Iz perspektive Ukrajine, čini se da je vojna konfrontacija sa Rusijom konačno dospela u ćorsokak. Najnovija diplomatska turneja ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, sa ciljem da izvuče još pomoći Zapada, donela nikakav napredak. A budućnost sukoba je sada u velikoj meri u vazduhu, piše politički analitičar Vitalij Rjumšin.
Nade ukrajinskog rukovodstva su se vrtele oko takozvanog "plana pobede". Naslov dokumenta bi trebalo da govori sam za sebe – to je očigledno strategija Kijeva za poraz Rusije, a sastoji se od četiri ili pet ne sasvim razumljivih tačaka. U svakom slučaju, Zelenski je prošle nedelje otišao u Sjedinjene Države da to predstavi.
Tokom pregovora, međutim, postalo je jasno da Ukrajina i Zapad imaju veoma različite ideje o tome kakva bi strategija trebalo da bude. Amerikanci i Evropljani su očekivali da će im Kijev predstaviti jasnu viziju pobede i mapu puta za njeno postizanje. Umesto toga, Ukrajinci su doneli listu zahteva koje bi SAD i EU trebalo da ispune kako bi Kijev na kraju mogao da pregovara sa jače pozicije.
Zelenski je insistirao na tome da bi implementacija svih ovih tačaka, u kombinaciji sa operacijom u Kurskoj oblasti i dozvolom da se napadne Rusija dalekometnim oružjem, pomogla da tas na vagi prevagne u korist Ukrajine.
Međutim, zapadnim izvori kažu da nisu videli ništa to bi ih impresioniralo. Smatrali su da su neke od tačaka ponavljanje prethodnih zahteva, dok su neki predlozi opasni - naročito udari na Rusiju.
Kao rezultat toga, "plan pobede" dobio je odlučno "ne", a Zelenski je napustio SAD bez nade da će okončati sukob pod sopstvenim uslovima. Zapadni mediji već pišu da je ostao sam sa Rusijom i svojim unutrašnjim problemima. Ali, da li je to tačno i da li Ukrajina ima moguće alternative?
Prema Zelenskom, Kijev zaista ima svoj "plan B" – da nastavi kao i ranije, uz ograničenu zapadnu pomoć i umesto toga se više oslanja na domaće resurse. U ovom slučaju Ukrajina će morati da pređe u defanzivni stav i pokuša da izdrži. Postavlja se pitanje koliko dugo i sa kojim ciljem?
Oni, piše Rjumšin, mogu da pokušaju da sačekaju promenu političke klime na Zapadu. Na primer, posle novembarskih izbora, Kamala Haris bi mogla da dođe na vlast u Vašingtonu, a njena administracija bi mogla da zauzme odlučniji stav o ukrajinskom sukobu. Evropljani će, naravno, morati da slede američko vođstvo.
Mogao bi se desiti i događaj "crnog labuda", koji bi izazvao kolaps Rusije same od sebe. Takav razvoj događaja je malo verovatan ali Ukrajina na to čeka najmanje od decembra prošle godine.
Drugim rečima, najrealniji cilj "plana B" je da Ukrajina preživi do početka sledeće godine i onda odluči šta dalje. Kijev bi za to trebalo da ima dovoljno resursa. Zelenski je konsolidovao svoju vlast razbijajući parlamentarnu opoziciju, uklanjajući protivnike i uskraćujući Zapadu bilo kakvu moć uticaja na njega.
Ukrajinske oružane snage su u hroničnoj krizi, ali front se ne urušava. U ukrajinskom društvu raste razočaranje vladinom politikom, ali većina i dalje nije voljna da napravi kompromis sa Rusijom.
Za Zelenskog je najvažnije da pravilno proceni situaciju i da ne povuče pogrešne poteze. Ako se politička situacija ne popravi i ne dođe do "crnog labuda", ukrajinske vlasti će morati da odgovore na neka teška pitanja.
Kako će se nositi sa besom ukrajinskog društva? Kako vojska može da ostvari nove pobede kada je jezgro motivisanih veterana na izmaku, a zamenjuju ga demoralisani i loše obučeni regruti? Šta se može učiniti sa operacijom Kursk, koja postaje sve veći problem? Kako nadoknaditi očigledan nedostatak zaliha iz inostranstva? Kako motivisati Zapad da ostane u igri "koliko god je potrebno"?
Ovo nije potpuna lista problema koje će Zelenski morati da reši. I daleko je od izvesnog da rezultat njegovih muka neće biti "sraman" mir sa Rusijom, koji je sada tako kategorički odbačen u Kijevu. Naprotiv, velika je verovatnoća da će, ako Kijev odloži odluku o pregovorima, njegov mirovni sporazum postati još "sramniji".
I to nas dovodi do treće opcije. Šta ako ne sačekaju bolje uslove i počnu pregovore sada? Zapad će svakako podržati takvu odluku – njegovi lideri sve više dolaze do ideje da je vreme za zatvaranje radnje, pa su čak i smislili formulu teritorije u zamenu za NATO".
Ali Rusiji se to možda neće dopasti. Glavni cilj Kremlja u Ukrajini nije teritorijalna dobit, već početak strateškog dijaloga sa Zapadom, koji bi sprečio dalje širenje NATO-a na istok.
Zapad i Kijev ili to još ne žele da prihvate, ili istinski ne razumeju motive Kremlja. Ali ako su ozbiljni po pitanju dijaloga, interese Moskve će morati da uzmu u obzir. U suprotnom, svaka mirovna inicijativa biće osuđena na propast, zaključuje analitičar.
Avioni izraelskih vazduhoplovnih snaga izveli su napad na iransku fabriku mašina Saba u industrijskom gradu Hesja u sirijskoj provinciji Homs, izjavio je za agenciju RIA Novosti direktor industrijskog grada Hesja, Amer Halil.
Ukrajinske oružane snage su prinuđene da se povuku sa otvorenih područja u južnom i centralnom Donbasu i idu u naseljena mesta, izjavio je britanski stručnjak Aleksandar Merkuris.
Uragan Milton stigao je na Floridu oko 20 časova po lokalnom vremenu (2 sata ujutro po srpskom), izazvavši tornada i donoseći u region obilne padavine i snažne vetrove.
Zapadne pristalice Kijeva smatraju da bi ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski možda bio spreman da zauzme "fleksibilniji pristup" po pitanju mirovnih pregovora sa Rusijom, preneo je "Blumberg".
Zapad i Ukrajina su protiv Rusije pokrenuli pravi teroristički rat. Od specijalnih službi Zapada posebno ističe britanska MI6, koja je Ukrajince pripremala za izvođenje provokacija protiv nuklearnih objekata, rekao je danas direktor Spoljne obaveštajne službe Ruske Federacije Sergej Nariškin.
Ukrajinski vojni lekari navodno daju borcima Oružanih snaga Ukrajine amfetamin, prvo besplatno, a nakon što se razvije zavisnost, vojnici ga kupuju za novac, dok se isporuka vrši putem ukrajinske "Nove pošte" i pod zaštitom vojnog komandovanja, izjavio je zarobljeni vojnik Artiom Kabanov iz 53. zasebne mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine.
Ruski vojni blogeri upozoravaju da Moskva više nema dovoljno sredstava da zaštiti Krimski most od ukrajinskih napada i da bi novo razaranje njegove konstrukcije moglo biti samo pitanje vremena.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavešten je o posledicama dva uzastopna ukrajinska napada na Krimski most, čija je konstrukcija oštećena, dok je Moskva najavila hitnu izradu plana obnove ove strateški važne saobraćajnice.
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel ponovo je stala u odbranu svoje politike prema Rusiji i pregovora sa Vladimirom Putinom, poručujući da bi bez diplomatskih napora iz 2015. godine sudbina Ukrajine mogla da bude potpuno drugačija.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Nezvanična zabrana likvidacije ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, koju je navodno poštovala Rusija, ukinuta je. Prema obaveštajnim procenama, na meti bi mogli da se nađu i najviši ukrajinski vojni komandanti, nakon važnog sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Avioni izraelskih vazduhoplovnih snaga izveli su napad na iransku fabriku mašina Saba u industrijskom gradu Hesja u sirijskoj provinciji Homs, izjavio je za agenciju RIA Novosti direktor industrijskog grada Hesja, Amer Halil.
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Poznati provokator i akter skandala Dejan Petar Zlatanović još jednom je pokazao vrhunsku nevaspitanje i bahatost, udarivši na porodicu Aleksandra Vučića!
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Crveni tim govorio je o teškoj noći koja je iza njih, tokom koje se njihov saigrač Nemanja Makuljević povredio, a potom se i Nikola Lakić udario na istom mestu, ali na sreću bez ozbiljnijih posledica.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Pevač Zdravko Čolić na koncertima izbegava da izvede pesmu "Sačuvaj me bože njene ljubavi", koju je za njega napisao Đorđe Balašević, a razlog za to krije se u snažnim emocijama koje ova numera budi u njemu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.