Napredovanje ruske vojske na ukrajinskom frontu, kao i rat između Izraela i Palestine, doveo je do povećanog interesovanja za antinuklearna skloništa na teritoriji Italije, kao i u drugim zemljama. I mada u zemlji postoje skloništa protiv vazdušnih napada, izgrađena još u Drugom svetskom ratu, u ovoj zemlji nisu projektovana skloništa u slučaju nukleranih napada.
Italijanski mediji objavljuju da ne postoji nikakav dokument, niti lista ili mapa sa informacijama o takvim skloništima, kao što ne postoji nikakav zakon kojim bi se regulisalo postojanje takvih skloništa, kao što postoji u Švajcarskoj.
No, građani po zakonu imaju pravo da ih naprave u svojoj kući kao podrume ukoliko im opština dâ dozvolu za to, te da ispune određene zahteve poput toga da bunker mora da ima dva ulaza, jedan za ventilaciju vazduha, a drugi za osobe, zidovi moraju da budu od armiranog betona širine najmanje 30 centimetara, a vrata treba da budu od cementa ili gvožđa, debljine najmanje 20 centimetara i treba da se otvaraju ka spolja.
Posebna pažnja mora da bude usmerena ka izgradnji ventilacionog sistema koji treba da bude u stanju da spreči ulazak bilo kakvih štetnih materija, kao i svega onoga što može da ošteti zalihe hrane i nameštaj.
Koliko je moguće ostati u atomskom skloništu
U slučaju atomske eksplozije, ono što savetuju stručnjaci jeste da se ostane u skloništu bar pet dana, a na pitanje koliko vremena je moguće preživeti u jednom takvom bunkeru, odgovor je da zavisi o kakvom se skloništu radi.
Naime, postoje deluks skloništa koja koštaju milione evra i u kojima cele porodice mogu da prežive mesecima, a da ne izađu napolje.
U onima koji ne spadaju u luksuznu kategoriju moguće je preživeti u zavisnosti od količine zaliha hrane i vode, a savet je da ta količina bude dovoljna bar za mesec dana.
Cena bunkera u Italiji
Samo osobe sa dubljim džepom mogu sebi da priušte izgradnju atomskog skloništa.
Prvo je potrebno imati prostor pod zemljom, što je komplikovano ukoliko se živi u gradovima.
Kvadratni metar košta minimalno od 1.200 do 3.000 evra.
Antinuklearna skloništa u svetu
U SAD postoje moderni bunkeri, potpuno opremljeni u slučaju bilo kakvog rata, biološkog ili radiološkog napada, te epidemija.
Postoje čitava naselja opremljena na najvišem tehnološkom nivou.
Švajcarska poseduje više od 360.000 bunkera izgrađenih ispod zgrada i privatnih kuća, kojima je moguće dodati više od 5.100 javnih skloništa i mogu da posluže građanima koji iz nekog razloga nemaju bunker u zgradi ili kući u kojoj stanuju da se sakriju od napada.
Radi se o evropskom rekordu kada su skloništa u pitanju, a jedine zemlje koje se u tom smislu približavaju Švajcarskoj su Švedska (70 odsto populacije) i Finska (62 odsto).
Austrija ima skloništa koja mogu da zaštite 30 odsto populacije, a Nemačka svega tri odsto.
Mnogi od ovih skloništa u Švajcarskoj datiraju iz Drugog svetskog rata, iako je većina njih izgrađena nakon što je donet federalni zakon o bezbednosti stanovnika iz 1963. godine (kada je bio u toku Hladni rat), a koji putem dva člana predviđa da svaki stanovnik mora da ima mesto na koje može da se skloni u najbržem roku u blizini vlastitog doma, kao i da vlasnici zgrada moraju da izgrade u novim zgradama već uređena skloništa.
U Sjedinjenim Američkim Državama postoje i luksuzna skloništa sa bazenima, teretanama i svim ostalim komfornim stvarima.
Njih gradi agencija za nekretnine „Survival Condo“ koja je od 2012. pretvorila jedno skladište u sklonište sa pet zvezdica u skrivenoj zoni u Kanzasu. Ovakve zgrade nazivaju „Kondominijumi apokalipse“, koji mogu da prime 75 osoba koje su kupile sklonište od kataklizmi, pandemija, terorističih napada i nuklearnog napada.
U njemu je moguće preživeti pet godina, svaki stan košta između 1,3 i 1,5 miliona evra, a može da izdrži eksploziju od 20 kilotona.
Slanje nemačkih vojnika u Litvaniju i formiranje vojne baze do 2027. godine stvaraju žarišta opasnosti u blizini granica Rusije, što zahteva posebne bezbednosne mere Moskve, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Na društvenim mrežama kruži snimak ukrajinskih vojnika sa fronta, koji su na komičan način demonstrirali kako nedostatak artiljerijske municije utiče na Oružane snage Ukrajine.
Zamenik generalnog sekretara NATO, rumunski političar Mirčea Džoana, komentarisao je analizu italijanskog "Mesađera" , koji je naveo da bi Putinu trebalo manje od 24 sata da zauzme Rumuniju.
