Satelitski snimci potvrđuju da je ruska radarska lokacija za strateško rano upozoravanje u jugozapadnom kraju zemlje značajno oštećena u napadu ukrajinske bespilotne letelice ranije ove sedmice.
To je prvi napad ove vrste na sajt povezan sa opštom strateškom odbranom Rusije. Kao takav, ukazuje na novu i zabrinjavajuću dimenziju sukoba, posebno kada je u pitanju potencijalna upotreba nuklearnog oružja.
Iako uništenje ovih stanica možda ne predstavlja direktnu korist za Ukrajinu, koja ne raspolaže nuklearnim naoružanjem, ovakvi napadi imaju izuzetan značaj i vrednost za NATO.
Takvi potezi mogu uticati na sposobnost Rusije da pravovremeno detektuje i odgovori na nuklearne pretnje, što može promeniti dinamiku međunarodne sigurnosti i odnosa snaga u regionu.
Očigledna oštećenja na radarskim strukturama
Satelitski snimak napravljen 23. maja koji je The War Zone dobio od Planet Labs radarske stanice Armavir u ruskom jugozapadnom Krasnodarskom kraju pokazuje značajne krhotine oko jedne od dve zgrade radara Voronjež-DM. Ovo su ultravisoki (UHF) radari iznad horizonta (OTH) koji su deo ruskog sistema ranog upozoravanja na nuklearne balističke rakete.
Ono što se može videti na satelitskom snimku poklapa se sa slikama snimljenim sa nivoa tla koje su se ranije pojavile na društvenim mrežama, a koje pokazuju ozbiljna oštećenja na obe strukture u kojima se nalaze Voronjež-DM u Armaviru.
Not a wise decision on the part of Ukraine to strike Russian early warning facility that’s part of the nuclear infrastructure. Bombers and military sites in general are different because they’re used to attack Ukraine. https://t.co/kTaITy4Odd
— Hans Kristensen (@nukestrat) May 24, 2024
Takođe postoje jasni dokazi o višestrukim pogocima na zgradama radara. Vredi napomenuti da su radarski nizovi generalno veoma osetljivi i krhki sistemi, pa čak i relativno ograničena oštećenja mogu dovesti do "ubijanja misije", čineći ih neoperativnim tokom dužeg vremenskog perioda.
The radar stations near Armavir, Russia’s early warning systems for missiles and planes in Southern Russia, was struck by Ukrainian UAVs and got visibly damaged.
Datum snimanja slike Planet Labs takođe je u skladu sa prvobitnim izveštajima da su se napadi na Armavir dogodili negde između 22. maja i 23. maja.
U vreme pisanja ovog teksta, ukrajinske vlasti izgleda nisu javno preuzele odgovornost za napad na Armavir. Takođe, izgleda da nema zvaničnih izjava ruske vlade. Ukrajinske snage su u prošlosti gađale više lokacija u Krasnodarskom kraju, koji se nalazi preko puta Azovskog mora, koristeći bespilotne letelice kamikaze.
Stating that 🇺🇦 targeted a Russian strategic early-warning radar without reason is wrong.
The radar in Armavir was absolutely capable of providing early warning against theater-range missiles, most notably ATACMS.
Very different from single-purpose nuclear infrastrucutre. 1/2
— Fabian Hoffmann (@FRHoffmann1) May 24, 2024
Potencijalne posledice za rusku odbranu i međunarodnu stabilnost
Otkako su ranije ove godine u tajnosti primile novu tranšu ATACMS-a, ukrajinske oružane snage su dobro koristile to oružje protiv ruskih vazdušnih baza, čvorova protivvazdušne odbrane i drugih ciljeva. Najnovija serija ATACMS-a su takođe verzije većeg dometa nego što su ranije bile isporučene ukrajinskoj vojsci, što im je omogućilo da drže više ciljeva u opasnosti.
Međutim, stručnjaci i posmatrači su istakli da su Voronjež-DM u Armaviru fiksirani u svojim vidnim poljima, pri čemu su primarni fokus oblasti na jugozapadu. Na primer, 2013. godine ruske vlasti su rekle da je lokacija otkrila nešto što se činilo kao lansiranje balističke rakete u Sredozemno more iz Libije.
Regarding the utility of Armavir radars for detecting short range missiles, here is the fan of the western face (kmz: https://t.co/RSXaYg5WBk). At about 500km distance (Crimea), it cannot see below 20+ km. Also, as part of EW system, it may not be integrated with anything there pic.twitter.com/T6jXx6JTKH
— Pavel Podvig (@russianforces) May 24, 2024
Severna ivica područja pokrivanja dva radara navodno pokriva poluostrvo Krim, ali postoje pitanja o tome šta Voronjež-DM, kao OTH, može da 'vidi' tako blizu i to ukoso, posebno ako su mete u pitanju niže na horizontu. Ovi radari su prvenstveno dizajnirani za otkrivanje lansiranja balističkih projektila sa mnogo dalje udaljenosti.
