(FOTO) Istorijski poraz Makrona i Šolca! Narod kaznio ratnohuškačku politiku: Pogledajte sve rezultate izbora za Evropski parlament!
Podeli vest
Krajnja desnica je osvojila najviše glasova na izborima za Evropski parlament (EP) u Francuskoj i Austriji, dok je u Nemačkoj i Holandiji zauzela drugo mesto, pokazuju preliminarni rezultati i projekcije zasnovane na izlaznim anketama.
U Evropskom parlamentu, gde je izbornu noć pratilo oko 1.000 novinara, objavljeno je da je najviše glasova u Francuskoj dobila krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje Marin Le Pen, koja je osvojila 31,5 odsto.
Belgijski premijer Aleksandar de Kro priznao je poraz svoje liberalne partije na izborima za federalne i regionalne parlamente i pozvao na što skorije formiranje nove vlade. Kako je najavio, on će danas podneti ostavku.
10.06.2024
07:40
Na drugom mestu, ali daleko iza, nalazi se koalicija koju predvodi francuski predsednik Emanuel Makron, sa 15,2 odsto glasova, a na trećem je Socijalistička partija sa 14 odsto.
Levičarska stranka Nepokorena Francuska koju vodi Žan-Lik Melanšon dobila je 8,7 odsto, a Republikanci 7,2 odsto, pokazuju izlazne ankete.
Kada je reč o političkim grupama u EP, u koje se stranke udružuju posle evropskih izbora, od 81 poslanika Francuske, 30 će imati krajnje desna grupa Identitet i demokratija, 14 liberalna grupa Obnovimo Evropu, a 13 Progresivna alijansa socijalista i demokrata (S&D).
Ruske snage napreduju prema ostvarenju svog dugotrajnog cilja, zauzimanja strateškog ukrajinskog grada Časovog Jara, prema današnjim izveštajima obe zaraćene strane.
Marin Le Pen je i dalje zaštitno lice francuske krajnje desnice nakon pobede njene partije na izborima za Evropski parlament, ali njen 28-godišnji štićenik sve više krade pažnju. Najglasnije klicanje na skupovima u toku kampanje nije stiglo za Le Pen, već za harizmatičnog predsednika stranke Žordana Bardelu.
10.06.2024
06:40
Foto: Printscreen
Levica će imati osam poslanika, Evropska narodna partija (EPP) šest, a zelene i regionalne partije i stranke umerene levice, okupljene u grupi Zeleni/Evropski slobodni savez (Zeleni/EFA) pet. Pet poslanika će imati i desna grupa Evropski konzervativci i reformisti (ECR).
Posle ubedljive pobede partije Marin Le Pen, Makron je neočekivano raspustio parlament i raspisao vanredne parlamentarne izbore koji će biti održani 30. juna i 7. jula.
U Nemačkoj je najviše glasova dobila konzervativna koalicija Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU) - 29,5 odsto, a krajnje desna Alternativa za Nemačku (AfD) 16,5 odsto.
Na trećem mestu su vladajuće socijaldemokrate kojima pripada i kancelar Olaf Šolc sa 14 odsto, na četvrtom su takođe vladajući Zeleni sa 12 odsto, a na petom Savez Sare Vagenkneht sa 5,5 odsto. Šesto mesto zauzeli su vladajući liberali sa pet odsto, dok je Levica na sedmom mestu, sa 2,8 odsto.
Od 96 mesta Nemačke u EP, Evropska narodna partija (EPP) dobila je 30, Zeleni/EFA 16, Progresivna alijansa socijalista i demokrata (S&D) 14, liberalna grupa Obnovimo Evropu osam, a Levica četiri.
Nemačke stranke koje ne pripadaju ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa u EP imaće 24 mesta u novom sazivu, a među njima je i 19 poslanika AfD, pokazuju izlazne ankete.
Prvo mesto u Italiji zauzela je desničarska stranka Braća Italije premijerke Đorđe Meloni, sa 27,7 odsto, druga je socijaldemokratska Demokratska stranka sa 23,7 odsto, a treći populistički Pokret pet zvezdica sa 11,1 odsto. Konzervativci imaju 10,5 odsto, a krajnje desna Liga Matea Salvinija 8,0 odsto.
