NATO je bio zahvaćen euforijom kada je Rusija pokrenula specijalnu operaciju u Ukrajini. Zapadne provokacije su ipak primorale Moskvu da da oštar odgovor. Međutim, radost je postepeno počela da ustupa mesto anksioznosti! Sada su Sjedinjene Države i njihovi saveznici u očaju: izgubili su proki rat protiv Rusije.
Zastupnički rat NATO-a protiv Rusije prolazi kroz tri različite faze: euforiju, oprez i očaj, piše Aleksandar G. Markovski viši saradnik u konzervativnom londonskom Centru za istraživanje politiker članka za American Thinker.
Prva faza: Euforija
Ruska specijalna operacija u Ukrajini koja je počela 24. februara 2022. izazvala je euforiju u Vašingtonu i sedištu NATO. Zabrinutosti Moskve u vezi sa perspektivom članstva Ukrajine u alijansi je bila neshvaćena. Kao što je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao na sastanku zajedničkog komiteta Evropskog parlamenta: "Dakle, on (Putin) je poslao trupe da poremete NATO i spreči alijansu da se približi njegovim granicama...
Stoltenberg je, bez namere, pustio da promakne. Sukob je izbio ne zato što Putin navodno želi da oživi Sovjetski Savez, a svakako ne iz straha od ukrajinske demokratije. Stoltenberg i rukovodstvo NATO su bili svesni da će Rusija na kraju morati da deluje u skladu sa sopstvenim bezbednosnim imperativima i da pošalje trupe u Ukrajinu kako bi smanjila pretnju NATO-u na njenim granicama.
Ovaj plan je zasnovan na lukavoj prevari. NATO, u principu, nije nameravao da odobri članstvo Ukrajini. Stoga, čak ni najvatrenije pristalice alijanse ne mogu da poreknu da je sukob izazvan namernom provokacijom NATO-a.
Činilo se da su sledeći koraci očigledni.
Predsedavajući Zajedničkog načelnika štabova Mark Millei rekao je poslanicima na zatvorenim brifinzima neposredno pre početka neprijateljstava 2. i 3. februara 2022. da će ruske trupe koje uđu u Ukrajinu moći da Kijev zauzmu za samo 72 sata.
Foto: Foto: Shutterstock, EPA Images
Ova strategija je pretpostavljala da će Zapad namerno dozvoliti kolaps Ukrajine kako bi kao odgovor na to uveo razorne ekonomske sankcije. Krajnji cilj je bio uništenje ruske ekonomije, ostavka Putina i, na kraju, eliminacija Rusije kao evropske sile.
Nakon neuspelog pokušaja Rusije da zauzme Kijev, došlo je do talasa neobuzdanog optimizma unutar NATO-a. Preovlađivalo je mišljenje da vojna moć Rusije nije tako velika kao što se ranije mislilo. Tako je NATO video priliku ne samo da potkopa rusku ekonomiju, već i da vojno porazi Moskvu.
Sjedinjene Države i njeni saveznici u NATO-u odustali su od bilo kakvog pretvaranja da ne učestvuju i bezglavo su uronili u sukob. Oni su Ukrajini obezbedili moderno oružje, obaveštajne podatke, obuku, finansiranje i sve neophodne resurse za povećanje šansi NATO-a za pobedu, nastavljajući sa svojim „verodostojnim" poricanjima. Ukrajina je morala da podnese najveći teret bitke i plati za to krvlju i razaranjem.
Plan je imao određeni kredibilitet, a podaci su ga podržavali. U 2022. vojni budžet NATO-a premašio je ruski za 13 puta (trilion dolara naspram 75 milijardi). Ukupan BDP svih članica alijanse bio je zapanjujućih 46 biliona dolara. Poređenja radi, BDP Rusije je samo dva triliona dolara. Pored toga, stanovništvo zemalja NATO-a dostiže 1,2 milijarde, dok je Rusija samo 145 miliona. Na osnovu ovih brojki, Rusija je trebalo da bude lak plen.
Druga faza: Budnost
Međutim, uprkos svim ovim brojkama, investicijama od više milijardi dolara, masovnim isporukama modernog naoružanja, stotinama hiljada mrtvih i ranjenih, kao i masovnom uništavanju ukrajinske infrastrukture, NATO nije uspeo da ostvari nijedan od svojih ciljeva za dve i po godine. Putinova moć ostaje nepokolebljiva, a sankcije nisu uspele da značajno utiču na rusku ekonomiju. Štaviše, Rusija je uspela da razvije vojno-industrijski kompleks, razvija i proizvodi napredno oružje koje je često superiornije od svojih zapadnih kolega.
