Ukrajina pred šokantnim preokretom? Kijev razmišlja o kompromisu, neki strahuju od tajnog dogovora!
Podeli vest
Poslednjih nedelja se opet sve više raspravlja o mogućnosti da se rat u Ukrajini okonča za pregovaračkim stolom.
Primeri su takozvana „mirovna misija“ mađarskog premijera Viktora Orbana koju je on sproveo na svoju ruku kao i izjava američkog republikanskog predsedničkog kandidata Donalda Trampa da će „završiti rat u roku od 24 sata“.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba razgovarao je u sredu sa svojim kineskim kolegom Vang Jijem u Guangdžou, gradu na jugu Kine. Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Mao Ning rekao je da su se Kuleba i Vang saglasili da su pregovori neophodni da bi se prekinuo rat Rusije i Ukrajine koji traje dve i po godine. Ovaj događaj komentarisao je ekspert za energetiku Dragan Škobalj tokom gostovanja u "Info jutru".
Ako Tramp pobedi na izborima, mogao bi da razvije Lend-Liz (Lend-Lease) program za Ukrajinu vredan 500 milijardi dolara, navodi se u članku bivšeg državnog sekretara Majka Pompea i Dejvida Urbana, izvršnog direktora lobističke kompanije BGR Group.
26.07.2024
11:03
A bivši britanski premijer Boris Džonson je u vezu sa mirovnim planom doveo teritorijalnu realnost pre februara 2022. kada je počela ruska invazija. Tada je Krim već bio anektiran, a delovi Luganska i Donjecka okupirani.
Međutim, pravo iznenađenje priredio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko govoreći o mogućnosti teritorijalnog kompromisa.
Do sada su ukrajinski predstavnici vlasti najčešće izbegavali takve formulacije. Zvanični Kijev insistira na granicama iz 1991.
Potpisivanje sporazuma sa Rusijom o zaustavljanju rata sa Ukrajinom značilo bi potpisivanje "sporazuma sa đavolom", izjavio je Mihail Podoljak, glavni savetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
26.07.2024
09:35
„Da li će predsednik Ukrajine nastaviti rat sa daljim žrtvama i razaranjima ili će morati da razmotri mogući teritorijalni kompromis sa Putinom? Ako hoće, kakav će biti pritisak iz Amerike u slučaju Trampove pobede? Kako će se objasniti sopstvenom stanovništvu da se mora odreći delova teritorije, za koje je živote dalo hiljade naših junačkih boraca?”, rekao je Kličko u intervjuu za list Korijere dela sera. On je rekao da bi u takvom slučaju predsednik Volodimir Zelenski verovatno morao da organizuje referendum o mogućim teritorijalnim kompromisima.
Znače li ovakve izjave da se Ukrajina otvara prema diplomatskim rešenjima? I da li je to uopšte prihvatljivo za ljude u zemlji i za zapadne partnere?
Direktor kijevskog Centra za politička istraživanja „Penta“, Volodimir Fesenko označava izjave kijevskog gradonačelnika kao „pogrešan start“, jer trenutno ne postoje stvarni mirovni pregovori već samo inicijative i planovi koji nisu baš dobra osnova za pregovore. On je dodao da Kličko daje takve izjave s ciljem političkog obračuna sa predsednikom Zelenskim s kojim je godinama u sukobu, prenosi Dojče vele.
„Kličko raspiruje postojeći strah stanovništva od tajnog sporazuma. Ali ne postoje tajni dogovori, još nema bni mirovnih pregovora“, kaže Fesenko. On dodaje da je ionako nemoguće da se sklopi tajni sporazum, jer bi on ionako morao biti sproveden u delo uz podršku društva.
„Upravo tada bi bio potreban pristanak na referendumu, kako Zelenski ne bi sam pravio ustupke“.
Foto: Reuters
Predstoje teške političke odluke?
Rodžer Hilton iz međunarodnog trusta mozgova GLOBSEC sa sedištem u Bratislavi kaže da su prethodne dve teške ratne godine naterale pojedine ukrajinske političare da progovore o mogućim teritorijalnim ustupcima. „To što takve reči čujemo iz usta ličnosti kao što je gradonačelnik Kličko jeste priznanje da zemlji predstoje teške političke odluke”, kaže ovaj stručnjak. On dodaje da bi ovakve izjave mogle biti unutrašnjepolitički test sa ciljem da se sazna do koje mere ukrajinsko društvo podržava tu poziciju.
Prema Hiltonu, Kličko nikada nije krio da želi da postane predsednik, pa koristi priliku da na osnovu pitanja mirnog rešenja ostvari politički dobitak. Hilton kaže da zbog rata ove godine nisu održani predsednički izbori pa bi se ovakve izjave mogle smatrati delom predizborne kampanje. Hilton smatra da bi tetitorijalni ustupci bili loši i za Evropu.