Italija daje 76 poslanika EP, od kojih će 23 pripasti grupi Evropski konzervativci i reformisti (ECR), a 19 socijaldemokratama. Deset poslanika dobila je EPP, sedam Identitet i demokratija, po tri liberali i zeleni, dok 11 ne pripada ni jednoj grupi.
U Austriji je krajnje desna Slobodarska partija Austrije zauzela prvo mesto sa 27 odsto glasova, druga je konzervativna Austrijska narodna stranka sa 23,5 odsto, a treće su socijaldemokrate sa 23 odsto. Zeleni su dobili 10,5 odsto, koliko ima i liberalna stranka NEOS.
Od 20 mesta Austrije u EP, krajnje desnoj grupi Identitet i demokratija ide šest, grupama EPP i S&D po pet, a grupama Zeleni/EFA i Obnovimo Evropu po dva.
U Holandiji je najviše glasova dobila koalicija zelenih i socijalista - 21,6 odsto, dok je desničarska Stranka za slobodu Gerta Vildersa druga sa 17,7 odsto glasova, pokazuju izlazne ankete.
Od 31 poslanika EP iz Holandije, grupe Identitet i demokratija i Obnovimo Evropu imaće po sedam, EPP šest, Zeleni i S&D po četiri, a Levica i desna grupa Evropski konzervativci i reformisti (ECR) po jednog. Jedan poslanik ne pripada ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa.
Najviše glasova u Španiji osvojila je konzervativna Narodna stranka - 32,4 odsto, a socijalisti premijera Pedra Sančesa su na drugom mestu sa 30,2 odsto.
Desničarska stranka Voks dobila je 10,4 odsto, krajnje leva koalicija Sumar 6,3 odsto, a levičarski Podemos 4,4 odsto glasova.
Španija ima 61 poslanika EP, od kojih će 22 pripasti grupi EPP, a 20 socijaldemokratama. Sedam će imati ECR, četiri grupa Zeleni/EFA, tri Levica, a jednog liberali. Četiri poslanika ne pripadaju ni jednoj grupi.
U Poljskoj je prvo mesto zauzela proevropska Građanska koalicija premijera Donalda Tuska sa 38,2 odsto glasova, dok je opoziciona konzervativna stranka Pravo i pravda Jaroslava Kačinjskog dobila 33,9 odsto glasova, prema izlaznim anketama.
Poljska radikalna desnica, stranka Konfederacija, osvojila je 11,9 odsto glasova, a demohrišćanski Treći put, Tuskov partner u vladi, 8,2 odsto. Levica je dobila 6,6 odsto.
Od 53 evroposlanika Poljske, 20 je dobila EPP, 19 ECR, liberali tri, a socijaldemokrate dva. Devet poslanika ne pripada ni jednoj grupi.
U Češkoj je na izborima za EP najviše glasova, 26,1 odsto, osvojila opoziciona stranka ANO bivšeg premijera Andreja Babiša, a druga je konzervativna koalicija Zajedno premijera Petra Fijale sa 22,3 odsto glasova.
Iznenađenje je uspeh nove vanparlamentarne radikalne desne stranke Zakletva i motoristi koja je na trećem mestu sa 10,3 odsto glasova, dok je parlamentarna radikalna desnica Sloboda i direktna demokratija osvojila 5,7 odsto glasova.
Među 21 poslanikom Češke u EP, najviše će biti liberala (7), a slede EPP (5) i ECR (3). Po jedan mandat dobili su Zeleni, Levica i krajnja desnica (ID), dok tri poslanika nisu u grupama.
Najviše glasova u Slovačkoj dobila je proevropska, liberalna stranka Progresivna Slovačka - 27,8 odsto, a druga je vladajuća partija Smer premijera Roberta Fica sa 24,8 odsto. Krajnje desna stranka Republika dobila je 12,5 odsto, levi Glas 7,2 odsto, a demohrišćani 7,1 odsto.
U EP će najviše Slovaka biti u grupi Obnovimo Evropu - šest, EPP će imati jednog evroposlanika, dok osam neće biti ni u jednoj grupi.
