Krajnja desnica je osvojila najviše glasova na izborima za Evropski parlament (EP) u Francuskoj i Austriji, dok je u Nemačkoj i Holandiji zauzela drugo mesto, pokazuju preliminarni rezultati i projekcije zasnovane na izlaznim anketama.
U Evropskom parlamentu, gde je izbornu noć pratilo oko 1.000 novinara, objavljeno je da je najviše glasova u Francuskoj dobila krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje Marin Le Pen, koja je osvojila 31,5 odsto.
Na drugom mestu, ali daleko iza, nalazi se koalicija koju predvodi francuski predsednik Emanuel Makron, sa 15,2 odsto glasova, a na trećem je Socijalistička partija sa 14 odsto.
Levičarska stranka Nepokorena Francuska koju vodi Žan-Lik Melanšon dobila je 8,7 odsto, a Republikanci 7,2 odsto, pokazuju izlazne ankete.
Kada je reč o političkim grupama u EP, u koje se stranke udružuju posle evropskih izbora, od 81 poslanika Francuske, 30 će imati krajnje desna grupa Identitet i demokratija, 14 liberalna grupa Obnovimo Evropu, a 13 Progresivna alijansa socijalista i demokrata (S&D).
Foto: Printscreen
Levica će imati osam poslanika, Evropska narodna partija (EPP) šest, a zelene i regionalne partije i stranke umerene levice, okupljene u grupi Zeleni/Evropski slobodni savez (Zeleni/EFA) pet. Pet poslanika će imati i desna grupa Evropski konzervativci i reformisti (ECR).
Posle ubedljive pobede partije Marin Le Pen, Makron je neočekivano raspustio parlament i raspisao vanredne parlamentarne izbore koji će biti održani 30. juna i 7. jula.
U Nemačkoj je najviše glasova dobila konzervativna koalicija Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU) - 29,5 odsto, a krajnje desna Alternativa za Nemačku (AfD) 16,5 odsto.
Na trećem mestu su vladajuće socijaldemokrate kojima pripada i kancelar Olaf Šolc sa 14 odsto, na četvrtom su takođe vladajući Zeleni sa 12 odsto, a na petom Savez Sare Vagenkneht sa 5,5 odsto. Šesto mesto zauzeli su vladajući liberali sa pet odsto, dok je Levica na sedmom mestu, sa 2,8 odsto.
Od 96 mesta Nemačke u EP, Evropska narodna partija (EPP) dobila je 30, Zeleni/EFA 16, Progresivna alijansa socijalista i demokrata (S&D) 14, liberalna grupa Obnovimo Evropu osam, a Levica četiri.
Nemačke stranke koje ne pripadaju ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa u EP imaće 24 mesta u novom sazivu, a među njima je i 19 poslanika AfD, pokazuju izlazne ankete.
Prvo mesto u Italiji zauzela je desničarska stranka Braća Italije premijerke Đorđe Meloni, sa 27,7 odsto, druga je socijaldemokratska Demokratska stranka sa 23,7 odsto, a treći populistički Pokret pet zvezdica sa 11,1 odsto. Konzervativci imaju 10,5 odsto, a krajnje desna Liga Matea Salvinija 8,0 odsto.
Italija daje 76 poslanika EP, od kojih će 23 pripasti grupi Evropski konzervativci i reformisti (ECR), a 19 socijaldemokratama. Deset poslanika dobila je EPP, sedam Identitet i demokratija, po tri liberali i zeleni, dok 11 ne pripada ni jednoj grupi.
U Austriji je krajnje desna Slobodarska partija Austrije zauzela prvo mesto sa 27 odsto glasova, druga je konzervativna Austrijska narodna stranka sa 23,5 odsto, a treće su socijaldemokrate sa 23 odsto. Zeleni su dobili 10,5 odsto, koliko ima i liberalna stranka NEOS.
Od 20 mesta Austrije u EP, krajnje desnoj grupi Identitet i demokratija ide šest, grupama EPP i S&D po pet, a grupama Zeleni/EFA i Obnovimo Evropu po dva.
U Holandiji je najviše glasova dobila koalicija zelenih i socijalista - 21,6 odsto, dok je desničarska Stranka za slobodu Gerta Vildersa druga sa 17,7 odsto glasova, pokazuju izlazne ankete.
Od 31 poslanika EP iz Holandije, grupe Identitet i demokratija i Obnovimo Evropu imaće po sedam, EPP šest, Zeleni i S&D po četiri, a Levica i desna grupa Evropski konzervativci i reformisti (ECR) po jednog. Jedan poslanik ne pripada ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa.
Najviše glasova u Španiji osvojila je konzervativna Narodna stranka - 32,4 odsto, a socijalisti premijera Pedra Sančesa su na drugom mestu sa 30,2 odsto.