„Mislim da najveći broj zapadnih saveznika ne bi prihvatili da se Ukrajina odrekne nekog dela teritorije, jer bi to Evropi donelo niz nerešivih problema. Osim toga, globalno bi to bio presedan za druge autoritarne režime, koji žele da protivpravno pripoje neka područja”, kaže ovaj stručnjak.
Na koje ustupke bi pristalo ukrajinsko društvo?
Prema anketama od proleća 2023. raste broj onih koji bi bili spremni na ustupke u ime mira. Maja ove godine njih je bilo 32 odsto, a maja 2023. bilo ih je svega deset odsto. Većina ispitanika, njih 55 odsto jesu protiv bilo kakvih teritorijalnih ustupaka Rusiji. Ovo su ovomesečni podaci Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS).
Ako uporedimo brojke iz perioda između maja 2022. i maja 2023. tada je svega osam do deset odsto ispitanika bilo spremno za teritorijalne kompromise, a ogromna većina – od 82 do 87 odsto – bila je protiv bilo kakvih ustupaka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski dron sa elementima veštačke inteligencije pao je na Majdan nezavisnosti u Kijevu tokom jutarnjeg napada bespilotnim letelicama, prenose ukrajinski izvori.
Ruske snage su tokom noći izvele napade dronovima i raketama širom Ukrajine, pri čemu su u Kijevskoj oblasti poginule četiri osobe, a 15 je ranjeno, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba razgovarao je u sredu sa svojim kineskim kolegom Vang Jijem u Guangdžou, gradu na jugu Kine. Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Mao Ning rekao je da su se Kuleba i Vang saglasili da su pregovori neophodni da bi se prekinuo rat Rusije i Ukrajine koji traje dve i po godine. Ovaj događaj komentarisao je ekspert za energetiku Dragan Škobalj tokom gostovanja u "Info jutru".
Uskoro počinju pripremni radovi na izgradnji brze saobraćajnice "Vožd Karađorđe", koja spada u jedan od najznačajnijih infrastrukturnih poduhvata u modernoj istoriji.
Policija je tokom saobraćajne kontrole u Kuli zaustavila vozilo u vlasništvu poznatog blokadera iz tog mesta, Rolanda Šipoša, otkrivši da je muškarac koji je upravljao tim vozilom bio pod dejstvom psihoaktivne supstance - amfetamin.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je večeras na televiziji Lav plus u Čačku i istakao da će se SNS boriti da pobedi u svih 10 lokalnih samouprava na predstojećim lokalnim izborima.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Književnik Dragoslav Bokan i marketinški stručnjak Nebojša Krstić gostovali su u emisiji "Info jutro" na televiziji Informer. Oni su govorili o nabavci supersoničnih raketa iz Kine, kao i o Hrvatskoj i blokaderima.
Biznis za koji malo ko zna, a veoma je isplativ u ovom periodu godine jeste čišćenje automobila na adresi, jer se za samo mesec dana rada može zaraditi i do 1.500 evra, dok su ulaganja minimalna.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je država poslala na lečenje u inostranstvu 5.873 ljudi u prethodnih 12 godina i istakao da se puno sredstava izdvaja za inovatine lekove za decu, kao i da će se ta praksa nastaviti.
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je danas da će država pomoći dva nova investiciona ciklusa u fabrici "Milan Blagojević - Namenska" u Lučanima koja su, kako je rekao, od velikog značaja za namensku industriju.
Učiteljica dečaka-ubice Koste K, Vesna B. (68), koja je ranije svedočila pred Višim sudom u Beogradu, rekla je da je on do petog razreda bio primereno dete i da ništa nije ukazivalo da može da napravi bilo kakav zločin.
Incident sa splavom koji se otkačio zbog popuštanja vezova, kao i požar u kome je drugi splav izgoreo u potpunosti, posledica je ljudskog faktora, navode stručnjaci.
Policija u Čačku intenzivno traga za ubicom Nenada K. (58) koji je danas ubije u stanu stambene zgrade u Čačku, a sada su se pojavli snimci na kojima se veruje da je jedan od osumnjičenih.
Poljski princ i kasniji kralj Stanislav II Avgust Ponjatovski ostao je u istoriji upamćen ne samo kao poslednji monarh Poljsko-litvanske države već i kao čovek čija je ljubavna veza sa ruskom vladarkom Katarinom Velikom imala duboke političke i lične posledice.
Čuveni američki voditelj Konan O'Brajen potkačio je vlast u SAD zbog Epstinovih dokumenata rekavši da Velika Britanija bar hapsi svoje pedofile, aludirajući na hapšenje princa Endrua.
U jeku borbe za svetsku dominaciju, Akademija je za najbolji dokumentarni film proglasila "Gospodin Niko protiv Putina" koji je izazvao lavinu komentara širom planete.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar