je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, dok se njen suprug Bratislav P.(52), prema nezvaničnim informacijama, i dalje nalazi u bolnici i lekari mu se bore za život.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Sanja Marinković ugostila je u emisiji pevača Darka Lazića i njegovu suprugu Katarinu, a tokom razgovora došlo je do varnica između voditeljke i folkerа.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.