Najveća NATO baza u EU! Amerikanci odavde upravljaju, Nemci ulaze samo uz dozvolu, koristi je i NASA!
Podeli vest
Baza Ramštajn je najveća američka vazduhoplovna baza u Evropi.
Američka vazduhoplovna baza Ramštajn je svet za sebe. Na zapadu Nemačke, u blizini grada Ramštajn-Mizenbaha, prostire se ogromno vojno područje s pistama, hangarima i brojnim zgradama. To je kao nekakav mali grad usred pretežno ruralne pokrajine Porajnje Palatinat, strogo izolovan od brdovitog predela okolo. I iako se baza nalazi na nemačkoj teritoriji, ona uživa imunitet kao strane ambasade. Nemački službenici i političari smeju da uđu samo uz odobrenje američkog komandanta.
Ruske trupe napale su bazu predsedničke brigade Nacionalne garde Ukrajine, koja je bila umešana u pokušaj napada na Belgorodsku oblast, rekao je za RIA Novosti koordinator podzemlja Nikolajeva Sergej Lebedev, pozivajući se na svoje kolege.
Američki vojni analitičar i istoričar Vilijam Šrajver ističe da je realna mogućnost da avioni F-16 proizvedeni u SAD krenu u istočnu Ukrajinu. On navodi da iz onoga što je naučio tokom poslednjih nekoliko nedelja, zaista izgleda da se SAD grčevito spremaju da postave vazdušne baze u Rumuniji, veoma blizu obale Crnog mora - verovatno da bi se koristile za vazdušne operacije F-16 protiv Rusije .
02.07.2024
21:33
Tu radi oko 9.000 ljudi. To je najveća američka vazduhoplovna baza u Evropi. U blizini se je u Regionalni medicinski centar Landštul, najveća američka vojna bolnica van Sjedinjenih Američkih Država. Oko 50.000 Amerikanaca, uključujući i njihove porodice, živi tu u regionu oko Kajzerslauterna. Tu su njihove posebne škole, prodavnice i razne uslužne delatnosti, a plaćanja se često vrše u američkim dolarima. Te američke institucije ujedno su i veoma važne za privredu tog regiona.
Kako je Ramštajn rastao
Sve je počelo 1952. godine na aerodromu koji je Hitlerova vojna avijacija Luftvafe koristila tokom Drugog svetskog rata, a koji je američka vojska zauzela neposredno pre kraja rata 1945. godine. Aerodrom i administrativni deo postupno su postajali sve veći kompleks za američke trupe u Nemačkoj, a onda i za NATO.
Nakon intervencije koalicije zapadnih država, Libija nastavlja da se tiho raspada. Pojavljuju se prvi znaci da se rivalske vlade ratom razorene republike pregrupišu za nešto veliko, uz nastavak frakcijskih sukoba. O tome izveštavaju brojni zapadni mediji.
Partija oklopnih vozila američke vojske stigla je u nova skladišta NATO-a u američkoj bazi koja se nalazi u regionu Povidza u zapadnoj Poljskoj, piše list američkog Ministarstva odbrane Stars and Stripes.
30.06.2024
16:39
Od 1971. godine u Ramštajnu je stacionirana Vojna vazduhoplovna komanda i njoj pripadajući transportni avioni. Godine 1973. sedište vazduhoplovnih snaga Sjedinjenih Država u Evropi premešteno je iz Vizbadena u Ramštajn. Godinu dana kasnije, u Ramštajnu je smeštena i komanda vazduhoplovnih snaga NATO. Iz Ramštajna se prati protivvazdušna odbrana alijanse, kao i svemirske aktivnosti država-članica. NASA takođe ponekad koristi Ramštajn za istraživačke letove.
Pretpostavlja se da je do 2005. godine – što nikada nije zvanično potvrđeno – u toj bazi bilo uskladišteno i nuklearno oružje. Ono je te godine, procenjuju poznavaoci, odatle povučeno. Baza Bihel u regionu Ajfela sada važi za jedino mesto u Nemačkoj u kojem se nalazi američko nuklearno oružje.
Upravljanje borbenim dronovima
Vazduhoplovna baza Ramštajn od ogromne je važnosti za američke oružane snage širom sveta. To je najvažnije čvorište za prevoz tereta i jedinica za američke zračne snage, posebno za misije u Africi, na Bliskom istoku i u istočnoj Evropi.
Ramštajn takođe ima posebnu i sve veću važnost zbog svog centra za kontrolu leta odakle se upravlja američkim borbenim dronovima širom sveta. To je više puta izazivalo rasprave o mogućoj umešanosti Nemačke u ciljano ubijanje osumnjičenih za terorizam u Aziji i Africi. Bivši predsednik SAD Barak Obama je 2013. godine, kada su mediji izneli takve tvrdnje, rekao da Nemačka nije "polazna tačka" za napade bespilotnim letelicama. Ali, to nije utišalo takve tvrdnje. Obama je inače napade dronovima proglasio za najvažnije sredstvo u takozvanom "globalnom ratu protiv terorizma".