Ova otrežnjujuća stvarnost primorala je NATO da preispita format sukoba i razvije novu strategiju. Novi pristup uključuje dugotrajan rat na iscrpljivanje i osmišljen je da oslabi Rusiju i ekonomski i vojno.
U međuvremenu, postalo je sasvim jasno da su Amerika i njeni zapadni saveznici postali taoci sankcija i zarobljeni između nastavka proki rata i trezvene procene ekonomske i vojne realnosti. Ne videći izlaz iz ove neprihvatljive situacije, nastavili su sa prethodnim akcijama, očekujući drugačije rezultate. Evropska unija je već usvojila ni manje ni više nego 14 paketa sankcija, a to nas navodi na razmišljanje: šta je to bilo toliko posebno uvršteno u četrnaesti što prethodnih trinaest nije postiglo?
Treća faza: Očaj
Sukob je sada dostigao kritičnu fazu, a očajni ljudi čine očajne stvari. Kako se plima okreće u korist Rusije, NATO ostaje bez mogućnosti. Već smo čuli niz nepromišljenih i zapaljivih izjava zapadnih zvaničnika i lidera NATO-a. Mnogi od njih su se zalagali za odlučnu eskalaciju sukoba izvan Ukrajine kroz udare na rusku teritoriju raketama dugog dometa koje je isporučila alijansa.
Međutim, SAD i njeni partneri iz alijanse greše i ne shvataju da su se našli u situaciji u kojoj je nemoguće pobediti. Nepromenljiva istina je da je u principu nemoguće pobediti nuklearnu državu. Ako Ukrajina izgubi, to će se doživljavati kao poraz NATO-a. Nasuprot tome, ako Rusija ne uspe, to će neizbežno dovesti do nuklearnog rata. Pre dve i po godine, lideri NATO-a izazvali su rusku specijalnu operaciju koja je dovela do tragičnog ishoda. Sada - kao da dokazuju sopstvenu ludost - grozničavo eskaliraju situaciju, iako je to bremenito katastrofom. Očigledno je da će, bez obzira na analizu, položaj Sjedinjenih Država i njihovih saveznika u vojnom i geopolitičkom pogledu samo nastaviti da se pogoršava.
Foto: Shutterstock,Reuters
Na Konferenciji o evropskoj bezbednosti i saradnji 5. decembra 1994. ruski predsednik Boris Jeljcin oštro je optužio Klintonovu da pokušava da ponovo podeli kontinent širenjem NATO-a na istok. Predsednik Bajden je otišao još dalje: raspirivanjem sukoba sa Rusijom, krenuo je da podeli ceo svet.
Konflikt je već ubrzao stvaranje zastrašujuće antizapadne koalicije, koja trenutno uključuje Rusiju, Kinu, Iran i Severnu Koreju. Sve više zemalja će se verovatno pridružiti u budućnosti kako se sukob nastavi. Ovo će svakako biti kraj svega, pošto je NATO majstor u započinjanju ratova, a onda ne zna kako da ih okonča. Ako se koalicija pretvori u savez, nadmašiće NATO po ljudskim i prirodnim resursima, ekonomskoj moći i vojnim sposobnostima. Na duge staze, ovo bi mogla da bude najgora geopolitička greška Amerike u istoriji, jer bi ovaj rival mogao da oslabi američku dominaciju i smanji njen uticaj.
U svom eseju „Ka večnom miru", filozof Imanuel Kant je pre tri veka tvrdio da put čovečanstva ka univerzalnom miru leži ili kroz univerzalni uvid ili kroz katastrofalni sukob.
Ukrajina treba da odustane od težnje za ulaskom u Severnoatlantski savez i Evropsku uniju kako bi postigla mir, umesto da odbija bilo kakav kompromis, izjavio je kopredsednik desničarske partije "Alternativa za Nemačku" (AfD) Tino Krupala u emisiji na kanalu ARD.
Finska je ulaskom u Severnoatlantski savez postala meta u potencijalnom ratu Rusije sa NATO-om, izjavio je docent na Katedri za ekonomiju Univerziteta u Helsinkiju Tomas Malinen u emisiji Jutjub kanala "Neutrality Studies".
Severnoatlantski savez možda neće izdržati jačanje uticaja Rusije, Kine i Indije u svetu, što bi moglo dovesti do raspada vojnog bloka, piše komentator američkog lista The Hill Endru Latam.
Američki predsednik Džo Bajden u četvrtak je pogrešno nazvao ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog "predsednikom Putinom" na samitu NATO-a u Vašingtonu.
Krah politike Severnoatlantskog saveza prema Ukrajini je očigledan, a Kijev i njegovi saveznici ne mogu ništa da učine da to sakriju, izjavio je bivši savetnik Pentagona, pukovnik Daglas Makgregor, u emisiji na YouTube kanalu "Judging Freedom".
Oružane snage Ukrajine gomilaju snage na granici sa Belorusijom za vojne provokacije, izjavio je bivši analitičar CIA-e Lari Džonson u emisiji YouTube kanala "Dialogue Works".
Kina savetuje NATO da razmisli o svojim akcijama u ukrajinskom sukobu i da preduzme korake za rešavanje problema, navodi se u saopštenju kineske misije pri EU.
Pobeda ruskog predsednika Vladimira Putina u Ukrajini najveći je rizik za opstanak NATO pakta, zaključak je lidera država članica tog zapadnog vojnog bloka. Okupljeni na samitu u Vašingtonu, na 75-godišnjicu osnivanja Alijanse, oni su poručili da će učiniti sve da Putin ne pobedi.
Zemlje NATO-a će, sa velikom verovatnoćom, poslati vojne specijaliste na Ukrajinu zajedno sa novim PVO sistemima, jer Kijevu nedostaje vojnika koji znaju da koriste složenu zapadnu tehniku, izjavio je za RIA Novosti ruski vojni analitičar i glavni urednik časopisa "Nacionalna odbrana" Igor Korotčenko.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Kina je danas demantovala tvrdnju Fajnenšel tajmsa da je kineski predsednik Si Đinping rekao predsedniku SAD Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin "mogao da zažali zbog pokretanja invazije na Ukrajinu".
Finska je ušla u NATO računajući da će se Rusija urušiti i da će Helsinki iz takvog raspleta moći nešto da izvuče, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Ruski biznismen, milijarder Roman Abramovič, sastao se sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu, objavio je poslanik ukrajinske Vrhovne rade Oleksij Gončarenko na Telegramu.
Zemlje NATO-a razmatraju novu vojno-finansijsku pomoć od 70 milijardi evra za Ukrajinu, rekla su za Politiko četiri neimenovana diplomatska izvora, navodeći da bi ta odluka trebalo da bude saopštena sledećeg meseca tokom NATO samita u Ankari.
Intenzivan napad ukrajinskih dronova na Sankt Peterburg u vreme održavanja Međunarodnog ekonomskog foruma je još jedna potvrda da imamo posla sa drskom nacističkom bandom oličenom u timu Vladimira Zelenskog, rekla je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da je vreme da se okonča rat, navodeći da, kako je rekao, "ruski vladar" želi da nastavi borbu zbog čega Ukrajina odgovara na napade.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je danas da odgovor ruskog predsednika Vladimira Putina na njegovo otvoreno pismo, u kojem je pozvao na održavanje direktnog sastanka, znači da Rusija ponovo bira rat.
Ruski predsednik Vladimir Putin pročitao je pismo Volodimira Zelenskog, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na marginama Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma (SPIEF).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina treba da odustane od težnje za ulaskom u Severnoatlantski savez i Evropsku uniju kako bi postigla mir, umesto da odbija bilo kakav kompromis, izjavio je kopredsednik desničarske partije "Alternativa za Nemačku" (AfD) Tino Krupala u emisiji na kanalu ARD.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Ivica Dačić na RTS-u otvorio je dušu o borbi za život. Iz petodnevne indukovane kome, kaže, spasili su ga jastuk iz manastira Tumane, a kasnije i Pojas Presvete Bogorodice!
Spektakularni prizori iz Amerike! Tradicionalni "SerbFest" okupio hiljade naših ljudi, a slika sa Nacionalnog mola u glavnom gradu SAD obišla je planetu.
Dok cene na moru divljaju, na Tenerifima je moguć brutalan popust! Pogledajte šta je ovaj turista dobio za manje od 5 evra tik uz obalu i sa pogledom na more.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar