Ukrajina pred šokantnim preokretom? Kijev razmišlja o kompromisu, neki strahuju od tajnog dogovora!
Podeli vest
Poslednjih nedelja se opet sve više raspravlja o mogućnosti da se rat u Ukrajini okonča za pregovaračkim stolom.
Primeri su takozvana „mirovna misija“ mađarskog premijera Viktora Orbana koju je on sproveo na svoju ruku kao i izjava američkog republikanskog predsedničkog kandidata Donalda Trampa da će „završiti rat u roku od 24 sata“.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba razgovarao je u sredu sa svojim kineskim kolegom Vang Jijem u Guangdžou, gradu na jugu Kine. Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Mao Ning rekao je da su se Kuleba i Vang saglasili da su pregovori neophodni da bi se prekinuo rat Rusije i Ukrajine koji traje dve i po godine. Ovaj događaj komentarisao je ekspert za energetiku Dragan Škobalj tokom gostovanja u "Info jutru".
Ako Tramp pobedi na izborima, mogao bi da razvije Lend-Liz (Lend-Lease) program za Ukrajinu vredan 500 milijardi dolara, navodi se u članku bivšeg državnog sekretara Majka Pompea i Dejvida Urbana, izvršnog direktora lobističke kompanije BGR Group.
26.07.2024
11:03
A bivši britanski premijer Boris Džonson je u vezu sa mirovnim planom doveo teritorijalnu realnost pre februara 2022. kada je počela ruska invazija. Tada je Krim već bio anektiran, a delovi Luganska i Donjecka okupirani.
Međutim, pravo iznenađenje priredio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko govoreći o mogućnosti teritorijalnog kompromisa.
Do sada su ukrajinski predstavnici vlasti najčešće izbegavali takve formulacije. Zvanični Kijev insistira na granicama iz 1991.
Potpisivanje sporazuma sa Rusijom o zaustavljanju rata sa Ukrajinom značilo bi potpisivanje "sporazuma sa đavolom", izjavio je Mihail Podoljak, glavni savetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
26.07.2024
09:35
„Da li će predsednik Ukrajine nastaviti rat sa daljim žrtvama i razaranjima ili će morati da razmotri mogući teritorijalni kompromis sa Putinom? Ako hoće, kakav će biti pritisak iz Amerike u slučaju Trampove pobede? Kako će se objasniti sopstvenom stanovništvu da se mora odreći delova teritorije, za koje je živote dalo hiljade naših junačkih boraca?”, rekao je Kličko u intervjuu za list Korijere dela sera. On je rekao da bi u takvom slučaju predsednik Volodimir Zelenski verovatno morao da organizuje referendum o mogućim teritorijalnim kompromisima.
Znače li ovakve izjave da se Ukrajina otvara prema diplomatskim rešenjima? I da li je to uopšte prihvatljivo za ljude u zemlji i za zapadne partnere?
Direktor kijevskog Centra za politička istraživanja „Penta“, Volodimir Fesenko označava izjave kijevskog gradonačelnika kao „pogrešan start“, jer trenutno ne postoje stvarni mirovni pregovori već samo inicijative i planovi koji nisu baš dobra osnova za pregovore. On je dodao da Kličko daje takve izjave s ciljem političkog obračuna sa predsednikom Zelenskim s kojim je godinama u sukobu, prenosi Dojče vele.
„Kličko raspiruje postojeći strah stanovništva od tajnog sporazuma. Ali ne postoje tajni dogovori, još nema bni mirovnih pregovora“, kaže Fesenko. On dodaje da je ionako nemoguće da se sklopi tajni sporazum, jer bi on ionako morao biti sproveden u delo uz podršku društva.
„Upravo tada bi bio potreban pristanak na referendumu, kako Zelenski ne bi sam pravio ustupke“.
Foto: Reuters
Predstoje teške političke odluke?
Rodžer Hilton iz međunarodnog trusta mozgova GLOBSEC sa sedištem u Bratislavi kaže da su prethodne dve teške ratne godine naterale pojedine ukrajinske političare da progovore o mogućim teritorijalnim ustupcima. „To što takve reči čujemo iz usta ličnosti kao što je gradonačelnik Kličko jeste priznanje da zemlji predstoje teške političke odluke”, kaže ovaj stručnjak. On dodaje da bi ovakve izjave mogle biti unutrašnjepolitički test sa ciljem da se sazna do koje mere ukrajinsko društvo podržava tu poziciju.
