Satelitski snimci potvrđuju da je ruska radarska lokacija za strateško rano upozoravanje u jugozapadnom kraju zemlje značajno oštećena u napadu ukrajinske bespilotne letelice ranije ove sedmice.
To je prvi napad ove vrste na sajt povezan sa opštom strateškom odbranom Rusije. Kao takav, ukazuje na novu i zabrinjavajuću dimenziju sukoba, posebno kada je u pitanju potencijalna upotreba nuklearnog oružja.
Iako uništenje ovih stanica možda ne predstavlja direktnu korist za Ukrajinu, koja ne raspolaže nuklearnim naoružanjem, ovakvi napadi imaju izuzetan značaj i vrednost za NATO.
Takvi potezi mogu uticati na sposobnost Rusije da pravovremeno detektuje i odgovori na nuklearne pretnje, što može promeniti dinamiku međunarodne sigurnosti i odnosa snaga u regionu.
Očigledna oštećenja na radarskim strukturama
Satelitski snimak napravljen 23. maja koji je The War Zone dobio od Planet Labs radarske stanice Armavir u ruskom jugozapadnom Krasnodarskom kraju pokazuje značajne krhotine oko jedne od dve zgrade radara Voronjež-DM. Ovo su ultravisoki (UHF) radari iznad horizonta (OTH) koji su deo ruskog sistema ranog upozoravanja na nuklearne balističke rakete.
Ono što se može videti na satelitskom snimku poklapa se sa slikama snimljenim sa nivoa tla koje su se ranije pojavile na društvenim mrežama, a koje pokazuju ozbiljna oštećenja na obe strukture u kojima se nalaze Voronjež-DM u Armaviru.
Not a wise decision on the part of Ukraine to strike Russian early warning facility that’s part of the nuclear infrastructure. Bombers and military sites in general are different because they’re used to attack Ukraine. https://t.co/kTaITy4Odd
— Hans Kristensen (@nukestrat) May 24, 2024
Takođe postoje jasni dokazi o višestrukim pogocima na zgradama radara. Vredi napomenuti da su radarski nizovi generalno veoma osetljivi i krhki sistemi, pa čak i relativno ograničena oštećenja mogu dovesti do "ubijanja misije", čineći ih neoperativnim tokom dužeg vremenskog perioda.
The radar stations near Armavir, Russia’s early warning systems for missiles and planes in Southern Russia, was struck by Ukrainian UAVs and got visibly damaged.
Datum snimanja slike Planet Labs takođe je u skladu sa prvobitnim izveštajima da su se napadi na Armavir dogodili negde između 22. maja i 23. maja.
U vreme pisanja ovog teksta, ukrajinske vlasti izgleda nisu javno preuzele odgovornost za napad na Armavir. Takođe, izgleda da nema zvaničnih izjava ruske vlade. Ukrajinske snage su u prošlosti gađale više lokacija u Krasnodarskom kraju, koji se nalazi preko puta Azovskog mora, koristeći bespilotne letelice kamikaze.
Stating that 🇺🇦 targeted a Russian strategic early-warning radar without reason is wrong.
The radar in Armavir was absolutely capable of providing early warning against theater-range missiles, most notably ATACMS.
Very different from single-purpose nuclear infrastrucutre. 1/2
— Fabian Hoffmann (@FRHoffmann1) May 24, 2024
Potencijalne posledice za rusku odbranu i međunarodnu stabilnost
Otkako su ranije ove godine u tajnosti primile novu tranšu ATACMS-a, ukrajinske oružane snage su dobro koristile to oružje protiv ruskih vazdušnih baza, čvorova protivvazdušne odbrane i drugih ciljeva. Najnovija serija ATACMS-a su takođe verzije većeg dometa nego što su ranije bile isporučene ukrajinskoj vojsci, što im je omogućilo da drže više ciljeva u opasnosti.
Međutim, stručnjaci i posmatrači su istakli da su Voronjež-DM u Armaviru fiksirani u svojim vidnim poljima, pri čemu su primarni fokus oblasti na jugozapadu. Na primer, 2013. godine ruske vlasti su rekle da je lokacija otkrila nešto što se činilo kao lansiranje balističke rakete u Sredozemno more iz Libije.