Bez obzira na direktnu relevantnost Armavira za sukob u Ukrajini ili tačne nameravane ciljeve napada na lokaciju, on ima mnogo šire posledice. Dva Voronjež-DM u postrojenju su ključni deo veće ruske strateške mreže ranog upozoravanja i njihov gubitak, čak i privremeno, mogao bi samo da degradira sposobnost zemlje da otkrije dolazeće nuklearne pretnje. Takođe postoji zabrinutost oko toga kako bi ovo moglo da utiče na sposobnost ruske ukupne mreže strateškog upozorenja da proceni potencijalne pretnje i eliminiše lažne pozitivne rezultate zbog mogućeg gubitka pokrivenosti u određenim oblastima.
Osim toga, istaknuto je da bi napad na Armavir mogao da ispuni uslove koje je ruska vlada javno izložila 2020. za akcije koje bi mogle da izazovu nuklearni udar odmazde. Ruska mreža ranog upozoravanja deo je šireg stava zemlje za nuklearno odvraćanje.
- Uslovi koji preciziraju mogućnost upotrebe nuklearnog oružja od strane Ruske Federacije“ uključuju svaki „napad [jednog] protivnika na kritične vladine ili vojne lokacije Ruske Federacije, čiji bi prekid potkopao akcije odgovora nuklearnih snaga - navodi Basic.
Principe državne politike Ruske Federacije o nuklearnom odvraćanju Kremlj je objavio pre dve godine.
Sve ovo usledilo je nakon početka taktičkih nuklearnih vežbi ruskih snaga u Južnom vojnom okrugu zemlje, koji se graniči sa Ukrajinom, u utorak. Rusko Ministarstvo odbrane je prvi put saopštilo da će vežbe biti održane ranije ovog meseca i reklo je da su one „kao odgovor na provokativne izjave i pretnje određenih zapadnih zvaničnika protiv Ruske Federacije“. Čini se da se ovo odnosi na francuskog predsednika Emanuela Makrona koji je rekao da neće isključiti slanje trupa u Ukrajinu u budućnosti.
Taktičke nuklearne vežbe su već ponovo pokrenule diskusije o potencijalnim pragovima za potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja Rusije u Ukrajini, nešto što je The Var Zone prethodno detaljno istražila.
Ovo je takođe samo najnoviji ukrajinski napad na rusku teritoriju koji ukazuje na ranjivost u mreži protivvazdušne odbrane zemlje, čak i oko visoko cenjenih strateških sredstava.
Ostaje da se vidi kako će tačno Rusija odgovoriti na napad na Armavir, koji bi potencijalno mogao da uključi novu nuklearnu signalizaciju vlastima u Ukrajini, ali i stranim dobrotvorima. Takođe je nejasno da li je ovaj napad znak početka šire kampanje ukrajinskih snaga da ciljaju strateške vojne lokacije sa ograničenim direktnim učešćem u tekućem sukobu i značajnim značajem za rusko rano upozorenje i nuklearno odvraćanje.
U svakom slučaju, Armavir će imati značajne posledice i mogao bi biti pokazatelj da prelivanje iz rata u Ukrajini poprima novi zabrinjavajući oblik.
Ruska ofanziva u pravcu Harkova primorala je Kijev da pošalje svoje najbolje trupe u smrt, rekao je bivši obaveštajni oficir američke vojske Skot Riter u intervjuu za jutjub kanal "Dajalog vorks".
Poslanik Državne dume sa Krima, član Komiteta za bezbednost Mihail Šeremet, rekao je da je poziv generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da se ukinu ograničenja za napade na teritoriju Rusije - opsednutost ratom.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Sjedinjene Američke Države predložile su novi put za ulazak Ukrajine u NATO, što je cilj kojem Kijev teži već godinama, smatrajući članstvo u Alijansi ključnom garancijom bezbednosti i zaštite od Rusije, gotovo pet godina od početka rata.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Američki pregovarači pokrenuli su, nakon poslednje runde mirovnih pregovora sa Rusijom u Abu Dabiju, pitanje mogućeg povlačenja Ukrajine sa teritorije Donbasa, u zamenu za članstvo u NATO-u, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska ofanziva u pravcu Harkova primorala je Kijev da pošalje svoje najbolje trupe u smrt, rekao je bivši obaveštajni oficir američke vojske Skot Riter u intervjuu za jutjub kanal "Dajalog vorks".
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Milenko Jovanov oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom objave u kojoj se tvrdi da je jedan poslanik napustio poslaničku grupu "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje".
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Crveni tim govorio je o teškoj noći koja je iza njih, tokom koje se njihov saigrač Nemanja Makuljević povredio, a potom se i Nikola Lakić udario na istom mestu, ali na sreću bez ozbiljnijih posledica.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Pevač Zdravko Čolić na koncertima izbegava da izvede pesmu "Sačuvaj me bože njene ljubavi", koju je za njega napisao Đorđe Balašević, a razlog za to krije se u snažnim emocijama koje ova numera budi u njemu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.