Prema Hiltonu, Kličko nikada nije krio da želi da postane predsednik, pa koristi priliku da na osnovu pitanja mirnog rešenja ostvari politički dobitak. Hilton kaže da zbog rata ove godine nisu održani predsednički izbori pa bi se ovakve izjave mogle smatrati delom predizborne kampanje. Hilton smatra da bi tetitorijalni ustupci bili loši i za Evropu.
„Mislim da najveći broj zapadnih saveznika ne bi prihvatili da se Ukrajina odrekne nekog dela teritorije, jer bi to Evropi donelo niz nerešivih problema. Osim toga, globalno bi to bio presedan za druge autoritarne režime, koji žele da protivpravno pripoje neka područja”, kaže ovaj stručnjak.
Na koje ustupke bi pristalo ukrajinsko društvo?
Prema anketama od proleća 2023. raste broj onih koji bi bili spremni na ustupke u ime mira. Maja ove godine njih je bilo 32 odsto, a maja 2023. bilo ih je svega deset odsto. Većina ispitanika, njih 55 odsto jesu protiv bilo kakvih teritorijalnih ustupaka Rusiji. Ovo su ovomesečni podaci Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS).
Ako uporedimo brojke iz perioda između maja 2022. i maja 2023. tada je svega osam do deset odsto ispitanika bilo spremno za teritorijalne kompromise, a ogromna većina – od 82 do 87 odsto – bila je protiv bilo kakvih ustupaka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina bi u narednim decenijama mogla da se suoči sa dramatičnim manjkom radne snage, zbog čega se u Kijevu sve ozbiljnije razmatra mogućnost dovođenja miliona stranih radnika, pre svega iz Afrike, objavio je Evropski konzervativ.
Novi snimak iz Kijeva prikazuje trenutke haosa tokom krvavog napada u kojem je naoružani muškarac otvorio vatru na ljude, dok su se ukrajinski policajci u panici razbežali sa lica mesta.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba razgovarao je u sredu sa svojim kineskim kolegom Vang Jijem u Guangdžou, gradu na jugu Kine. Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Mao Ning rekao je da su se Kuleba i Vang saglasili da su pregovori neophodni da bi se prekinuo rat Rusije i Ukrajine koji traje dve i po godine. Ovaj događaj komentarisao je ekspert za energetiku Dragan Škobalj tokom gostovanja u "Info jutru".
Gledalačko obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do snimka s tajnog plenumaškog sastanka održanog na Medicinskom fakultetu, koji otkriva sve o blokaderima i tome kako ne prestaju da vade oči zbog funkcija, ali i novca.
Blokaderski profesor Milo Lompar, koji predvodi jednu od zaraćenih blokaderskih frakcija, takozvane Lompariste, konačno je otkrio istinu o poliičaru Vladanu Đokiću, koji bi, podsetimo, trebalo da bude rektor Beogradskog univerziteta.
U večerašnjoj emisiji Hit tvit gostovali su narodni poslanik Milenko Jovanov, glumac Branislav Lečić i istoričar Goran Šarić, koji su tom prilikom komentarisali aktuelne političke teme ali i političara Đokića.
Zbog velikog interesovanja i pozitivnih utisaka penzionera u Knjaževcu, danas je u tom gradu održana još jedna tribina u organizaciji Fonda PIO uz podršku Saveza penzionera Srbije, lokalne samouprave i partnera Banke Poštanska štedionica i Kompanije Dunav osiguranje.
Nakon pucnjave na Sedreniku, u kojoj su ranjene dve osobe, porodica i prijatelji povređenih reagovali su na način na koji je slučaj predstavljen u javnosti.
Tužilaštvo za organizovani kriminal Severne Makedonije saopštilo je da je privedeno 14 osoba osumnjičenih za nelegalan uvoz, distribuciju i korišćenje falsifikovanih medicinskih lekova i pomagala za estetske intervencije.
U poslednje dve decenije, Balkan je potreslo čak 13 masovnih ubistava u kojima je ugašeno 102 života, a najtužnija činjenica je da su trećina tog broja bila deca.
U velikoj akciji crnogorske policije u utorak su uhapšene tri osobe za koje se sumnja da su za "škaljarski klan" obavljali najprljavije poslove i počinili najmanje šest ubistava.
Glumac Miodrag Miki Krstović retko govori o privatnom životu, ali je jednom prilikom odlučio da podeli iskustvo koje mu je, kako kaže, potpuno promenilo pogled na zdravlje.
Pevačica Katarina Živković pojavila se danas na aerodromu, gde je privukla pažnju prisutnih, a obezbeđenje njenog supruga Nebojšte Stojkovića Stojketa sve vreme joj je otvaralo vrata dok se kretala.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar