Satelitski snimci potvrđuju da je ruska radarska lokacija za strateško rano upozoravanje u jugozapadnom kraju zemlje značajno oštećena u napadu ukrajinske bespilotne letelice ranije ove sedmice.
To je prvi napad ove vrste na sajt povezan sa opštom strateškom odbranom Rusije. Kao takav, ukazuje na novu i zabrinjavajuću dimenziju sukoba, posebno kada je u pitanju potencijalna upotreba nuklearnog oružja.
Iako uništenje ovih stanica možda ne predstavlja direktnu korist za Ukrajinu, koja ne raspolaže nuklearnim naoružanjem, ovakvi napadi imaju izuzetan značaj i vrednost za NATO.
Takvi potezi mogu uticati na sposobnost Rusije da pravovremeno detektuje i odgovori na nuklearne pretnje, što može promeniti dinamiku međunarodne sigurnosti i odnosa snaga u regionu.
Očigledna oštećenja na radarskim strukturama
Satelitski snimak napravljen 23. maja koji je The War Zone dobio od Planet Labs radarske stanice Armavir u ruskom jugozapadnom Krasnodarskom kraju pokazuje značajne krhotine oko jedne od dve zgrade radara Voronjež-DM. Ovo su ultravisoki (UHF) radari iznad horizonta (OTH) koji su deo ruskog sistema ranog upozoravanja na nuklearne balističke rakete.
Ono što se može videti na satelitskom snimku poklapa se sa slikama snimljenim sa nivoa tla koje su se ranije pojavile na društvenim mrežama, a koje pokazuju ozbiljna oštećenja na obe strukture u kojima se nalaze Voronjež-DM u Armaviru.
Not a wise decision on the part of Ukraine to strike Russian early warning facility that’s part of the nuclear infrastructure. Bombers and military sites in general are different because they’re used to attack Ukraine. https://t.co/kTaITy4Odd
— Hans Kristensen (@nukestrat) May 24, 2024
Takođe postoje jasni dokazi o višestrukim pogocima na zgradama radara. Vredi napomenuti da su radarski nizovi generalno veoma osetljivi i krhki sistemi, pa čak i relativno ograničena oštećenja mogu dovesti do "ubijanja misije", čineći ih neoperativnim tokom dužeg vremenskog perioda.
The radar stations near Armavir, Russia’s early warning systems for missiles and planes in Southern Russia, was struck by Ukrainian UAVs and got visibly damaged.
Datum snimanja slike Planet Labs takođe je u skladu sa prvobitnim izveštajima da su se napadi na Armavir dogodili negde između 22. maja i 23. maja.
U vreme pisanja ovog teksta, ukrajinske vlasti izgleda nisu javno preuzele odgovornost za napad na Armavir. Takođe, izgleda da nema zvaničnih izjava ruske vlade. Ukrajinske snage su u prošlosti gađale više lokacija u Krasnodarskom kraju, koji se nalazi preko puta Azovskog mora, koristeći bespilotne letelice kamikaze.
Stating that 🇺🇦 targeted a Russian strategic early-warning radar without reason is wrong.
The radar in Armavir was absolutely capable of providing early warning against theater-range missiles, most notably ATACMS.
Very different from single-purpose nuclear infrastrucutre. 1/2
— Fabian Hoffmann (@FRHoffmann1) May 24, 2024
Potencijalne posledice za rusku odbranu i međunarodnu stabilnost
Otkako su ranije ove godine u tajnosti primile novu tranšu ATACMS-a, ukrajinske oružane snage su dobro koristile to oružje protiv ruskih vazdušnih baza, čvorova protivvazdušne odbrane i drugih ciljeva. Najnovija serija ATACMS-a su takođe verzije većeg dometa nego što su ranije bile isporučene ukrajinskoj vojsci, što im je omogućilo da drže više ciljeva u opasnosti.
Međutim, stručnjaci i posmatrači su istakli da su Voronjež-DM u Armaviru fiksirani u svojim vidnim poljima, pri čemu su primarni fokus oblasti na jugozapadu. Na primer, 2013. godine ruske vlasti su rekle da je lokacija otkrila nešto što se činilo kao lansiranje balističke rakete u Sredozemno more iz Libije.
Regarding the utility of Armavir radars for detecting short range missiles, here is the fan of the western face (kmz: https://t.co/RSXaYg5WBk). At about 500km distance (Crimea), it cannot see below 20+ km. Also, as part of EW system, it may not be integrated with anything there pic.twitter.com/T6jXx6JTKH
— Pavel Podvig (@russianforces) May 24, 2024
Severna ivica područja pokrivanja dva radara navodno pokriva poluostrvo Krim, ali postoje pitanja o tome šta Voronjež-DM, kao OTH, može da 'vidi' tako blizu i to ukoso, posebno ako su mete u pitanju niže na horizontu. Ovi radari su prvenstveno dizajnirani za otkrivanje lansiranja balističkih projektila sa mnogo dalje udaljenosti.
Bez obzira na direktnu relevantnost Armavira za sukob u Ukrajini ili tačne nameravane ciljeve napada na lokaciju, on ima mnogo šire posledice. Dva Voronjež-DM u postrojenju su ključni deo veće ruske strateške mreže ranog upozoravanja i njihov gubitak, čak i privremeno, mogao bi samo da degradira sposobnost zemlje da otkrije dolazeće nuklearne pretnje. Takođe postoji zabrinutost oko toga kako bi ovo moglo da utiče na sposobnost ruske ukupne mreže strateškog upozorenja da proceni potencijalne pretnje i eliminiše lažne pozitivne rezultate zbog mogućeg gubitka pokrivenosti u određenim oblastima.
Osim toga, istaknuto je da bi napad na Armavir mogao da ispuni uslove koje je ruska vlada javno izložila 2020. za akcije koje bi mogle da izazovu nuklearni udar odmazde. Ruska mreža ranog upozoravanja deo je šireg stava zemlje za nuklearno odvraćanje.
- Uslovi koji preciziraju mogućnost upotrebe nuklearnog oružja od strane Ruske Federacije“ uključuju svaki „napad [jednog] protivnika na kritične vladine ili vojne lokacije Ruske Federacije, čiji bi prekid potkopao akcije odgovora nuklearnih snaga - navodi Basic.
Principe državne politike Ruske Federacije o nuklearnom odvraćanju Kremlj je objavio pre dve godine.
Sve ovo usledilo je nakon početka taktičkih nuklearnih vežbi ruskih snaga u Južnom vojnom okrugu zemlje, koji se graniči sa Ukrajinom, u utorak. Rusko Ministarstvo odbrane je prvi put saopštilo da će vežbe biti održane ranije ovog meseca i reklo je da su one „kao odgovor na provokativne izjave i pretnje određenih zapadnih zvaničnika protiv Ruske Federacije“. Čini se da se ovo odnosi na francuskog predsednika Emanuela Makrona koji je rekao da neće isključiti slanje trupa u Ukrajinu u budućnosti.
Taktičke nuklearne vežbe su već ponovo pokrenule diskusije o potencijalnim pragovima za potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja Rusije u Ukrajini, nešto što je The Var Zone prethodno detaljno istražila.
Ovo je takođe samo najnoviji ukrajinski napad na rusku teritoriju koji ukazuje na ranjivost u mreži protivvazdušne odbrane zemlje, čak i oko visoko cenjenih strateških sredstava.
Ostaje da se vidi kako će tačno Rusija odgovoriti na napad na Armavir, koji bi potencijalno mogao da uključi novu nuklearnu signalizaciju vlastima u Ukrajini, ali i stranim dobrotvorima. Takođe je nejasno da li je ovaj napad znak početka šire kampanje ukrajinskih snaga da ciljaju strateške vojne lokacije sa ograničenim direktnim učešćem u tekućem sukobu i značajnim značajem za rusko rano upozorenje i nuklearno odvraćanje.
U svakom slučaju, Armavir će imati značajne posledice i mogao bi biti pokazatelj da prelivanje iz rata u Ukrajini poprima novi zabrinjavajući oblik.
Ruska ofanziva u pravcu Harkova primorala je Kijev da pošalje svoje najbolje trupe u smrt, rekao je bivši obaveštajni oficir američke vojske Skot Riter u intervjuu za jutjub kanal "Dajalog vorks".
Poslanik Državne dume sa Krima, član Komiteta za bezbednost Mihail Šeremet, rekao je da je poziv generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da se ukinu ograničenja za napade na teritoriju Rusije - opsednutost ratom.
Ruski hakeri došli su do dokumentovanih dokaza o direktnom učešću NATO-a u napadima na ruskoj teritoriji, proizilazi iz materijala koje su anonimni hakeri dostavili ruskim medijima.
Izjava predsednika Rusije Vladimira Putina da Moskva nastavlja da usavršava hipersoničnu raketu „Cirkon“ predstavlja jasan signal potencijalnim protivnicima zemlje, ocenio je američki vojni časopis Militari voč magazin.
Novi paket sankcija Evropske unije mogao bi da pretvori lov na rusku „flotu iz senke“ u otvoreni pomorski sukob, jer evropske države sada dobijaju mogućnost da prodaju zaplenjenu rusku naftu i drugi teret, upozorio je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin ocenio je da odluke o razdvajanju Srba u više država nisu bile u skladu sa međunarodnim pravom, optužio Zapad da je prekršio obećanje o neširenju NATO i kazao da će Ukrajina izgubiti svoje zapadne teritorije.
Rumunski borbeni avion F-16 oborio je bespilotnu letelicu koja je ušla u vazdušni prostor Rumunije, saopštio je predsednik Rumunije Nikušor Dan, što je najnovije narušavanje vazdušnog prostora članice NATO-a.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska ofanziva u pravcu Harkova primorala je Kijev da pošalje svoje najbolje trupe u smrt, rekao je bivši obaveštajni oficir američke vojske Skot Riter u intervjuu za jutjub kanal "Dajalog vorks".
Samo jedna jedina izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića bila je dovoljna da izazva potpunu histeriju, paniku i nezapamćeni haos u šiptarskim medijima na Kosovu i Metohiji!
U prvom Kolegijumu Informer TV, ekskluzivno smo objavili nove dosijee sa spiska od 99 kandidata sa "studentske", blokaderske liste koje su oni sami "studenti", blokaderi-plenumaši predložili za "vetiranje", odnosno izbacivanje.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja najavio je novi korak.
Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) stao je na izboru predsednika tog tela jer postoje određene grupe koje bi da ispunjavaju svoje ciljeve, a ne one koje su sadržane u zakonu, izjavio je danas član Saveta REM-a Miloš Garić i istakao da REM, kao i druga nezavisna tela te vrste, ne sme nikome da pripada.
Predsednica Odbora za Kosovo i Metohiju u Narodnoj skupštini Republike Srbije i poslanica Srpske napredne stranke Danijela Nikolić oglasila se na društvenoj mreži "Iks" i žestoko odgovorila na besramne prozivke dežurnog đilasovca Borka Stefanovića!
Predsednik SNSD-a Milorad Dodik ocenio je da političko Sarajevo najviše boli jedinstvo Srbije i Republike Srpske i poručio da to jedinstvo ne mogu sprečiti političke pretnje, podmetanja, zastave provokacije, ni mržnja koja se uporno reciklira iz istih političkih kuhinja.
Pucnjima iz prangija sa okolnih brda i intoniranjem saborske himne „Sa Ovčara i Kablara“ večeras u 18 časova u Guči je počeo 65. Dragačevski sabor trubača
Preuzimanje kontrole nad kompletnim lancem proizvodnje i distribucije narkotika predstavlja jedan od trendova u delovanju kriminalnih grupa, ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, a to potvrđuje i slučaj ilegalne laboratorije kod Smedereva.
Porodično nasilje u mnogim slučajevima prethodi ubistvu a sam obrazac nasilja traje mesecima ili godinama, objašnjava psiholog Snežana Repac, povodom slučaja ubistva žene na Novom Beogradu.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Većina korisnika krivi procesor ili loše ažuriranje sistema kada Android telefon počne da koči, iako su za spor rad najčešće odgovorne svakodnevne aplikacije koje troše resurse u pozadini čak i kada mislite da su ugašene.
Šenon Tompson, doktorka pedijatrije i turistička agentkinja Kristi Slavik podelile su dragocene savete za sve roditelje koji se spremaju za duža ili međunarodna putovanja sa bebama i malom decom. Najvažnije je unapred misliti na bezbednost, udobnost, let i smeštaj.
Pevačica Mala Cana oglasila se na društvenoj mreži Instagram i potresnom porukom obavestila rodbinu, prijatelje i kolege da priprema četrdesetodnevni pomen Andrije Bajića, koji je preminuo 7. jula.
Stajlinzi Jelene Karleuše gotovo svakodnevno pune rubrike šou-biza, a posebnu pažnju privlači njena raskošna kolekcija tašni, koja se može meriti sa garderoberima svetskih trendseterki.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.