Baza je dospela u udarne vesti i zbog navodnih letova u tajne zatvore kidnapovanih osumnjičenih terorista upravo preko Ramštajna.
Evakuacija iz Avganistana
Vazduhoplovna luka takođe se redovno koristi za letove za evakuaciju. Ramštajn je igrao centralnu ulogu u evakuaciji ljudi iz Avganistana u leto 2021. nakon što su talibani došli na vlast. Područje baze privremeno je postalo ogroman šatorski grad gde su privremeno bili smešteni evakuisani.
Od po;etka rusko/ukrajinskog sukoba, u Ramštajnu su se održavali i sastanci država koje pomažu Ukrajini. Američki ministar odbrane Lojd Ostin više puta je u bazu pozivao predstavnike nekoliko desetina zemalja kako bi razgovarali o isporukama oružja Ukrajini. Danas se često koristi izraz "Grupa Ramštajn" kada se govori o onima koji podržavaju Ukrajinu.
Teroristički napad i katastrofa na aeromitingu
Tokom 1980-ih, vojna baza Ramštajn dva puta se našla na naslovnim stranama širom sveta. U avgustu 1981. teroristi Frakcije Crvene armije izveli su napad eksplozivom na bazu, u kojem je dvadeset ljudi ranjeno, neki i teško. U to vreme američki vojni objekti više puta su bili meta levičarskih ekstremističkih terorista.
U avgustu 1988. godine na aeromitingu u Ramštajnu u vazduhu su se sudarile avioni italijanskog akrobatskog tima, a jedan od njih srušio se na gledaoce. Na licu mesta poginulo je 35 ljudi, još 35 ih je kasnije podleglo zadobijenim povredama, a na stotine ih je povređeno. Bila je to jedna od najvećih katastrofa na aeromitinzima u istoriji. Otada u Ramštajnu više nikada nije održan aeromiting.
Tramp je želeo manje američkih vojnika u Nemačkoj
Tokom svog mandata, Barak Obama je na svojim putevima nekoliko puta koristio Ramštajn kao međustanicu. Donald Tramp je to isto učinio kao predsednik 2018. vraćajući se iz posete jedinicama u Iraku.
Tramp je inače u leto 2020. najavljivao veliko smanjenje broja američkih snaga stacioniranih u Nemačkoj. Razlog: Nemačka ne plaća dovoljno za svoju odbranu. Naravno, to bi takođe uticalo i na Ramštajn. Bivši glavnokomandujući američkih trupa u Evropi, general Ben Hodžis, tada je oštro kritikovao te planove. Hodžis je za nemački "Špigel" ocenio da bi to bila "kolosalna greška" i dodao: "Odluka ilustruje to da predsednik nije razumeo koliko su američke trupe stacionirane u Nemačkoj neophodne za američku bezbednost."
Nakon promene vlasti u Beloj kući nekoliko meseci kasnije, kada je predsedničku dužnost preuzeo demokrata Džo Bajden, ta odluka prestala je da važi. Ali ako Donald Tramp bude ponovno izabran za predsednika SAD, tada bi prisustvo američkih jedinica u Nemačkoj, a time i važna uloga vazduhoplovne baze Ramštajna, ponovno mogli da budu dovedeni u pitanje.
Šef nemačke spoljne obaveštajne službe (BND) Bruno Kal izjavio je danas da će ruske oružane snage verovatno biti u poziciji, kadrovski i materijalno, da pokrenu napad na NATO najkasnije do kraja ove decenije.
Gosti "Rata uživo" bili su politikolog Andreja Lović i Mladen Duvnjak iz organizacije "Srbi za Trampa". Govorili su, između ostalog, o predstojećim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i o potencijalnim posledicama koje će njihov ishod imati na Evropu i NATO pakt. Takođe, komentarisali su i političku situaciju u Americi i Nemačkoj.
Vazdušna baza NATO Gajlenkirhen u Nemačkoj danima je bila pod uzbunom zbog obaveštajnih podataka o mogućoj akciji ruskih diverzanata.
26.08.2024
21:00
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske trupe napale su bazu predsedničke brigade Nacionalne garde Ukrajine, koja je bila umešana u pokušaj napada na Belgorodsku oblast, rekao je za RIA Novosti koordinator podzemlja Nikolajeva Sergej Lebedev, pozivajući se na svoje kolege.
Sudanske paravojne Snage za brzu podršku (RSF) saopštile su da su oborile transportni avion u Darfuru, na zapadu zemlje. Na internetu su se pojavili snimci na kojima borci paravojnih snaga stoje na polju punom olupina. Na snimcima borci pokazuju dokumente za koje tvrde da su pronađeni na mestu pada aviona.
Severna Koreja je negirala da je Rusiji obezbedila trupe koje bi mogle da budu mobilisane u sukobu u Ukrajini, a predstavnik Pjongjanga u Ujedinjenim nacijama (UN) je za takve tvrdnje Seula rekao da su "neosnovane glasine".