Regarding the utility of Armavir radars for detecting short range missiles, here is the fan of the western face (kmz: https://t.co/RSXaYg5WBk). At about 500km distance (Crimea), it cannot see below 20+ km. Also, as part of EW system, it may not be integrated with anything there pic.twitter.com/T6jXx6JTKH
— Pavel Podvig (@russianforces) May 24, 2024
Severna ivica područja pokrivanja dva radara navodno pokriva poluostrvo Krim, ali postoje pitanja o tome šta Voronjež-DM, kao OTH, može da 'vidi' tako blizu i to ukoso, posebno ako su mete u pitanju niže na horizontu. Ovi radari su prvenstveno dizajnirani za otkrivanje lansiranja balističkih projektila sa mnogo dalje udaljenosti.
Bez obzira na direktnu relevantnost Armavira za sukob u Ukrajini ili tačne nameravane ciljeve napada na lokaciju, on ima mnogo šire posledice. Dva Voronjež-DM u postrojenju su ključni deo veće ruske strateške mreže ranog upozoravanja i njihov gubitak, čak i privremeno, mogao bi samo da degradira sposobnost zemlje da otkrije dolazeće nuklearne pretnje. Takođe postoji zabrinutost oko toga kako bi ovo moglo da utiče na sposobnost ruske ukupne mreže strateškog upozorenja da proceni potencijalne pretnje i eliminiše lažne pozitivne rezultate zbog mogućeg gubitka pokrivenosti u određenim oblastima.
Osim toga, istaknuto je da bi napad na Armavir mogao da ispuni uslove koje je ruska vlada javno izložila 2020. za akcije koje bi mogle da izazovu nuklearni udar odmazde. Ruska mreža ranog upozoravanja deo je šireg stava zemlje za nuklearno odvraćanje.
- Uslovi koji preciziraju mogućnost upotrebe nuklearnog oružja od strane Ruske Federacije“ uključuju svaki „napad [jednog] protivnika na kritične vladine ili vojne lokacije Ruske Federacije, čiji bi prekid potkopao akcije odgovora nuklearnih snaga - navodi Basic.
Principe državne politike Ruske Federacije o nuklearnom odvraćanju Kremlj je objavio pre dve godine.
Sve ovo usledilo je nakon početka taktičkih nuklearnih vežbi ruskih snaga u Južnom vojnom okrugu zemlje, koji se graniči sa Ukrajinom, u utorak. Rusko Ministarstvo odbrane je prvi put saopštilo da će vežbe biti održane ranije ovog meseca i reklo je da su one „kao odgovor na provokativne izjave i pretnje određenih zapadnih zvaničnika protiv Ruske Federacije“. Čini se da se ovo odnosi na francuskog predsednika Emanuela Makrona koji je rekao da neće isključiti slanje trupa u Ukrajinu u budućnosti.
Taktičke nuklearne vežbe su već ponovo pokrenule diskusije o potencijalnim pragovima za potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja Rusije u Ukrajini, nešto što je The Var Zone prethodno detaljno istražila.
Ovo je takođe samo najnoviji ukrajinski napad na rusku teritoriju koji ukazuje na ranjivost u mreži protivvazdušne odbrane zemlje, čak i oko visoko cenjenih strateških sredstava.
Ostaje da se vidi kako će tačno Rusija odgovoriti na napad na Armavir, koji bi potencijalno mogao da uključi novu nuklearnu signalizaciju vlastima u Ukrajini, ali i stranim dobrotvorima. Takođe je nejasno da li je ovaj napad znak početka šire kampanje ukrajinskih snaga da ciljaju strateške vojne lokacije sa ograničenim direktnim učešćem u tekućem sukobu i značajnim značajem za rusko rano upozorenje i nuklearno odvraćanje.
U svakom slučaju, Armavir će imati značajne posledice i mogao bi biti pokazatelj da prelivanje iz rata u Ukrajini poprima novi zabrinjavajući oblik.
Ruska ofanziva u pravcu Harkova primorala je Kijev da pošalje svoje najbolje trupe u smrt, rekao je bivši obaveštajni oficir američke vojske Skot Riter u intervjuu za jutjub kanal "Dajalog vorks".
Poslanik Državne dume sa Krima, član Komiteta za bezbednost Mihail Šeremet, rekao je da je poziv generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da se ukinu ograničenja za napade na teritoriju Rusije - opsednutost ratom.
Predsednička kandidatkinja francuskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen upozorila je da nastavak rata u Ukrajini vodi ka dva krajnje opasna scenarija – direktnom ulasku NATO-a u sukob i Trećem svetskom ratu ili višedecenijskom iscrpljivanju koje je nazvala „novim Stogodišnjim ratom“.
Litvanija je krenula ka ukidanju ustavne zabrane raspoređivanja nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, a Sejm planira da ključnu izmenu završi najkasnije početkom 2027. godine.
Borbeni avion NATO-a oborio je dron koji je neposredno posle ponoći ušao u vazdušni prostor Litvanije, a prema prvim podacima letelica je stigla iz pravca Belorusije, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski pozvao je NATO da kod ruske Kalinjingradske oblasti organizuje toliko velike i „agresivne“ vojne vežbe da Moskva ne bude sigurna šta Alijansa namerava i zbog toga bude primorana da deo snaga povuče sa ukrajinskog fronta.
Ako se sukob završi tako što će ruske snage stići do Dnjepra, a zapadni deo Ukrajine ostane pod snažnim uticajem NATO, Moskva bi mogla da dobije teritoriju, ali ne i da reši bezbednosni problem zbog kojeg je rat počeo, ocenjuje ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska ofanziva u pravcu Harkova primorala je Kijev da pošalje svoje najbolje trupe u smrt, rekao je bivši obaveštajni oficir američke vojske Skot Riter u intervjuu za jutjub kanal "Dajalog vorks".
Najmanje pet vojnih i specijalizovanih medicinskih aviona stiglo je u prethodnim danima do poljskog Žešova, glavnog vazdušnog čvorišta NATO uz granicu sa Ukrajinom.
Ime arhitekte Ksenije Đorđević, kandidatkinje na Studentskoj listi za predstojeće parlamentarne izbore, otvorilo je i pitanje njenog poslovnog bilansa, pošto dokumentacija i javno dostupni poslovni podaci pokazuju da je jedna od firmi u njenom vlasništvu u dugotrajnoj blokadi, dok su i kod drugog poslovnog subjekta zabeležene blokade računa.
Šokantni detalji o tome ko stoji iza blokaderske liste i ko su centri moći koji upravljaju rušiocima Srbije u poslednje dve godine ne prestaju da cure u javnost.
Nakon lažnih profesora, Milovih lekara i mrzitelja SPC, na površinu je isplivao novi skandal koji ogoljuje suštinu ove blokaderske opcije - porodični nepotizam i opasnu diskriminaciju građana Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", posetiće danas tačno u 12 časova etno selo "Moravski konaci" u Velikoj Plani.
Takmičar Plavog tima u Exatlonu Mensur Ajdarpašić ušao je u sukob sa saigračima iz tima, nakon što ih je zamolio da se ne grupišu i odvajaju u pojedinačne timove unutar ekipe.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Britanski magazin What Car? i kompanija MotorEasy ispitali su više od 32.000 vlasnika i otkrili koji automobili u dve godine nisu imali ni jedan jedini kvar.
U današnjem izvlačenju igre na sreću Loto Državne lutrije Srbije, specijalnu nagradu automobil "pežo 308" dobio je igrač čiji potvrdni broj glasi 410971145.
U spuškom Istražnom zatvoru juče je, tokom posete, došlo do incidenta između pritvorenika Maria Miloševića i Radoslava Gila Stanišića, nakon čega je prema Radoslavu krenuo i Zoran Kažić, saznaju "Vijesti.me".
U svetu kriminala postoje likvidacije koje su godinama predmet istrage i nagađanja, ali neke imaju posebno jeziv detalj: čovek koji je ubijen navodno uopšte nije bio osoba koju je ubica tražio.
Više javno tužilaštvo u Pančevu je juče donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog K.J. (36) iz Izbišta, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Istraživanje poznatog muškog magazina, u kom je učestvovalo osam stotina ispitanika, otkriva koje pozicije u krevetu muškarci najviše vrednuju i o kojim varijacijama najčešće maštaju.
Striming servisi poput Netfliksa preferiraju da aplikaciju koristite direktno na TV-u jer tako prate svaki vaš korak, šta pretražujete, koje banere gledate i na čim se naslovima zadržavate.
Ako planirate da nabavite psa, izgled i veličina nisu jedine stvari koje treba uzeti u obzir. Neke rase poznate su po tome da su izuzetno glasne, često laju kada primete prolaznika, čuju nepoznat zvuk ili jednostavno žele pažnju.
Starleta Tamara Bojanić podelila je sa javnošću šokantno iskustvo iz privatnog života, kada je njen kućni ljubimac slučajno došao u kontakt sa kokainom.
Pevačica Edita Aradinović nedavno je iznenadila javnost priznanjem da je prodala gotovo sve svoje markirane torbice, otvoreno govoreći o životu na estradi i iluzijama koje ga prate.
Modno izdanje pevačice Aleksandre Prijović privuklo je veliku pažnju javnosti, a od "paprene" cene njene odevne kombinacije mnogima se zavrtelo u glavi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.