Desničarska stranka Voks dobila je 10,4 odsto, krajnje leva koalicija Sumar 6,3 odsto, a levičarski Podemos 4,4 odsto glasova.
Španija ima 61 poslanika EP, od kojih će 22 pripasti grupi EPP, a 20 socijaldemokratama. Sedam će imati ECR, četiri grupa Zeleni/EFA, tri Levica, a jednog liberali. Četiri poslanika ne pripadaju ni jednoj grupi.
U Poljskoj je prvo mesto zauzela proevropska Građanska koalicija premijera Donalda Tuska sa 38,2 odsto glasova, dok je opoziciona konzervativna stranka Pravo i pravda Jaroslava Kačinjskog dobila 33,9 odsto glasova, prema izlaznim anketama.
Poljska radikalna desnica, stranka Konfederacija, osvojila je 11,9 odsto glasova, a demohrišćanski Treći put, Tuskov partner u vladi, 8,2 odsto. Levica je dobila 6,6 odsto.
Od 53 evroposlanika Poljske, 20 je dobila EPP, 19 ECR, liberali tri, a socijaldemokrate dva. Devet poslanika ne pripada ni jednoj grupi.
U Češkoj je na izborima za EP najviše glasova, 26,1 odsto, osvojila opoziciona stranka ANO bivšeg premijera Andreja Babiša, a druga je konzervativna koalicija Zajedno premijera Petra Fijale sa 22,3 odsto glasova.
Iznenađenje je uspeh nove vanparlamentarne radikalne desne stranke Zakletva i motoristi koja je na trećem mestu sa 10,3 odsto glasova, dok je parlamentarna radikalna desnica Sloboda i direktna demokratija osvojila 5,7 odsto glasova.
Među 21 poslanikom Češke u EP, najviše će biti liberala (7), a slede EPP (5) i ECR (3). Po jedan mandat dobili su Zeleni, Levica i krajnja desnica (ID), dok tri poslanika nisu u grupama.
Najviše glasova u Slovačkoj dobila je proevropska, liberalna stranka Progresivna Slovačka - 27,8 odsto, a druga je vladajuća partija Smer premijera Roberta Fica sa 24,8 odsto. Krajnje desna stranka Republika dobila je 12,5 odsto, levi Glas 7,2 odsto, a demohrišćani 7,1 odsto.
U EP će najviše Slovaka biti u grupi Obnovimo Evropu - šest, EPP će imati jednog evroposlanika, dok osam neće biti ni u jednoj grupi.
U Mađarskoj je prvo mesto ubedljivo zauzela vladajuća koalicija oko stranke Fides Viktora Orbana sa 43,8 odsto glasova, a opoziciona koalicija Tisa 30,6 odsto.
U EP će, od 21 mesta Mađarske, osam dobiti EPP, a dva S&D. Ostalih 11 mandata pripada strankama koje nisu ni u jednoj grupi, uključujući Orbanov Fides koji je izašao iz EPP kada mu je pretilo isključenje.
U Hrvatskoj je najviše glasova dobila vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) - 33,7 odsto, a druga je koalicija oko Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) sa 27,8 odsto.
Treći je desničarski Domovinski pokret sa 8,7 odsto, četvrta zeleno-leva koalicija Možemo sa 5,8 odsto, a peta koalicija istarskih partija sa 4,7 odsto. Desna koalicija Most dobila je 3,7 odsto glasova.
Od 12 mandata Hrvatske u EP, šest će pripasti grupi EPP, četiri će imati socijaldemokrate, a jedan grupa Zeleni/EFA. Jedan mandat ide Domovinskom pokretu, koji ne pripada ni jednoj grupi.
U Sloveniji je najviše glasova dobila opoziciona Slovenačka demokratska stranka Janeza Janše, 31,8 odsto, dok je liberalni Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba dobio 21,7 odsto. Zeleni su dobili 10,1 odsto, dve demohrišćanske liste su dobile 7,8 i 7,5 odsto, socijaldemokrate Tanje Fajon 7,5 odsto, a Levica 4,4 odsto.
Od devet slovenačkih mesta u EP, šest je pripalo grupi EPP, dva liberalima i jedno zelenima.
U Grčkoj je najviše glasova dobila vladajuća Nova demokratija premijera Kirijakosa Micotakisa - 30 odsto, a druga je levičarska Siriza sa 16,7 odsto. Treća je stranka levog centra PASOK sa 12,4 odsto, četvrti su komunisti (KKE) sa 9,1 odsto, dok su nacionalisti dobili 8,8 odsto, pokazuju izlazne ankete.
U EP, gde Grčka ima 21 poslanika, osam će pripasti grupi EPP, Levici četiri, grupi S&D tri, a Evropskim konzervativcima i reformistima dva. Stranke koje ne pripadaju ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa u EP imaće četiri mesta u novom sazivu.