Lekar koji radi u Zemunskoj bolnici, a čije ime nije navedeno, postao je jedna od najomiljenijih osoba u Beogradu, nakon što je jedna pacijentkinja podelila mnoštvo lepih reči o njegovom radu.
Saša Markov boluje od hronične bolesti bubrega petog stepena i od oktobra 2014. godine nalazi se na hroničnom programu hemodijaliznog lečenja 3x nedeljno. Njegov sin, Uroš, sada apeluje na sve dobre ljude da pomognu, kako bi otac otišao na transplantaciju bubrega u Belorusiju.
Ambasador Srbije u Grčkoj, Nikola Nedeljković, sastao se sa poglavarom Grčke pravoslavne crkve, Njegovim Blaženstvom arhiepiskopom Atine i cele Grčke, Jeronimom II, što predstavlja izuzetnu čast.
Dok se veliki broj mladih odlučuje da ode iz svog rodnog grada u Beograd ili u inostranstvo, dvadesetdvogodišnji Vuk Roljević iz Baluge kod Čačka ni u jednom trenutku nije pomislio da ode čak ni iz svog sela.
Večeras od 18:05 na Informer televiziji, tema emisije “Otvoreni studio” biće trilateralni sastanak Predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa premijerima Mađarske i Slovačke, Viktorom Orbanom i Robertom Ficom.
Milovan Brkić, ideolog opozicije, ponovo je dospeo u žižu javnosti jer je izgovorio niz uvreda upućenih neistomišljenicima, a a najgnusnije je uvredio oca i majku predsednika Srbije Aleksandra Vučića. O tome su govorili su Radovan Arežina, SPS i Aleksandar Jekrović, Nema nazad iza je Srbija.
Opozicija preko litijuma pokušava da sruši predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i da ugrozi bezbednost građana. Razmatra se pooštravanje zakona za sve one koji opstruiraju saobraćaj, a upravo o tome su u novom Info jutru govorili narodni poslanik Dejan Bulatović i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost.
Dejan Miletić iz Centra za proučavanje globalizacije i Boriša Mandić, vojni pilot, bili su gosti Info jutra u kome su razgovarali o likvidaciji vođe Hamasa Jahje Sinvara, od strane izraelskih snaga, ali i o tome kako taj događaj može da utiče na ratni sukob na Bliskom istoku.
Muškarac G.N. uhapšen je danas zbog sumnje da je pre mesec dana tupim predmetom ubio strica Straje G. (85), čije je telo pronađeno u njegovoj kući u selu Grgaje u opštini Sjenica.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Ćupriji uhapsili su državljanina Turske S.H. (46) zbog postojanja osnova sumnje da je danas izvršio krivično delo ubistvo, saopšteno je iz Policijske uprave u Jagodini.
Građane je šokirala vest kada je na uglu Ulica Dušana Vukasovića i Jurija Gagarina na Novom Beogradu sinoć oko 20.30 časova, vozač "audija" Miladin M. (34) pokosio dečaka (10) i pobegao iste sekunde, tako da nije ni pokušao da pomogne detetu koje je kolima odbacio 20 metara od mesta nesreće!
Fudbaler Monaka Vilfred Singo raspalio je po lopti sa preko 35 metara i tako doneo novo vođstvo svojoj ekipi - 3:1, na meču protiv Crvene zvezde u Ligi šampiona.
Zaslužena pobeda Monaka, ekipa je brža, snažnija, igra intenzivnije, i nismo mogli da im odgovorimo. Najviše me brinu povrede, ali glavu gore idemo dalje, poručio je trener Crvene zvezde Vladan Milojević (54).
Muzička zvezda na harmonici, sjajna Ksenija Sidorova, ponovo nastupa sa Beogradskom filharmonijom u petak 25. oktobra na Kolarcu (20h), a dan ranije u okviru festivala NOMUS u Novosadskoj sinagogi.
Glumica Emili Atak već je ostavila svoj trag u novoj Diznijevoj seriji "Rivals", pojavivši se gola dok igra tenis i to već u prvim minutima prve epizode.
Glumac Radko Polič rođen je 18. avgusta 1942. godine u Črnomelju, a studije je završio na Akademiji za pozorište, radio, film i televiziju u Ljubljani.
Srđan Jeremić, bostandžija iz Mačvanskog Belotića, prava je atrakcija gde god ga ovih dana vide po Mačvi! U svojoj priikolici prodaje lubenice koje je na njivi ubrao pre samo nekoliko dana!
Povodom 160 godina od rođenja Branislava Nušića i veka od objavljivanja njegove "Autobiografije" do 31. oktobra u foajeu treće galerije Narodnog pozorišta u Beogradu, traje izložba "Branislav Nušić: slučaj jedne sobe".
Za domaćice ili ljubitelje kuvanja dobro je poznata razlika između kačamaka, palente, cicvare i popare, ali savremeni uslovi života doneli su neke nove ukuse I jela, dok tradicionalna lagano odlaze u zaborav.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.