U Mađarskoj je prvo mesto ubedljivo zauzela vladajuća koalicija oko stranke Fides Viktora Orbana sa 43,8 odsto glasova, a opoziciona koalicija Tisa 30,6 odsto.
U EP će, od 21 mesta Mađarske, osam dobiti EPP, a dva S&D. Ostalih 11 mandata pripada strankama koje nisu ni u jednoj grupi, uključujući Orbanov Fides koji je izašao iz EPP kada mu je pretilo isključenje.
U Hrvatskoj je najviše glasova dobila vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) - 33,7 odsto, a druga je koalicija oko Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) sa 27,8 odsto.
Treći je desničarski Domovinski pokret sa 8,7 odsto, četvrta zeleno-leva koalicija Možemo sa 5,8 odsto, a peta koalicija istarskih partija sa 4,7 odsto. Desna koalicija Most dobila je 3,7 odsto glasova.
Od 12 mandata Hrvatske u EP, šest će pripasti grupi EPP, četiri će imati socijaldemokrate, a jedan grupa Zeleni/EFA. Jedan mandat ide Domovinskom pokretu, koji ne pripada ni jednoj grupi.
U Sloveniji je najviše glasova dobila opoziciona Slovenačka demokratska stranka Janeza Janše, 31,8 odsto, dok je liberalni Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba dobio 21,7 odsto. Zeleni su dobili 10,1 odsto, dve demohrišćanske liste su dobile 7,8 i 7,5 odsto, socijaldemokrate Tanje Fajon 7,5 odsto, a Levica 4,4 odsto.
Od devet slovenačkih mesta u EP, šest je pripalo grupi EPP, dva liberalima i jedno zelenima.
U Grčkoj je najviše glasova dobila vladajuća Nova demokratija premijera Kirijakosa Micotakisa - 30 odsto, a druga je levičarska Siriza sa 16,7 odsto. Treća je stranka levog centra PASOK sa 12,4 odsto, četvrti su komunisti (KKE) sa 9,1 odsto, dok su nacionalisti dobili 8,8 odsto, pokazuju izlazne ankete.
U EP, gde Grčka ima 21 poslanika, osam će pripasti grupi EPP, Levici četiri, grupi S&D tri, a Evropskim konzervativcima i reformistima dva. Stranke koje ne pripadaju ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa u EP imaće četiri mesta u novom sazivu.
U Bugarskoj je najviše glasova dobila konzervativna koalicija stranke GERB i Saveza demokratskih snaga - 26,2 odsto, druga je liberalna koalicija stranke Nastavljamo sa promenom i saveza Demokratska Bugarska sa 15,7 odsto, a treća krajnje desna stranka Preporod sa 15,4 odsto.
Liberalni Pokret za prava i slobode dobio je 11,7 odsto, a Bugarska socijalistička partija 9,7 odsto. Na šestom mestu je populistička stranka Ima takvih ljudi sa 6,4 odsto.
Od 17 mandata Bugarske u EP, šest ima grupa EPP, pet Obnovimo Evropu, dva S&D, a četiri će imati stranke koje ne pripadaju ni jednoj grupi.
Od stranaka u Rumuniji, koja ima 33 evroposlanika, 13 je pripalo socijaldemokratama, 12 grupi EPP, dva liberalima i jedan grupi ECR. Pet poslanika ne pripada ni jednoj grupi.
U Portugaliji su socijalisti dobili 31,4 odsto glasova, konzervativci 30,6 odsto, liberali 9,8 odsto, a krajnja desnica 9,2 odsto.
Od 21 poslanika Portugalije u EP, po sedam imaju EPP i S&D, liberali, krajnja desnica i Levica po dva, a zeleni jednog.
Od 21 mesta Švedske, po pet imaju EPP i S&D, po tri liberali, zeleni i ECR, a dva Levica.
U Danskoj, koja ima 15 poslanika EP, četiri će pripasti grupi Obnovimo Evropu, po tri grupama S&D i Zeleni/EFA, dva će imati EPP, a Levica i Identitet i demokratija po jednog. Jedan poslanik ne pripada ni jednoj grupi.
Na Kipru, koji daje šest poslanika EP, grupa EPP je dobila dva, Levica i S&D po jednog, dok će dva otići strankama koje ne pripadaju ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa.
