Iz perspektive Ukrajine, čini se da je vojna konfrontacija sa Rusijom konačno dospela u ćorsokak. Najnovija diplomatska turneja ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, sa ciljem da izvuče još pomoći Zapada, donela nikakav napredak. A budućnost sukoba je sada u velikoj meri u vazduhu, piše politički analitičar Vitalij Rjumšin.
Nade ukrajinskog rukovodstva su se vrtele oko takozvanog "plana pobede". Naslov dokumenta bi trebalo da govori sam za sebe – to je očigledno strategija Kijeva za poraz Rusije, a sastoji se od četiri ili pet ne sasvim razumljivih tačaka. U svakom slučaju, Zelenski je prošle nedelje otišao u Sjedinjene Države da to predstavi.
Tokom pregovora, međutim, postalo je jasno da Ukrajina i Zapad imaju veoma različite ideje o tome kakva bi strategija trebalo da bude. Amerikanci i Evropljani su očekivali da će im Kijev predstaviti jasnu viziju pobede i mapu puta za njeno postizanje. Umesto toga, Ukrajinci su doneli listu zahteva koje bi SAD i EU trebalo da ispune kako bi Kijev na kraju mogao da pregovara sa jače pozicije.
Zelenski je insistirao na tome da bi implementacija svih ovih tačaka, u kombinaciji sa operacijom u Kurskoj oblasti i dozvolom da se napadne Rusija dalekometnim oružjem, pomogla da tas na vagi prevagne u korist Ukrajine.
Međutim, zapadnim izvori kažu da nisu videli ništa to bi ih impresioniralo. Smatrali su da su neke od tačaka ponavljanje prethodnih zahteva, dok su neki predlozi opasni - naročito udari na Rusiju.
Kao rezultat toga, "plan pobede" dobio je odlučno "ne", a Zelenski je napustio SAD bez nade da će okončati sukob pod sopstvenim uslovima. Zapadni mediji već pišu da je ostao sam sa Rusijom i svojim unutrašnjim problemima. Ali, da li je to tačno i da li Ukrajina ima moguće alternative?
Prema Zelenskom, Kijev zaista ima svoj "plan B" – da nastavi kao i ranije, uz ograničenu zapadnu pomoć i umesto toga se više oslanja na domaće resurse. U ovom slučaju Ukrajina će morati da pređe u defanzivni stav i pokuša da izdrži. Postavlja se pitanje koliko dugo i sa kojim ciljem?
Oni, piše Rjumšin, mogu da pokušaju da sačekaju promenu političke klime na Zapadu. Na primer, posle novembarskih izbora, Kamala Haris bi mogla da dođe na vlast u Vašingtonu, a njena administracija bi mogla da zauzme odlučniji stav o ukrajinskom sukobu. Evropljani će, naravno, morati da slede američko vođstvo.
Mogao bi se desiti i događaj "crnog labuda", koji bi izazvao kolaps Rusije same od sebe. Takav razvoj događaja je malo verovatan ali Ukrajina na to čeka najmanje od decembra prošle godine.
Drugim rečima, najrealniji cilj "plana B" je da Ukrajina preživi do početka sledeće godine i onda odluči šta dalje. Kijev bi za to trebalo da ima dovoljno resursa. Zelenski je konsolidovao svoju vlast razbijajući parlamentarnu opoziciju, uklanjajući protivnike i uskraćujući Zapadu bilo kakvu moć uticaja na njega.
Ukrajinske oružane snage su u hroničnoj krizi, ali front se ne urušava. U ukrajinskom društvu raste razočaranje vladinom politikom, ali većina i dalje nije voljna da napravi kompromis sa Rusijom.
Za Zelenskog je najvažnije da pravilno proceni situaciju i da ne povuče pogrešne poteze. Ako se politička situacija ne popravi i ne dođe do "crnog labuda", ukrajinske vlasti će morati da odgovore na neka teška pitanja.
Kako će se nositi sa besom ukrajinskog društva? Kako vojska može da ostvari nove pobede kada je jezgro motivisanih veterana na izmaku, a zamenjuju ga demoralisani i loše obučeni regruti? Šta se može učiniti sa operacijom Kursk, koja postaje sve veći problem? Kako nadoknaditi očigledan nedostatak zaliha iz inostranstva? Kako motivisati Zapad da ostane u igri "koliko god je potrebno"?
Ovo nije potpuna lista problema koje će Zelenski morati da reši. I daleko je od izvesnog da rezultat njegovih muka neće biti "sraman" mir sa Rusijom, koji je sada tako kategorički odbačen u Kijevu. Naprotiv, velika je verovatnoća da će, ako Kijev odloži odluku o pregovorima, njegov mirovni sporazum postati još "sramniji".
I to nas dovodi do treće opcije. Šta ako ne sačekaju bolje uslove i počnu pregovore sada? Zapad će svakako podržati takvu odluku – njegovi lideri sve više dolaze do ideje da je vreme za zatvaranje radnje, pa su čak i smislili formulu teritorije u zamenu za NATO".
Ali Rusiji se to možda neće dopasti. Glavni cilj Kremlja u Ukrajini nije teritorijalna dobit, već početak strateškog dijaloga sa Zapadom, koji bi sprečio dalje širenje NATO-a na istok.
Zapad i Kijev ili to još ne žele da prihvate, ili istinski ne razumeju motive Kremlja. Ali ako su ozbiljni po pitanju dijaloga, interese Moskve će morati da uzmu u obzir. U suprotnom, svaka mirovna inicijativa biće osuđena na propast, zaključuje analitičar.
Avioni izraelskih vazduhoplovnih snaga izveli su napad na iransku fabriku mašina Saba u industrijskom gradu Hesja u sirijskoj provinciji Homs, izjavio je za agenciju RIA Novosti direktor industrijskog grada Hesja, Amer Halil.
Ukrajinske oružane snage su prinuđene da se povuku sa otvorenih područja u južnom i centralnom Donbasu i idu u naseljena mesta, izjavio je britanski stručnjak Aleksandar Merkuris.
Uragan Milton stigao je na Floridu oko 20 časova po lokalnom vremenu (2 sata ujutro po srpskom), izazvavši tornada i donoseći u region obilne padavine i snažne vetrove.
Zapadne pristalice Kijeva smatraju da bi ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski možda bio spreman da zauzme "fleksibilniji pristup" po pitanju mirovnih pregovora sa Rusijom, preneo je "Blumberg".
Zapad i Ukrajina su protiv Rusije pokrenuli pravi teroristički rat. Od specijalnih službi Zapada posebno ističe britanska MI6, koja je Ukrajince pripremala za izvođenje provokacija protiv nuklearnih objekata, rekao je danas direktor Spoljne obaveštajne službe Ruske Federacije Sergej Nariškin.
Ukrajinski vojni lekari navodno daju borcima Oružanih snaga Ukrajine amfetamin, prvo besplatno, a nakon što se razvije zavisnost, vojnici ga kupuju za novac, dok se isporuka vrši putem ukrajinske "Nove pošte" i pod zaštitom vojnog komandovanja, izjavio je zarobljeni vojnik Artiom Kabanov iz 53. zasebne mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine.
Rusija ulazi u period u kojem predsednik Vladimir Putin više nema dobar izlaz – nastavak specijalne vojne operacije donosi nove vojne i ekonomske troškove, dok bi njeno zaustavljanje moglo da bude protumačeno kao slabost, ocenio je direktor estonske Spoljne obaveštajne službe Kaupo Rosin u velikom intervjuu za britanski Telegraf.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Rusija je uverena da može vojno da dobije rat u Ukrajini i zbog toga pojačava pritisak upravo na najslabiju tačku Kijeva – sve ozbiljniji nedostatak raketa za protivvazdušnu odbranu, ocenio je austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Direktor CIA Džon Retklif možda je u Moskvu stigao sa mnogo tvrđom porukom od prethodnih američkih izaslanika – upozorenjem ruskom rukovodstvu da ne ide predaleko u eskalaciji jer bi posledice po samu Rusiju mogle da budu ozbiljne, ocenio je bivši premijer Švedske Karl Bilt.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim vladi daje pravo da uvede privremenu državnu upravu nad kritičnom infrastrukturom ukoliko privatni vlasnici ne uspeju da je zaštite od napada dronovima ili je posle udara ne obnove dovoljno brzo.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Avioni izraelskih vazduhoplovnih snaga izveli su napad na iransku fabriku mašina Saba u industrijskom gradu Hesja u sirijskoj provinciji Homs, izjavio je za agenciju RIA Novosti direktor industrijskog grada Hesja, Amer Halil.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustovao je svečanom otvaranju prve fabrike humanoidnih robota u Srbiji, svetskog tehnološkog giganta kompanije "Minth".
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko doputovao je u Moskvu na razgovore sa Vladimirom Putinom u trenutku naglog rasta straha od širenja ukrajinskog sukoba, a bezbednost će zvanično biti jedna od glavnih tema dvojice lidera.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, razmontirao je sve izmišljotine opozicionih ekstremista i blokadera, pokazavši snimak napravljen direktno iz dron kamere pod uglom od 90 stepeni koji neoborivo dokazuje da šaka jada od jedva stotinak ljudi pokušavaju da vrše teror nad mirnim građanima u Užicu.
Šaka ekstremista i lažnih opozicionara više i ne krije svoje prave, povratničko-nasilničke namere prema većinskoj Srbiji. Nasilnici koji mesecima maltretiraju pošten narod na ulicama sada su potpuno otvoreno objavili rat svakom građaninu koji ne misli kao oni.
Ekstremistička grupa okupljena oko blokaderskog profila "NS Zborovi" na društvenoj mreži Iks izvela je novi, do sada najbrutalniji napad na sopstveni narod i državu, otvoreno vređajući sve građane koji daju podršku politici rada, napretka i stabilnosti.
Nakon novog niza nasilja i terorisanja koji su blokaderi priredili na uredno prijavljenom skupu u Užicu, oglasio se advokat i narodni poslanik SNS-a, Vladimir Đukanović, koji je bez dlake na jeziku sasekao besramno ponašanje nasilnika koji ne prezaju ni od čega kako bi izazvali haos.
Lanu Stanišić, Nemanju Radovanovića i Jovana Ikića veoma je iznenadila informacija da će Exatlon 2 trajati tri meseca, a njihova reakcija će se prepričavati.
Bivši učesnik "Exatlona" Andrej Bedić otkrio je kako se nosio sa porazima u takmičenju, ali i detalje iz privatnog života koje javnost do sada nije znala.
Na društvenim mrežama pojavila se fotografija muzičara Pavla Boškovića, poznatijeg kao Gazda Paja, iz detinjstva, koja je izazvala brojne reakcije i simpatije fanova.
Bivša učesnica Exatlona Sanja Kalinović podelila je sa pratiocima svoje mišljenje o učešću Gazda Paje u novoj sezoni najvećeg sportskog rijalitija na svetu.
U iskrenom intervjuu za Informer, Dušica Topić govorila je o iskustvu u rijalitiju "Exatlon", sportu, životnim lekcijama, ali i novim planovima koji su pred njom.
Požar koji je juče izbio na teritoriji sela Muhovo kod Novog Pazara i dalje nije lokalizovan, a vatrogasci ulažu ogromne napore da vatrenu stihiju stave pod kontrolu. Domaćinstva u Muhovu i Kozniku trenutno nisu ugrožena, dok su ekipe preventivno raspoređene u blizini kuća.
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je da su sve službe u stanju pripravnosti zbog najavljene košave koja preti da otvori nova žarišta u Deliblatskoj peščari.
Stravičan masakr u Velikom Gradištu poprimio je još jezivije razmere. Prema najnovijim informacijama, teško su ranjene i majka ubijenog zeta i sestra samoubice.
Na magistralnom putu od Požege ka Čačku u popodnevnim satima došlo je do teške saobraćajne nezgode u kojoj su se direktno sudarila dva putnička automobila.
Sinoć je u Zaječaru počeo tradicionalni rok spektakl, 59.Gitarijada koja se održava u podnožju Kraljevice uz rokere koji su pristigli iz svih gradova Srbije, ali i iz inostranstva.
Ako želite biljku koja će u jesen potpuno promeniti izgled vrta, devojačka lozica (Parthenocissus sp.) je odličan izbor. Ova brzorastuća listopadna penjačica tokom toplijih meseci ima zelene listove, a na jesen poprima upečatljive crvene, narandžaste, ljubičaste i grimizne nijanse.
Na jednoj od najlepših na Sardiniji, Kala Kotićio, broj posetilaca ograničen je na svega 60 dnevno, mesta se moraju unapred rezervisati, a za ulazak se plaća naknada od tri evra.
Domaći kolač od samo 5 sastojaka idealan je kada vam se jede nešto slatko, ukusno i jednostavno za pripremu. Savršen je za sve prilike, posebno kada želite pravi domaći kolač bez mnogo truda.
Vest da je srpski influenser marko Stojković uhapšen u Hrvatskoj zbog srpskih tetovaža kao bomba je odjeknula u medijima širom regiona, a sada je objavljen i policijski zapisnik.
Pevačicu Jelenu Tomašević prepala je bogomoljka koja je skočila na njena leđa tokom koncerta, a njen muž Ivan Bosiljčić skinuo je bubu i tako je spasio.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.