Kijevski režim nastavlja svoje terorističke aktivnosti, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući nedavne napade na Zaporošku nuklearnu elektranu.
Blokada paketa vojne pomoći Ukrajini, koju su izglasali članovi Republikanske partije u američkom Kongresu, direktno je odgovorna za pad Avdejevkeu ruske ruke. Ukrajinci su izgubili Avdejevkuu februaru ove godine, a američka pomoć još uvek ne stiže. Za evropske države, kao i mnoge druge širom sveta, navikle da se kriju pod američkim nuklearnim štitom, ovo je jasan signal za uzbunu, piše britanski Telegraf.
Ruska bezbednosna služba FSB privela je petoro organizatora komunikacionog centra u Rusiji koji je pružao podršku kol-centru iz Ukrajine koji se bavio telefonskim prevarama, i koji je na taj način od građana Rusije ukrao sedam milijardi rubalja (70 miliona evra).
Kompanije, uključujući kineske, ne treba da pružaju materijalnu podršku Rusiji u ukrajinskoj krizi, u suprotnom ih čekaju ozbiljne posledice, izjavila je ministar finansija Sjedinjenih Američkih Država Dženet Jelen.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev optužio je lidere SAD, Francuske, Velike Britanije i Nemačke da su bili saučesnici u nedavnom terorističkom napadu na "Krokus siti hol" u Moskvi, dok je za "ukrajinske banderovce" rekao da su oni ti koji su naručili napad.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da može praktično odmah da organizuje novi sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali da to ne želi dok rat u Ukrajini ne bude pred završetkom i dok na stolu ne bude realna mogućnost sklapanja mirovnog sporazuma.
Predsednik Rusije Vladimir Putin planirao je da se sastane sa direktorom CIA Džonom Retklifom tokom njegove tajne posete Moskvi 25. avgusta, ali je sastanak navodno otkazao nakon što je saznao šta je američki obaveštajac poručio ruskom rukovodstvu,
Sve obaveštajne procene dostupne Ukrajini i njenim partnerima pokazuju da ruski predsednik Vladimir Putin i dalje želi da nastavi rat, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uveren je da će tokom predstojeće zime dokrajčiti Ukrajinu pojačanim pritiskom na Kijev, dok se istovremeno približava otvaranju još jednog fronta, tvrdi bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije Džon Retklif tokom tajne posete Moskvi predložio je održavanje trojnog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, objavio je Aksios pozivajući se na dva izvora upoznata sa razgovorima.
Rusija ulazi u period u kojem predsednik Vladimir Putin više nema dobar izlaz – nastavak specijalne vojne operacije donosi nove vojne i ekonomske troškove, dok bi njeno zaustavljanje moglo da bude protumačeno kao slabost, ocenio je direktor estonske Spoljne obaveštajne službe Kaupo Rosin u velikom intervjuu za britanski Telegraf.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Rusija je uverena da može vojno da dobije rat u Ukrajini i zbog toga pojačava pritisak upravo na najslabiju tačku Kijeva – sve ozbiljniji nedostatak raketa za protivvazdušnu odbranu, ocenio je austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Slanje nemačkih vojnika u Litvaniju i formiranje vojne baze do 2027. godine stvaraju žarišta opasnosti u blizini granica Rusije, što zahteva posebne bezbednosne mere Moskve, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
Ministar pravde Nenad Vujić poručio je povodom pitanja sahrane generala Ratka Mladića da se pravo porodice na dostojanstven ispraćaj ne može dovoditi u pitanje.
Nakon što je večiti student i blokader Radomir Lazović pokušao da proda priču da je i on ''prisluškivan'', na društvenim mrežama se pojavio hit snimak!
U Crkvi Svetog Luke gde će biti održan pomen Ratku Mladiću, među freskama se nalazi i lik mladog vojnika Evgenija Rodionova, koji je u delu pravoslavnog sveta ostao upamćen kao simbol vere, časti i stradanja.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali održao je danas sastanak sa svim nadležnim institucijama povodom najavljene isplate novčane pomoći i izjavio da je sve spremno za početak prijave građana koja kreće 7. septembra.
Za deset dana krenuće isplata državne pomoći velikom broju građana Srbije, a paket te podrške vredan je čak 960 miliona evra. U pitanju su tri različita paketa mera, a sav novac će građanima na račune biti isplaćen ovog meseca.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
U Beču je uhapšen Mirsad A., vlasnik restorana „Balkan-Grill“, koji se sumnjiči za niz krivičnih dela, među kojima su prevare, pljačke i podmetanje požara. U rasvetljavanju slučaja pomogla je i jedna svedokinja.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Prošlo je dve godine od smrti legendarnog frontmena "Riblje čorbe" Bore Đorđevića, a danas se prisećamo kako je nastao njegov najveći hit "Pogledaj dom svoj anđele".
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađa Lazić Poršelina otišla je da osveži lice i uradila nove estetske zahvate, a fotografije su se odmah proširile mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.