Satelitski snimci potvrđuju da je ruska radarska lokacija za strateško rano upozoravanje u jugozapadnom kraju zemlje značajno oštećena u napadu ukrajinske bespilotne letelice ranije ove sedmice.
To je prvi napad ove vrste na sajt povezan sa opštom strateškom odbranom Rusije. Kao takav, ukazuje na novu i zabrinjavajuću dimenziju sukoba, posebno kada je u pitanju potencijalna upotreba nuklearnog oružja.
Iako uništenje ovih stanica možda ne predstavlja direktnu korist za Ukrajinu, koja ne raspolaže nuklearnim naoružanjem, ovakvi napadi imaju izuzetan značaj i vrednost za NATO.
Takvi potezi mogu uticati na sposobnost Rusije da pravovremeno detektuje i odgovori na nuklearne pretnje, što može promeniti dinamiku međunarodne sigurnosti i odnosa snaga u regionu.
Očigledna oštećenja na radarskim strukturama
Satelitski snimak napravljen 23. maja koji je The War Zone dobio od Planet Labs radarske stanice Armavir u ruskom jugozapadnom Krasnodarskom kraju pokazuje značajne krhotine oko jedne od dve zgrade radara Voronjež-DM. Ovo su ultravisoki (UHF) radari iznad horizonta (OTH) koji su deo ruskog sistema ranog upozoravanja na nuklearne balističke rakete.
Ono što se može videti na satelitskom snimku poklapa se sa slikama snimljenim sa nivoa tla koje su se ranije pojavile na društvenim mrežama, a koje pokazuju ozbiljna oštećenja na obe strukture u kojima se nalaze Voronjež-DM u Armaviru.
Not a wise decision on the part of Ukraine to strike Russian early warning facility that’s part of the nuclear infrastructure. Bombers and military sites in general are different because they’re used to attack Ukraine. https://t.co/kTaITy4Odd
— Hans Kristensen (@nukestrat) May 24, 2024
Takođe postoje jasni dokazi o višestrukim pogocima na zgradama radara. Vredi napomenuti da su radarski nizovi generalno veoma osetljivi i krhki sistemi, pa čak i relativno ograničena oštećenja mogu dovesti do "ubijanja misije", čineći ih neoperativnim tokom dužeg vremenskog perioda.
The radar stations near Armavir, Russia’s early warning systems for missiles and planes in Southern Russia, was struck by Ukrainian UAVs and got visibly damaged.
Datum snimanja slike Planet Labs takođe je u skladu sa prvobitnim izveštajima da su se napadi na Armavir dogodili negde između 22. maja i 23. maja.
U vreme pisanja ovog teksta, ukrajinske vlasti izgleda nisu javno preuzele odgovornost za napad na Armavir. Takođe, izgleda da nema zvaničnih izjava ruske vlade. Ukrajinske snage su u prošlosti gađale više lokacija u Krasnodarskom kraju, koji se nalazi preko puta Azovskog mora, koristeći bespilotne letelice kamikaze.
Stating that 🇺🇦 targeted a Russian strategic early-warning radar without reason is wrong.
The radar in Armavir was absolutely capable of providing early warning against theater-range missiles, most notably ATACMS.
Very different from single-purpose nuclear infrastrucutre. 1/2
— Fabian Hoffmann (@FRHoffmann1) May 24, 2024
Potencijalne posledice za rusku odbranu i međunarodnu stabilnost
Otkako su ranije ove godine u tajnosti primile novu tranšu ATACMS-a, ukrajinske oružane snage su dobro koristile to oružje protiv ruskih vazdušnih baza, čvorova protivvazdušne odbrane i drugih ciljeva. Najnovija serija ATACMS-a su takođe verzije većeg dometa nego što su ranije bile isporučene ukrajinskoj vojsci, što im je omogućilo da drže više ciljeva u opasnosti.
Međutim, stručnjaci i posmatrači su istakli da su Voronjež-DM u Armaviru fiksirani u svojim vidnim poljima, pri čemu su primarni fokus oblasti na jugozapadu. Na primer, 2013. godine ruske vlasti su rekle da je lokacija otkrila nešto što se činilo kao lansiranje balističke rakete u Sredozemno more iz Libije.