Na Malti je Laburistička partija dobila 44,7 odsto, a Nacionalistička stranka 42,5 odsto. Od šest mandata Malte u EP, po tri će pripasti grupama EPP i S&D.
Potez francuskog predsednika Emanuela Makrona, koji je raspustio skupštinu i najavio da će raspisati parlamentarne izbore kasnije ovoga meseca, nakon što ga je na izborima za Evropski parlament (EP) pobedila krajnje desničarska stranka Marin Le Pen, izazvao je reakcije vodećih francuskih političara.
Dozvola Sjedinjenih Američkih Država ukrajinskim oružanim snagama da izvode napade duboko unutar Rusije neće promeniti tok konflikta, izjavio je bivši britanski diplomata i bivši agent MI6 Alaster Kruk u intervjuu za YouTube kanal Judging Freedom.
Pentagon bi trebalo da obrati pažnju na izuzetno uspešno iskustvo Rusije u primeni sredstava za radioelektronsku borbu (REB) i aktivnije razvija ovu oblast u Oružanim snagama SAD, piše agencija Bloomberg.
Izbori za Evropski parlament prošli su onako kako sam planirao i želeo, na osnovu rezultata izbora usporen je voz koji je Evropu vodio u novi rat, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da su Mađari na izborima za Evropski parlament (EP) pokazali da će kazniti one koji u Briselu rade protiv svoje domovine i da su poslali jasnu poruku da žele mi".
Nova izborna kampanja počinje u Francuskoj za prevremene izbore koje je objavio predsednik Emanuel Makron posle istorijske pobede ekstremne desnice na evroizborima u nedelju, što je riskantan potez koji ubacuje zemlju u političku neizvesnost, piše agencija Frans pres.
10.06.2024
10:30
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vojska Poljske nudi građanima letnji program „Odmor sa vojskom“ za dobrovoljnu vojnu obuku u slučaju mogućeg sukoba s Rusijom, izveštava agencija Associated Press.
Bivši zamenik načelnika štaba komande Kopnenih snaga Oružanih snaga Ukrajine, pukovnik Vladimir Gamanenko. organizovao je šemu iznude mita od vojnika za premeštaj sa fronta u pozadinu, izveštava ukrajinsko izdanje "Glavkom" pozivajući se na podatke sudskog registra.
Omiljeni NATO general Zdravko Ponoš prizano je tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji N1 da opozicija nije imala nikakve šanse za pobedu na izborima koji su održani 2. juna.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Pojedini turisti iz Srbije koji su već otputovali na letovanje u Grčku šokirani su cenama hrane i ležaljki na nekim plažama na omiljenim destinacijama.
Direktor Centra za odgovorne medije, Marko Matić, izjavio je danas, povodom bilateralnih sastanaka predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa visokim komesarom EU za spoljnu politiku Žozepom Boreljom i specijalnim predstavnikom za dijalog Miroslavom Lajčakom u Briselu, da je najvažnije što je Srbija pokazala da je otvorena za dijalog, da je spremna za kompromis i normalizaciju ali ne pod uslovima prištinske strane i ne kroz nametanje jednostranih rešenja i ultimatuma.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da najnoviji napadi na porodicu predsednika Republike imaju za cilj njegovo slabljenje i da ne može da zamisli kako se predsednik Vučić oseća kada se svaki dan suočava sa ovakvim stvarima.
Pomoćnik državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Džejms O'Brajan izjavio je danas da Beograd i Priština moraju da se posvete rešavanju problema pod okriljem Evropske unije (EU).
U Srbiji ne postoji zabrana abortusa, a na godišnjem nivou se uradi oko 150.000, što je statistika samo iz državnih ustanova. Zanimljivo je da u današnjici postoji tableta za abortus, sa kojom se ubija plod, te se plod izbaci na uložak, to postoji u svetu, ali i u Srbiji, sada se nalazi i u opciji slobodne prodaje.
U specijalnoj emisiji "Otvoreni studio" o debaklu "Orlova" na Evropskom prvenstvu u fudbalu, ali i o potencijalnom odlasku Piksija sa mesta selektora govorili su bivši fudbaler Boško Đurovski, fudbalski menadžer Zoran Stojadinović i Mirko Bunjevčević, selektor reprezentacije Srbije do 17 godina.
Šta znači evroazijski trougao? Da li će zaista indijski premijer Remodni posetiti Rusiju početkom jula. Ova poseta pokazaće da su Indija i Rusija na istoj strani. Dvojica lidera sastaće se prvi put posle dve godine. Indija se uzdržava od Rezolucije UN koja osuđuje Rusiju zbog sukoba u Ukrajini. Gosti emisije "Rat uživo" bili su prof. dr Uroš Šuvaković i prof. dr Prvoslav Davinić koji su govorili o ovoj, ali i drugim važnim temama.
U poslednje vreme imamo sve veći broj terorističkih napada. Istog dana to se dogodilo na plaži u Sevastopolju i u Dagestanu. Tu neko vidi mogućnost da se rat u Ukrajini razvuče na nova ratišta. Na ovu temu u "Info danu" govorili su urednica Sputnjika Ljubinka Milinčić i narodni poslanik i advokat Branko Pavlović.
Fudbalska reprezentacija Srbije završila je svoje učešće na Evropskom prvenstvu u fudbalu. Ovo je jedno veliko takmčenje u kome nismo uspeli da prođemo grupu. U emisiji "Info dan" gosti su bili sportski novinar Dejan Anđus i direktor Srpskog telegrafa Saša Milovanović. Uživo u program uključilli su se trener Crvene zvezde Zoran Filipović, fudbalski trener Milorad Anđus i fudbaler Zdravko Kuzmanović.
Četvorica čuvara i doktorka u zatvoru u Padinskoj skeli uhapšeni su zbog sumnje da su izvršili krivično delo Nesavestan rad u službi, vezano za jezivu smrt Stanimira B. (74) u tom zatvoru 4. februara ove godine.
U svetu svake godine oko 236.000 ljudi izgubi život usled utapanja i njegovih posledica, a smatra se da je broj nastradalih znatno veći u odnosu na podatke koji su dostupni, te je utapanje na trećem mestu kao uzrok smrti.
Četvorica čuvara i doktorka u zatvoru u Padinskoj skeli uhapšeni su danas u vezi sa smrću Stanimira B. (74) u tom zatvoru 4. februara ove godine, potvrdio je Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović.
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je preminula i druga osoba od zadobijenih teških telesnih povreda opasnih po život nakon prevrtanja traktora u okolini Prokuplja.
Dušan Tadić je posle eliminacije Srbije sa Evropskog prvenstva otkrio da su igrači sastav tima za meč sa Danskom (0:0) saznali sat i po pre početka utakmice, a na društvenim mrežama pojavio se šokantan snimak.
Četa Marka Rosija sa tri boda bila je gotovo siguran učesnik nokaut faze na Evropksom prvenstvu, ali je rasplet u grupi F naterao Mađare da pakuju kofere.
Odbojkaš na pesku Stiven Van de Felde (29) trebalo bi da predstavlja Holandiju na Olimpijskim igrama u Parizu (26. jula - 11. avgusta), što ne bi bila vest koja bi odjeknula svetom da momak iz Haga nije osuđen za silovanje!
Festival će tradicionalno će biti priređen u prostoru "Kneževog arsenala" - spomeniku našoj industrijskoj tradiciji, u kome je, početkom rada Topolivnice, 1853. godine začeta srpska industrija.
Otkako je sredinom 2022. godine objavljen u Americi, roman "Izuzetno blistava stvorenja" neprekidno zauzima vrh i mnogih drugih top-lista najinteresantnijih i najprodavanijih naslova.
Poznato je da Nikolićeva godinama važi za jednu od najfatalnijih žena sa javne scene, pa ne čudi što joj je pošlo za rukom da zavede i čuvenog kompozitora, koji ne krije da je spreman i za ludi kamen.
Primetili ste sigurno i videli mnoge da se prolazeći pored crkve, bilo pešice, bilo nekim prevoznim sredstvom, prekrste. Možda i vi to često radite, a ne znate da li postupate ispravno ili je pak reč o sujeverju.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.