U Bugarskoj je najviše glasova dobila konzervativna koalicija stranke GERB i Saveza demokratskih snaga - 26,2 odsto, druga je liberalna koalicija stranke Nastavljamo sa promenom i saveza Demokratska Bugarska sa 15,7 odsto, a treća krajnje desna stranka Preporod sa 15,4 odsto.
Liberalni Pokret za prava i slobode dobio je 11,7 odsto, a Bugarska socijalistička partija 9,7 odsto. Na šestom mestu je populistička stranka Ima takvih ljudi sa 6,4 odsto.
Od 17 mandata Bugarske u EP, šest ima grupa EPP, pet Obnovimo Evropu, dva S&D, a četiri će imati stranke koje ne pripadaju ni jednoj grupi.
Od stranaka u Rumuniji, koja ima 33 evroposlanika, 13 je pripalo socijaldemokratama, 12 grupi EPP, dva liberalima i jedan grupi ECR. Pet poslanika ne pripada ni jednoj grupi.
U Portugaliji su socijalisti dobili 31,4 odsto glasova, konzervativci 30,6 odsto, liberali 9,8 odsto, a krajnja desnica 9,2 odsto.
Od 21 poslanika Portugalije u EP, po sedam imaju EPP i S&D, liberali, krajnja desnica i Levica po dva, a zeleni jednog.
Od 21 mesta Švedske, po pet imaju EPP i S&D, po tri liberali, zeleni i ECR, a dva Levica.
U Danskoj, koja ima 15 poslanika EP, četiri će pripasti grupi Obnovimo Evropu, po tri grupama S&D i Zeleni/EFA, dva će imati EPP, a Levica i Identitet i demokratija po jednog. Jedan poslanik ne pripada ni jednoj grupi.
Na Kipru, koji daje šest poslanika EP, grupa EPP je dobila dva, Levica i S&D po jednog, dok će dva otići strankama koje ne pripadaju ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa.
Na Malti je Laburistička partija dobila 44,7 odsto, a Nacionalistička stranka 42,5 odsto. Od šest mandata Malte u EP, po tri će pripasti grupama EPP i S&D.
Belgijski premijer Aleksandar de Kro priznao je poraz svoje liberalne partije na izborima za federalne i regionalne parlamente i pozvao na što skorije formiranje nove vlade. Kako je najavio, on će danas podneti ostavku.
Ruske snage napreduju prema ostvarenju svog dugotrajnog cilja, zauzimanja strateškog ukrajinskog grada Časovog Jara, prema današnjim izveštajima obe zaraćene strane.
Marin Le Pen je i dalje zaštitno lice francuske krajnje desnice nakon pobede njene partije na izborima za Evropski parlament, ali njen 28-godišnji štićenik sve više krade pažnju. Najglasnije klicanje na skupovima u toku kampanje nije stiglo za Le Pen, već za harizmatičnog predsednika stranke Žordana Bardelu.
Potez francuskog predsednika Emanuela Makrona, koji je raspustio skupštinu i najavio da će raspisati parlamentarne izbore kasnije ovoga meseca, nakon što ga je na izborima za Evropski parlament (EP) pobedila krajnje desničarska stranka Marin Le Pen, izazvao je reakcije vodećih francuskih političara.
Dozvola Sjedinjenih Američkih Država ukrajinskim oružanim snagama da izvode napade duboko unutar Rusije neće promeniti tok konflikta, izjavio je bivši britanski diplomata i bivši agent MI6 Alaster Kruk u intervjuu za YouTube kanal Judging Freedom.
Pentagon bi trebalo da obrati pažnju na izuzetno uspešno iskustvo Rusije u primeni sredstava za radioelektronsku borbu (REB) i aktivnije razvija ovu oblast u Oružanim snagama SAD, piše agencija Bloomberg.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je danas na stvaranje Evropskog saveta bezbednosti i novog kriznog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a.
Slovački premijer Robert Fico upozorio je da će se problemi sa snabdevanjem gasom u Evropi dodatno pogoršavati, dok se Evropska unija približava potpunoj zabrani ruskih energenata i u novu zimu ulazi sa znatno praznijim skladištima nego prethodnih godina.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je evropske države da bi eventualni direktan napad na Rusiju doveo do „suštinski drugačijeg“ i veoma kratkog rata.
Evropske zemlje ubrzano spremaju novu isporuku raketa Patriot Ukrajini kako bi Kijev dočekao zimu sa većim zalihama za odbranu od ruskih raketnih udara.
Evropska strategija prema ratu u Ukrajini sve više se svodi na pokušaj da se Sjedinjene Države ponovo snažnije uvuku u konfrontaciju sa Rusijom, ocenjuje bivši britanski diplomata Alister Kruk.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.