Regarding the utility of Armavir radars for detecting short range missiles, here is the fan of the western face (kmz: https://t.co/RSXaYg5WBk). At about 500km distance (Crimea), it cannot see below 20+ km. Also, as part of EW system, it may not be integrated with anything there pic.twitter.com/T6jXx6JTKH
— Pavel Podvig (@russianforces) May 24, 2024
Severna ivica područja pokrivanja dva radara navodno pokriva poluostrvo Krim, ali postoje pitanja o tome šta Voronjež-DM, kao OTH, može da 'vidi' tako blizu i to ukoso, posebno ako su mete u pitanju niže na horizontu. Ovi radari su prvenstveno dizajnirani za otkrivanje lansiranja balističkih projektila sa mnogo dalje udaljenosti.
Bez obzira na direktnu relevantnost Armavira za sukob u Ukrajini ili tačne nameravane ciljeve napada na lokaciju, on ima mnogo šire posledice. Dva Voronjež-DM u postrojenju su ključni deo veće ruske strateške mreže ranog upozoravanja i njihov gubitak, čak i privremeno, mogao bi samo da degradira sposobnost zemlje da otkrije dolazeće nuklearne pretnje. Takođe postoji zabrinutost oko toga kako bi ovo moglo da utiče na sposobnost ruske ukupne mreže strateškog upozorenja da proceni potencijalne pretnje i eliminiše lažne pozitivne rezultate zbog mogućeg gubitka pokrivenosti u određenim oblastima.
Osim toga, istaknuto je da bi napad na Armavir mogao da ispuni uslove koje je ruska vlada javno izložila 2020. za akcije koje bi mogle da izazovu nuklearni udar odmazde. Ruska mreža ranog upozoravanja deo je šireg stava zemlje za nuklearno odvraćanje.
- Uslovi koji preciziraju mogućnost upotrebe nuklearnog oružja od strane Ruske Federacije“ uključuju svaki „napad [jednog] protivnika na kritične vladine ili vojne lokacije Ruske Federacije, čiji bi prekid potkopao akcije odgovora nuklearnih snaga - navodi Basic.
Principe državne politike Ruske Federacije o nuklearnom odvraćanju Kremlj je objavio pre dve godine.
Sve ovo usledilo je nakon početka taktičkih nuklearnih vežbi ruskih snaga u Južnom vojnom okrugu zemlje, koji se graniči sa Ukrajinom, u utorak. Rusko Ministarstvo odbrane je prvi put saopštilo da će vežbe biti održane ranije ovog meseca i reklo je da su one „kao odgovor na provokativne izjave i pretnje određenih zapadnih zvaničnika protiv Ruske Federacije“. Čini se da se ovo odnosi na francuskog predsednika Emanuela Makrona koji je rekao da neće isključiti slanje trupa u Ukrajinu u budućnosti.
Taktičke nuklearne vežbe su već ponovo pokrenule diskusije o potencijalnim pragovima za potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja Rusije u Ukrajini, nešto što je The Var Zone prethodno detaljno istražila.
Ovo je takođe samo najnoviji ukrajinski napad na rusku teritoriju koji ukazuje na ranjivost u mreži protivvazdušne odbrane zemlje, čak i oko visoko cenjenih strateških sredstava.
Ostaje da se vidi kako će tačno Rusija odgovoriti na napad na Armavir, koji bi potencijalno mogao da uključi novu nuklearnu signalizaciju vlastima u Ukrajini, ali i stranim dobrotvorima. Takođe je nejasno da li je ovaj napad znak početka šire kampanje ukrajinskih snaga da ciljaju strateške vojne lokacije sa ograničenim direktnim učešćem u tekućem sukobu i značajnim značajem za rusko rano upozorenje i nuklearno odvraćanje.
U svakom slučaju, Armavir će imati značajne posledice i mogao bi biti pokazatelj da prelivanje iz rata u Ukrajini poprima novi zabrinjavajući oblik.
Ruska ofanziva u pravcu Harkova primorala je Kijev da pošalje svoje najbolje trupe u smrt, rekao je bivši obaveštajni oficir američke vojske Skot Riter u intervjuu za jutjub kanal "Dajalog vorks".
Poslanik Državne dume sa Krima, član Komiteta za bezbednost Mihail Šeremet, rekao je da je poziv generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da se ukinu ograničenja za napade na teritoriju Rusije - opsednutost ratom.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Norveška je danas proširila svoju arktičku brigadu Finmark, formiranu prošle godine na krajnjem severu zemlje u blizini granice sa Rusijom, u okviru jačanja vojnog prisustva NATO nakon početka rata u Ukrajini.
NATO je izveo neuobičajeno veliku demonstraciju vazdušne sile oko ruske Kalinjingradske oblasti, gde je u isto vreme angažovano oko 25 aviona različite namene, uključujući lovce, izviđačke letelice, avione za elektronsko ratovanje i vazdušno komandovanje, dok je čitavom operacijom rukovodio Vašington.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska ofanziva u pravcu Harkova primorala je Kijev da pošalje svoje najbolje trupe u smrt, rekao je bivši obaveštajni oficir američke vojske Skot Riter u intervjuu za jutjub kanal "Dajalog vorks".
