Pojavio se veliki raskol između vlada SAD i Evrope oko plana da se obezbedi ogroman zajam za Ukrajinu, piše „Politiko“.
Dok se lideri Grupe sedam (G7) naprednih ekonomija okupljaju u Italiji, američke nade da će sastanak poslužiti kao predstava zapadne podrške Ukrajini, skršio je sve veći zamor Evrope od Kijeva i Volodimira Zelenskog.
- Ono što Vašington predlaže je: ‘Mi (SAD) uzimamo zajam, Evropa preuzima sav rizik, vi (Evropa) plaćate kamatu, a mi (SAD) koristimo novac za američko-ukrajinski fond. Možda smo glupi, ali nismo toliko glupi - rekao je jedan visoki evropski diplomata.
„Politiko“ navodi, pozivajući se na više visokih diplomata i zvaničnika, da se očekuje da će francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelr Olaf Šolc obavestiti američkog predsednika Džozefa Bajdena da odbijaju američki predlog da Evropa bude jedini garant za kredit od 50 milijardi dolara.
Ko preuzima rizik
U evropskim vladama postoji opipljiv gnev zbog američkog plana na osnovu kog bi – ako nešto krene po zlu – Evropa bila ta koja bi vraćala zajam, a američke kompanije bi imale najviše koristi od ugovora o rekonstrukciji Ukrajine koji bi proistekao iz njega.
Vlade su u trci sa vremenom, ne samo zato što je Ukrajini očajnički potreban novac, već zato što nema garancija da će Donald Tramp, ako bude izabran, podržati inicijativu. Konačni dogovor će sada biti odložen najranije do jeseni, rekla su trojica zvaničnika. SAD izlaze na izbore 5. novembra.
Foto: Shutterstock
Iako se očekuje da će lideri G7 u Pulji podržati široku ideju zajma Ukrajini, malo je verovatno da će se složiti oko bilo kojeg detalja.
Vašington je predložio uzimanje zajma od 50 milijardi dolara za Ukrajinu, koji bi se vraćao svake godine sa profitom ostvarenim od zamrznute ruske imovine. I EU i SAD se teoretski slažu oko tog plana – ali se ne slažu oko toga ko je na udici ako nešto krene naopako.
Ključno pitanje je ko će po zakonu biti obavezan da vrati zajam ako mađarska vlada naklonjena Rusiji stavi veto na produženje sankcija EU protiv Kremlja, koje zakonski moraju da se obnavljaju svakih šest meseci – čime će se odmrznuti sredstva Ruske centralne banke.
Ostali rizici uključuju da ruska imovina više ne zarađuje dovoljno ili da bude vraćena Rusiji u skladu sa mirovnim sporazumom.
SAD su predložile da evropske zemlje snose najveći teret finansijskog rizika ako se bilo šta od ovoga dogodi, predlažući da zemlje budu odgovorne srazmerno iznosu zamrznute ruske imovine koju drže.
Vašington je rekao da bi garantovanje zajma novcem američkih poreskih obveznika značilo uključivanje Kongresa u ratifikaciju sporazuma, prema trojici zvaničnika.
Foto: Shutterstock
Zvaničnici EU nisu raspoloženi da pristanu na nešto što bi bilo na štetu njihovih poreskih obveznika.
- Da je situacija obrnuta, rekli bi da smo ludi - rekao je zvaničnik EU o predlogu SAD.
Zapadne zemlje zamrzle su oko 260 milijardi evra ruske suverene imovine od 2022. Od toga oko 200 milijardi evra leži u EU.
Poslovni interesi
Evropa i Amerika se takođe ne slažu oko kontrole nad kreditom i uticaja na to kako se novac troši, rekli su visoki evropski zvaničnici.
Ako Vašington ili institucije sa velikim američkim udelima, kao što je Svetska banka podele novac, američke kompanije su u vrhunskoj poziciji da profitiraju, kažu oni.
- EU je možda naivna, ali ovo ide predaleko. Ovo bi koristilo uglavnom američkim kompanijama, tako da moramo detaljnije da razgovaramo o uslovima - rekao je diplomata EU.
Drugim rečima, EU želi da pregovara o tačnim uslovima raspodele sredstava kako njene kompanije ne bi bile izostavljene iz profitabilnih ukrajinskih ugovora.
Čak se pominje evropski kredit Ukrajini, bez SAD ili G7. Dok neke diplomate veruju da je ovo uglavnom način da se izvrši pritisak na SAD da naprave ustupke, zemlje EU su već razgovarale o pravnom uređenju u slučaju da odluče da to urade same.
Prema alternativnom planu, EU bi uzela zajam od 50 milijardi evra za Ukrajinu koji bi vratila prihodima od oko 200 milijardi evra ruske imovine zamrznute u EU.
Kao kolateral za zajam, EU bi koristila svoj sedmogodišnji budžet od 1,2 biliona evra. Visoki diplomata EU sugerisao je da ova opcija dobija na snazi jer ne zahteva jednoglasnu podršku država EU.
Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici vode rat bez pravila protiv Ruske Federacije, tako da i sa ruske strane ne bi trebalo da postoje pravila prema neprijatelju, smatra zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Sajber specijalci Službe bezbednosti Ukrajine (SBU), zajedno sa saborcima iz Odbrambenih snaga, uspeli su da pogode rusku radarsku stanicu za kontrabaterijsku borbu "Zoopark" koristeći nekoliko FPV dronova.
Ukrajinci koje prisilno mobilizuju u Vojsku Ukrajine će učiniti sve što je potrebno kako bi osvetili državi, predajući se kao zarobljenici ili jednostavno dezertirajući, izjavio je u intervjuu za YouTube kanal Politeka ukrajinski politikolog Konstantin Bondarenko.
Nemačka vlada blokira usvajanje novog paketa sankcija EU protiv Rusije, koji ima za cilj jačanje kontrole nad zaobilaženjem restriktivnih mera, a odnosi se i na izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa, prenosi agencija DPA, pozivajući se na diplomatske izvore u Briselu.
Rusija nastavlja da uspešno prevazilazi zapadne sankcije na snabdevanje energentima. Moskva koristi veliku alternativnu flotu za transport nafte i njenih proizvoda, a sada je i Gabon postao zemlja koja je počela da prevozi rusko „crno zlato“.
Ukrajinski militanti napali su u sredu uveče stambenu zgradu u Krivom Rogu. Odmah nakon toga, pripadnici Službe bezbednosti Ukrajine (SBU) stigli su na mesto incidenta i blokirali prolaz kontrolnim punktovima, izjavio je za RIA Novosti koordinator pokreta otpora u Nikolajevu, Sergej Lebedev, pozivajući se na svoje kolege.
Broj zemalja koje su odbile poziv na konferenciju o Ukrajini u Švajcarskoj raste zbog gubitka poverenja u predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog usled brojnih grešaka njegovog režima, izjavio je britanski stručnjak Aleksandar Merkuris na svom blogu na YouTubeu.
Administraciji američkog predsednika Džozefa Bajdena potrebno je „još veće krvoproliće“ na Evropskom kontinentu da bi sprečila kolaps svoje vlasti, izjavila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Rusija je, kao krajnju opciju, spremna da fizički uništi satelitsku konstelaciju Starlink i tako preseče komunikacionu mrežu koju koriste ukrajinska i američka vojska, tvrdi bivši američki obaveštajac i vojni analitičar Skot Riter.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i bivši premijer Mađarske Viktor Orban nikada nisu razgovarali na ruskom jeziku, već su svi njihovi susreti i razgovori vođeni uz prisustvo prevodilaca, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Velika pomorska parada u Sankt Peterburgu otkazana je drugu godinu zaredom, a predsednik Rusije Vladimir Putin Dan Ratne mornarice obeležio je u dvorištu Glavnog admiraliteta, ispred zida na kojem je bila naslikana podmornica.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici vode rat bez pravila protiv Ruske Federacije, tako da i sa ruske strane ne bi trebalo da postoje pravila prema neprijatelju, smatra zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
I nasilnik i ekstremista Miša Bačulov, poznat po uništavanju javnih zgrada u Novom Sadu nasilnih protesta, ima svog kandidata za poslanika na blokaderskoj listi.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije osuđuje incidente usmerene prema Draganu J. Vučićeviću i njegovoj porodici, kao i novinarki Nini Kuburović.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić žestoko je odgovorio na bezobzirne napade i jeftine laži tajkunske televizije N1, koja je na najprizemniji način pokušala da izmisli kako se predsednik nalazi na nekakvom "holideju" dok obilazi Srbiju i bori se za narode u svakom kutku naše zemlje.
Doc. dr Milan Lazarević, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Niš, napravio je potez koji je uzdrmao javnost, podneo je ostavku na jednu od najmoćnijih funkcija u gradu, mesto predsednika Odbora za imenovanje u Skupštini grada Niša.
Svedoci smo da je ovo još jedan primer zastrašivanja novinara. Naime, našoj koleginici Nini Kuburović isečena je guma tokom noći, što je ozbiljno moglo da ugrozi njenu bezbednost.
Ivana iz Srbije, doživela je pravi pakao na letovanju u Grčkoj, kada je lokalni vozač udario njen auto kod Nikitija. U trenutku je ostala sama s decom, ali su joj u pomoć odmah pritekli sunarodnici i rešili problem.
Kupovina sokova i piva uskoro bi mogla da nosi i mali dodatni trošak - kauciju od 10 do 15 dinara po ambalaži! Istovremeno, ta kaucija se u potpunosti vraća potrošaču kada praznu bocu ili limenku donese nazad u prodavnicu.
Posle pakla koji je Srbiju držao u šaci s temperaturama do 42 stepena, Sedmica koja je pred nama donosi kratki predah, ali ne i pravi kraj vrućina, jer nam posle 15. avgusta stiže novi toplotni udar.
B.Ž. (54) iz jednog sela kod Ražnja mesec dana seksualno je uznemiravao devojčice od desetak godina da bi 7. avgusta bio uhapšen nakon što su roditelji maloletnica alarmirali policiju.
Mađarsko pravosuđe pokrenulo je novu istragu protiv plaćenog ubice Čabe Dera, i to zbog pretnji smrću koje je uputio advokatu koji ga je godinama zastupao.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ć. (57), osumnjičenom da je 6. avgusta u stanu na Novom Beogradu na svirep način lišio života svoju majku Milku Ć.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih letnjih vrućina danas se oslanjamo na klima-uređaje i ventilatore kako bismo se rashladili. Naše bake su, znale kako da svoje domove učine prijatnijim i svežijim i bez savremene tehnologije.
Među onima koji su prednjačili u najprljavijoj kampanji protiv muzičke zvezde Jelene Karleuše našao se i hrvatski modni kreator Juraj Zigman, kog je upravo ona svojevremeno proslavila i pogurala na veliku scenu.
Marko Janjušević Janjuš uživa na moru sa ćerkom Krunom, a tamo je doživeo neočekivani susret sa bivšom devojkom, koja ga je iznenadila svojim priznanjem.
Nakon silnih haosa koji su se izdešavali u predhodnom periodu između Asmina Durdžića i Maje Marinković, došlo je do šokantnog preokreta koji je zapalio javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.