Ruska vojska rasporedila je taktičko nuklearno oružje duž svoje granice sa Finskom, pišu ruski mediji.
Operativno-taktički sistemi Iskander-M raspoređeni su u pograničnoj oblasti Karelija, navodi Izvestija, pozivajući se na izvore u Ministarstvu odbrane Rusije. Sposobni da ispaljuju i krstareće i balističke rakete, uključujući i projektile sa nuklearnom bojevom glavom, Iskanderi čine deo zasebne raketne brigade koja je nedavno postala deo novostvorenog Lenjingradskog vojnog okruga.
- Lenjingradski vojni okrug čine i 11. i 14. armijski korpus koji se baziraju u Kalinjingradskoj i Murmanskoj oblasti - rekli su izvori Izvestija.
Finska je u aprilu prošle godine, podsetimo, pristupila NATO i napustila neutralni status, a bivši komandant Baltičke flote admiral Vladimir Valuev rekao je da je formiranje raketne brigade odgovor Moskve na taj potez zapadnog suseda.
Sada je granica Rusije sa zemljama NATO povećana za skoro 1.300 km dok zapadna alijansa ima najveću artiljeriju u Evropi koja se sastoji od 1.500 cevi iliti 700 haubica i 700 minobacača velikog kalibra, ali i 100 raketnih sistema.
Krajem prošle godine Finska je potpisala sporazum o saradnji u oblasti odbrane sa Sjedinjenim Američkim Državama. Američkim trupama je na raspolaganju 15 objekata i zona u kojima mogu da skladište vojnu opremu i municiju. To uključuje četiri vazdušne baze, vojnu luku i železnicu na severu zemlje. Skladišta vojne opreme biće smeštena duž ruta koje vode ka ruskoj granici.
Sama činjenica ponovnog formiranja Lenjingradskog vojnog okruga, koji je ukinut tokom vojne reforme početkom 2010-ih, ukazuje da se Kremlj priprema za rat velikih razmera sa NATO na duži rok, smatraju stručnjaci Instituta za proučavanje rata iz Vašingtona.
- Celu zapadnu granicu Ruske Federacije donedavno su kontrolisale jedinice Zapadnog okruga i to je zamaglilo strateški fokus ruskih snaga - primećuje Institut za proučavanje rata.
Ukazom predsednika Vladimira Putina od 26. februara Zapadni vojni okrug podeljen je na dva okruga. Ubuduće će Moskva kontrolisati granicu sa Ukrajinom i Poljskom dok će Lenjingrad čuvati severoistočnu granicu od NATO.
- To će pomoći vojsci da istovremeno kontroliše borbe u Ukrajini i zauzme strateške pozicije u odnosu na zemlje Severnoatlantske alijanse - smatra Institut za proučavanje rata.
Stručnjaci instituta takođe podsećaju da je Kremlj odluku o stvaranju Lenjingradskog vojnog okruga objasnio ulaskom Finske i Švedske u NATO.
Šef Komisije Saveta Federacije za informacionu politiku i interakciju sa medijima Aleksej Puškov prokomentarisao je razmere protesta u Sjedinjenim Državama protiv izraelske operacije u Pojasu Gaze, napominjući da je za Vašington, koji je uvek podržavao Izrael, ovo je „kvalitativno nov fenomen“.
Televizijski toranj visok 240 metara u ukrajinskom gradu Harkovu prepolovio se i pao na zemlju nakon ruskog napada, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Opremljen sistemom za elektronsko ratovanje Volnorez, vozilo sa ruskim vojnim osobljem „pobeglo“ je od ukrajinskih dronova kamikaza, koji su leteli na njega jedan za drugim, svi su pali posle aktiviranja sistema, rekao je za RIA Novosti programer kompleksa.
Ukrajinske trupe povukle su se sa svojih pozicija i pobegle iz sela Očeretino u DNR, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Rogov, kopredsednik Koordinacionog saveta za integraciju novih regiona.
Poljska, Litvanija i drugi NATO saveznici počele su vojne vežbe oko Suvalki koridora u Litvaniji koji se smatra ključnom tačkom za simulaciju mogućeg direktnog sukoba Rusije i Severnoatlantske alijanse.
Sjedinjene Države razmatraju slanje dodatnih vojnih savetnika u američku ambasadu u Kijevu, rekao je portparol Pentagona Patrik Rajder u intervjuu za Politiko.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da će se, u slučaju da se na teritoriji Poljske pojavi američko nuklearno oružje, odgovarajući objekti odmah pridružiti spisku legitimnih ciljeva za uništenje ako dođe do direktnog vojnog sukoba sa NATO-om.
Zapadni saveznici Kijeva ne znaju kako da se izvuku iz sukoba u Ukrajini, rekao je bivši švajcarski obaveštajac i savetnik NATO pukovnik Žak Bo u intervjuu za Jutjub kanal Daniel Davis/Deep Dive.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Kijev i okolinu tokom noći zahvatio je novi talas ruskih udara mlaznim bespilotnim letelicama, koje su primećene i iznad centralnih delova ukrajinske prestonice, dok su se tokom napada čule eksplozije, pojavili požari, a veliki broj građana sklonio se u stanice metroa.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Centar Donjecka našao se pod masovnim raketnim udarom, a prema vlastima DNR, u napadu na područje tržnog centra „Donjeck siti“ korišćene su britansko-francuske krstareće rakete dugog dometa „Storm šedou/SCALP-EG“, dok je osmoro civila ranjeno.
Posle masovnih udara na Kijev, vojne aerodrome i industrijske objekte, ruske snage počele su da gađaju i ključne granične prelaze kojima Ukrajina održava transportne veze sa Evropom.
Direktor CIA Džon Retklif možda je u Moskvu stigao sa mnogo tvrđom porukom od prethodnih američkih izaslanika – upozorenjem ruskom rukovodstvu da ne ide predaleko u eskalaciji jer bi posledice po samu Rusiju mogle da budu ozbiljne, ocenio je bivši premijer Švedske Karl Bilt.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim vladi daje pravo da uvede privremenu državnu upravu nad kritičnom infrastrukturom ukoliko privatni vlasnici ne uspeju da je zaštite od napada dronovima ili je posle udara ne obnove dovoljno brzo.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šef Komisije Saveta Federacije za informacionu politiku i interakciju sa medijima Aleksej Puškov prokomentarisao je razmere protesta u Sjedinjenim Državama protiv izraelske operacije u Pojasu Gaze, napominjući da je za Vašington, koji je uvek podržavao Izrael, ovo je „kvalitativno nov fenomen“.
Vest o smrti generala Ratka Mladića u pritvorskoj jedinici u Ševeningenu podsetila je celokupnu javnost u Srbiji na sramno i ponižavajuće ponašanje bivšeg režima predvođenog Borisom Tadićem, koji je 2011. godine slavio što je teško bolesnog srpskog oficira izručio strancima.
Pripadnici ustaških snaga su na jučerašnji dan 1995. godine počinili zločin nad sedam srpskih civila u selu Gošići kod Knina, izjavio je predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta i dodao da je taj zločin i nakon 31 godinu ostao nekažnjen.
Ministarka Aleksandra Sofronijević iznela je u Narodnoj skupštini najpreciznije podatke koji dokazuju istorijsku efikasnost države i stabilnu politike predsednika Vučića.
Učesnica prve sezone Exatlona Srbija najvećeg sportskog takmičenja, Sanja Kalinović, progovorila je o ulasku Mensura Ajdarpašića u drugu sezonu i otkrila šta misli o njegovim šansama na poligonima.
U minjaku i sportskom izdanju, Dušica Topić je saznala informaciju da Exatlon traje 3 meseca koja ju je očigledno zatekla, a njen izraz lica sve je rekao.
Mišićavi sportista i profesor fizičkog vaspitanja Mensur Ajdarpašić otkrio je šta publika može da očekuje od njega pred start druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlona Srbija.
Voditeljka Tijana Jović pokazala je zanosnu liniju i otkrila koje vežbe radi kako bi održala formu pred početak druge sezone "Exatlona", u kojoj će se pojaviti u ulozi voditeljke sportskog rijalitija.
Nakon što smo objavili vest da Mensur Ajdarpašić ulazi u "Exatlon", komentari ispod Informerove objave na Instagramu samo pršte, a oglasio se i Dejan Dragojević koji je pozdravio potez kolege iz drugog rijalitija!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će fabrika humanoidnih robota u Šapcu doneti nova radna mesta i doprineti razvoju domaće proizvodnje, navodeći da je cilj da se roboti proizvode u Srbiji i potom izvoze na strana tržišta.
Nakon vesti da se među stotinama turista nestalih u bujičnim poplavama u Nepalu nalazi i državljanka Srbije Enisa Leković, otkriveno je da je ona iz Novog Pazara.
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je da su sve službe u stanju pripravnosti zbog najavljene košave koja preti da otvori nova žarišta u Deliblatskoj peščari.
U KBC-u Split preminuo je muškarac rođen 1947. godine, koji je teško povređen u katastrofalnom požaru na području Omiša, saopštili su iz bolnice. Reč je o drugoj smrtnoj žrtvi požara koji je 13. avgusta izbio u Lokvi Rogoznici i proširio se sve do Omiša.
Četrdesetjednogodišnji Srećko Brajdić, zatvorenik iz zatvora Dob pri Mirni, pobegao je ujutru ispred bolnice u Novom Mestu, nakon završene hospitalizacije. Nekoliko sati kasnije policija ga je pronašla i uhapsila, zahvaljujući informacijama građana, piše portal 24ur.com.
Glumac Boris Isaković je 2020. godine bez srama i stida prihvatio ulogu Ratka Mladića u filmu "Quo vadis Aida?" ("Kuda ideš, Aida?") u kojem je naš general predstavljen kao negativac i zločinac.
Nakon vesti o smrti generala Ratka Mladića, u javnosti su ponovo oživele brojne reakcije, sećanja i ranije izjave poznatih ličnosti o njegovoj ulozi u ratnim dešavanjima devedesetih godina.
Sinoć je u Zaječaru počeo tradicionalni rok spektakl, 59.Gitarijada koja se održava u podnožju Kraljevice uz rokere koji su pristigli iz svih gradova Srbije, ali i iz inostranstva.
Majkl Filips (38) iz Severne Karoline odlučio je da potraži medicinsko rešenje za problem sa malim penisom koji mu je, kako kaže, godinama otežavao svakodnevni život i intimne odnose.
Voditeljka Jovana Jeremić i njen partner, bokser Miloš Stojanović Tigar, objavili su zajedničke fotografije na kojima razmenjuju nežnosti i ne skrivaju emocije.
Starleta Stanija Dobrojević ponovo je dospela u centar pažnje nakon što je, kako se može videti na video-zapisu koji kruži društvenim mrežama, krišom snimljenatokom pauze emisije "Narod pita".
Pevačice koje su odlučile da svoje bivše partnere prijave i pravdu potraže pred nadležnim organima su, između ostalih, Ana Sević, Goca Tržan, Maja Nikolić i Emina Jahović.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.