Jedan od najostrašćenijih blokadera, Luka Pešić, bio je kolovođa današnjeg nasilja u Užicu tokom kog su njegovi istomišljenici nasrtali na kordon policije ne bi li izazvali krvoproliće u tom gradu gde se održavao skup Srpske napredne stranke (SNS).
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je pred hiljadama ljudi u srcu Užica na mitingu "Ujedinjena Srbija" održao veličanstven govor tokom kog je u jednom trenutku poslao moćnu poruku svima onima koji bi da cepaju našu zemlju.
Nekoliko hiljada građana Pala u Republici Srpskoj okupilo se večeras na narodnom skupu u Olimpijskom parku kako bi odalo počast generalu Ratku Mladiću.
Preduzeće "Trepča jug" kojim upravljaju privremene institucije u Prištini danas je preuzelo nekoliko objekata u centru Zvečana, nakon što je prethodno od njihovih korisnika zatraženo da ih napuste, uz obrazloženje da se radi o imovini ovog preduzeća.
Skandalozne scene uličnog divljaštva zabeležene su u Užicu uoči veličanstvenog narodnog skupa Srpske napredne stranke, kada je grupa opozicionih ekstremista i blokadera nasilno pokušala da spreče okupljanje desetina hiljada poštenih građana. Ono što se dešavalo ispred kordona policije graniči se sa čistom psihijatrijom i podseća na najcrnje scenarije uličnog terora.
Predsednica Narodne Skupštine Republike Srbije Ana Brnabić razmontirala je u četiri kratke rečenice predsednika DS-a Srđana Milivojevića, koji je, podsetimo, danas bio jedan od predvodnika nasilnih blokadera u Užicu.
Lanu Stanišić, Nemanju Radovanovića i Jovana Ikića veoma je iznenadila informacija da će Exatlon 2 trajati tri meseca, a njihova reakcija će se prepričavati.
Bivši učesnik "Exatlona" Andrej Bedić otkrio je kako se nosio sa porazima u takmičenju, ali i detalje iz privatnog života koje javnost do sada nije znala.
Na društvenim mrežama pojavila se fotografija muzičara Pavla Boškovića, poznatijeg kao Gazda Paja, iz detinjstva, koja je izazvala brojne reakcije i simpatije fanova.
Bivša učesnica Exatlona Sanja Kalinović podelila je sa pratiocima svoje mišljenje o učešću Gazda Paje u novoj sezoni najvećeg sportskog rijalitija na svetu.
Mladoženja i njegovo društvo iz sela Koštunići kod Gornjeg Milanovca dugo će pamtiti momačko veče, ali ne baš po provodu kojem su se nadali. Planirano slavlje prekinulo je snažno nevreme koje je zahvatilo ovaj kraj.
Zoran Stevanović Kiri (35), major vojne Kontraobaveštajne službe, likvidiran je na današnji dan pre tačno 30 godina ispred hotela "Metropol" u Beogradu.
Radovan Krivokapić (44), poznatiji pod nadimkom "Mesar", preminuo je u Opštoj bolnici, 29. avgusta 2025. godine, nakon što je teško ranjen u pucnjavi u naselju Zlatne njive, u Kotoru.
Sinoć je u Zaječaru počeo tradicionalni rok spektakl, 59.Gitarijada koja se održava u podnožju Kraljevice uz rokere koji su pristigli iz svih gradova Srbije, ali i iz inostranstva.
U studiji sprovedenoj na jednom paru istraživači su došli do zaključka da misionarska poza sa jastukom ispod karlice dovodi do najvećeg protoka krvi ka klitorisu.
Iako se često smatra da je osam sati sna idealno za svakoga, stvarna potreba za odmorom varira od osobe do osobe. Dok nekima ista količina sna nije neophodna da bi normalno funkcionisali, drugima je potrebno znatno više vremena u krevetu da bi se osećali odmorno i produktivno.
Voditeljka Dragana Katić prisustvovala je koncertu pevača Milančeta Radosavljevića, gde je u razgovoru sa okupljenim medijima podelila utiske o atmosferi, ali se dotakla i aktuelnosti sa domaće javne scene.
Supruga popularnog boksera Veljka Ražnatovića, Bogdana Ražnatović, stigla je večeras na boks meč u Beogradu kako bi iz prvih redova pružila podršku svom suprugu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.