Napredovanje ruske vojske na ukrajinskom frontu, kao i rat između Izraela i Palestine, doveo je do povećanog interesovanja za antinuklearna skloništa na teritoriji Italije, kao i u drugim zemljama. I mada u zemlji postoje skloništa protiv vazdušnih napada, izgrađena još u Drugom svetskom ratu, u ovoj zemlji nisu projektovana skloništa u slučaju nukleranih napada.
Italijanski mediji objavljuju da ne postoji nikakav dokument, niti lista ili mapa sa informacijama o takvim skloništima, kao što ne postoji nikakav zakon kojim bi se regulisalo postojanje takvih skloništa, kao što postoji u Švajcarskoj.
No, građani po zakonu imaju pravo da ih naprave u svojoj kući kao podrume ukoliko im opština dâ dozvolu za to, te da ispune određene zahteve poput toga da bunker mora da ima dva ulaza, jedan za ventilaciju vazduha, a drugi za osobe, zidovi moraju da budu od armiranog betona širine najmanje 30 centimetara, a vrata treba da budu od cementa ili gvožđa, debljine najmanje 20 centimetara i treba da se otvaraju ka spolja.
Posebna pažnja mora da bude usmerena ka izgradnji ventilacionog sistema koji treba da bude u stanju da spreči ulazak bilo kakvih štetnih materija, kao i svega onoga što može da ošteti zalihe hrane i nameštaj.
Koliko je moguće ostati u atomskom skloništu
U slučaju atomske eksplozije, ono što savetuju stručnjaci jeste da se ostane u skloništu bar pet dana, a na pitanje koliko vremena je moguće preživeti u jednom takvom bunkeru, odgovor je da zavisi o kakvom se skloništu radi.
Naime, postoje deluks skloništa koja koštaju milione evra i u kojima cele porodice mogu da prežive mesecima, a da ne izađu napolje.
U onima koji ne spadaju u luksuznu kategoriju moguće je preživeti u zavisnosti od količine zaliha hrane i vode, a savet je da ta količina bude dovoljna bar za mesec dana.
Cena bunkera u Italiji
Samo osobe sa dubljim džepom mogu sebi da priušte izgradnju atomskog skloništa.
Prvo je potrebno imati prostor pod zemljom, što je komplikovano ukoliko se živi u gradovima.
Kvadratni metar košta minimalno od 1.200 do 3.000 evra.
Antinuklearna skloništa u svetu
U SAD postoje moderni bunkeri, potpuno opremljeni u slučaju bilo kakvog rata, biološkog ili radiološkog napada, te epidemija.
Postoje čitava naselja opremljena na najvišem tehnološkom nivou.
Švajcarska poseduje više od 360.000 bunkera izgrađenih ispod zgrada i privatnih kuća, kojima je moguće dodati više od 5.100 javnih skloništa i mogu da posluže građanima koji iz nekog razloga nemaju bunker u zgradi ili kući u kojoj stanuju da se sakriju od napada.
Radi se o evropskom rekordu kada su skloništa u pitanju, a jedine zemlje koje se u tom smislu približavaju Švajcarskoj su Švedska (70 odsto populacije) i Finska (62 odsto).
Austrija ima skloništa koja mogu da zaštite 30 odsto populacije, a Nemačka svega tri odsto.
Mnogi od ovih skloništa u Švajcarskoj datiraju iz Drugog svetskog rata, iako je većina njih izgrađena nakon što je donet federalni zakon o bezbednosti stanovnika iz 1963. godine (kada je bio u toku Hladni rat), a koji putem dva člana predviđa da svaki stanovnik mora da ima mesto na koje može da se skloni u najbržem roku u blizini vlastitog doma, kao i da vlasnici zgrada moraju da izgrade u novim zgradama već uređena skloništa.
U Sjedinjenim Američkim Državama postoje i luksuzna skloništa sa bazenima, teretanama i svim ostalim komfornim stvarima.
Njih gradi agencija za nekretnine „Survival Condo“ koja je od 2012. pretvorila jedno skladište u sklonište sa pet zvezdica u skrivenoj zoni u Kanzasu. Ovakve zgrade nazivaju „Kondominijumi apokalipse“, koji mogu da prime 75 osoba koje su kupile sklonište od kataklizmi, pandemija, terorističih napada i nuklearnog napada.
U njemu je moguće preživeti pet godina, svaki stan košta između 1,3 i 1,5 miliona evra, a može da izdrži eksploziju od 20 kilotona.
Slanje nemačkih vojnika u Litvaniju i formiranje vojne baze do 2027. godine stvaraju žarišta opasnosti u blizini granica Rusije, što zahteva posebne bezbednosne mere Moskve, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Na društvenim mrežama kruži snimak ukrajinskih vojnika sa fronta, koji su na komičan način demonstrirali kako nedostatak artiljerijske municije utiče na Oružane snage Ukrajine.
Zamenik generalnog sekretara NATO, rumunski političar Mirčea Džoana, komentarisao je analizu italijanskog "Mesađera" , koji je naveo da bi Putinu trebalo manje od 24 sata da zauzme Rumuniju.
Kijevski režim nastavlja svoje terorističke aktivnosti, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući nedavne napade na Zaporošku nuklearnu elektranu.
Blokada paketa vojne pomoći Ukrajini, koju su izglasali članovi Republikanske partije u američkom Kongresu, direktno je odgovorna za pad Avdejevkeu ruske ruke. Ukrajinci su izgubili Avdejevkuu februaru ove godine, a američka pomoć još uvek ne stiže. Za evropske države, kao i mnoge druge širom sveta, navikle da se kriju pod američkim nuklearnim štitom, ovo je jasan signal za uzbunu, piše britanski Telegraf.
Ruska bezbednosna služba FSB privela je petoro organizatora komunikacionog centra u Rusiji koji je pružao podršku kol-centru iz Ukrajine koji se bavio telefonskim prevarama, i koji je na taj način od građana Rusije ukrao sedam milijardi rubalja (70 miliona evra).
Kompanije, uključujući kineske, ne treba da pružaju materijalnu podršku Rusiji u ukrajinskoj krizi, u suprotnom ih čekaju ozbiljne posledice, izjavila je ministar finansija Sjedinjenih Američkih Država Dženet Jelen.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev optužio je lidere SAD, Francuske, Velike Britanije i Nemačke da su bili saučesnici u nedavnom terorističkom napadu na "Krokus siti hol" u Moskvi, dok je za "ukrajinske banderovce" rekao da su oni ti koji su naručili napad.
Snimak na kojem ruski predsednik Vladimir Putin pokušava da povede trostruko „ura“ tokom susreta sa učesnicima programa „Vreme heroja“ uklonjen je sa zvaničnih kanala Kremlja ubrzo nakon objave, tvrde opozicioni i ukrajinski mediji koji su preneli sporni kadar.
Ukrajinski portali objavili su snimak snažnog udara u oblasti Bele Crkve, u Kijevskoj oblasti, uz tvrdnje da je Rusija tokom noćnog napada najverovatnije upotrebila balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Dnevni red posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pekingu pokazuje da Kina ruskom lideru daje izuzetno važan politički tretman, mnogo širi i sadržajniji od protokola koji je pratio nedavnu posetu američkog predsednika Donalda Trampa.
Kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da zažali zbog odluke da pokrene rat u Ukrajini.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Slanje nemačkih vojnika u Litvaniju i formiranje vojne baze do 2027. godine stvaraju žarišta opasnosti u blizini granica Rusije, što zahteva posebne bezbednosne mere Moskve, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je jutros u Peking, a na aerodromu ga je dočekala ministarka nauke i tehnologije NR Kine Jin Heđun. On je nakon toga obišao Kineski zid i obratio se najpre kineskim, a zatim i srpskim medijima.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da je tokom incidenata nakon skupa u subotu, 23. maja, u Beogradu povređeno 17 policijskih službenika, kao i da je 47 lica dovedeno u prostorije MUP-a, od čega je jedno lice imalo diplomatsku ličnu kartu.
Spomenik sa ustaškim simbolima uklonjen je iz Modrana kod Dervente u Republici Srpskoj, saopštila je Gradska uprava Dervente, navodeći da je Gradska uprava od samog početka upoznata sa svim detaljima i okolnostima koje se odnose na uklanjanje spornog spomenika.
Sinoćni protest pod nazivom „Ti i ja, Slavija“ doživeo je potpuni fijasko, a organizatori i njima bliske organizacije ponovo su posegnuli za lažima i fotošopiranjem stvarnosti kako bi opravdali neuspeh.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić, gostujući u emisiji "Info jutro" na TV Informer, istakao je da Srbija nastavlja da širi izvozna tržišta za domaće poljoprivredne proizvode, kao i da država ostaje posvećena kontinuiranom dijalogu sa poljoprivrednicima i rešavanju izazova sa kojima se suočavaju.
Nasilnička vožnja spada u najteže oblike kršenja saobraćajnih pravila i obuhvata ponašanja koja direktno ugrožavaju živote drugih učesnika u saobraćaju, govori za Informer.rs predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Dejan Milutinović.
Policija je tokom opsežne pretrage terena u močvarnom području kod Tutina pronašla pištolj za koji se sumnja da je korišćen u krvavom sukobu zbog spora oko međe, u kojem je teško povređen muškarac Z.A.
Novinar Mladen Mijatović je na svom Instagram profilu objavio snimak pucnjave u restoranu "Džeri" na Novom Beogradu u kojoj je ranjen vlasnik restorana G.S.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšeno je još jedno lice u okviru istrage koja se vodi povodom izvršenja krivičnog dela Teško ubistvo 12. maja 2026. godine u restoranu "27" na Senjaku.
Dečja internet zvezda i kreator popularnog edukativnog programa Danijel Kolman, poznat kao Danny Go saopštio je da je njegov sin Azjak preminuo u 14. godini.
Velimir Bata Živojinović je od uloge u filmu "Valter brani Sarajevo" (1972) zaradio 4.800 dolara, što je u to vreme bilo jednako sa 53 prosečnih srpskih plata.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da neki saveti koje smo godinama slušali više ne pružaju pravu zaštitu i da je vreme da se pristup lozinkama promeni.
Demi Mur ponovo je uspela da bude u centru pažnje na zatvaranju festivala. Glamuroznu zelenu haljinu ukrašenu draguljima upotpunila je neobičnim, predimenzioniranim šalom koji je izgledom podsećao na vreću za spavanje.
Pevačica Zorica Brunclik i harmonikaš Miroljub Aranđelović Kemiš izneli su svoje mišljenje o pevaču Jakovu Jozinoviću, čiji je nagli uspon izazvao podeljene reakcije u javnosti.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar