Berlin će deportovati ruske dezertere! Hiljade protivnika Putina pobeglo u Nemačku, ali azil nisu dobili!
Podeli vest
Nemačka sve više deportuje ruske državljane u domovinu, iako nema direktnih letova između dve zemlje. Broj deportacija bi mogao da nastavi da raste, ako sudovi i vlasti ovu odluku Visokog administrativnog suda Berlin-Brandenburg (predmet broj OVG 12 B 17/23) budu smatrali presedanom.
Sud je zaključio da mladi ruski vojnici, pozvani na redovno služenje vojnog roka, praktično ne rizikuju da budu poslati u rat u Ukrajini. Prema sudu, oni se koriste samo za zaštitu granice duž granice sa Ukrajinom i na Krimu. Shodno tome, nema razloga da ruski muškarci dobiju azil u Nemačkoj, jer samo pozivanje na vojnu službu ne predstavlja osnov za azil.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus smatra da je moguće da Donald Tramp koji je pobedio na predsedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama može da se dogovori sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o Ukrajini, dok nemački političar istovremeno i strahuje od toga, piše nemački list „Zidojče cajtung“.
Nemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da će uskoro doći pravo vreme za telefonski razgovor sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.
11.11.2024
07:10
Presuda je izrečena krajem avgusta, ali su mediji tek sada saznali za ovu informaciju. Istraga o ovom slučaju zajednički je projekat Dojče velea i portala tagesschau.de.
Kako je sve počelo
Ono što je počelo kao pojedinačna žalba protiv deportacije u Rusiju završilo se presudom koja bi mogla imati dalekosežne posledice. Ovo bi moglo poremetiti planove stotina ruskih dezertera da dobiju azil u Nemačkoj. Konkretan slučaj se nije odnosio na klasičnog dezertera ili odbijanje službe. Podnosilac žalbe je bio 22-godišnji ruski državljanin čečenskog porekla.
Biznismen i bivši vlasnik najvećeg fajl-šering sajta Megaupload, Kim Dotkom, ocenio je na društvenoj mreži X da su izveštaji medija o odbijanju Nemačke da isporuči tešku vojnu tehniku Ukrajini ozbiljan udarac za Kijev.
Potrebno je obnoviti diplomatske kanale i započeti pregovore s Rusijom, navodi se u članku grupe autora objavljenom u nemačkom listu Frankfurter Rundschau.
19.10.2024
11:44
Mladić je u Nemačku došao sa deset godina, ali njegova porodica nije dobila azil, već je samo tolerisana. Postao je kriminalac i policija ga je ubrzo smatrala osobom koja često krši zakon. Osuđen je na dve godine i devet meseci zatvora. Čak je i napao jednog zatvorenika u zatvoru, za šta je dodatno kažnjen. U proleće 2023. godine imigracione vlasti su ga obavestile da mora da napusti zemlju.
Međutim, Čečen je uložio žalbu. Jedan od ključnih argumenata u njegovoj žalbi bio je strah da će po povratku u Rusiju biti regrutovan u vojsku i poslat u rat u Ukrajinu.
Sud je odbio žalbu. Presuda ima 16 stranica. Odeljak o regrutovanju u Rusiji zasnovan je na desetinama izvora, uključujući izveštaje vladinih i nevladinih organizacija, i publikacije u evropskim i ruskim medijima. Analizira se ruski sistem regrutacije u oružane snage i rizici slanja regruta na front.
Foto: EPA
Sudije su zaključile da dužnici imaju minimalan rizik da budu poslati u Ukrajinu. Jedini izuzetak su takozvani "dobrovoljački bataljoni" iz Čečenije, ali je sud naveo da je deportovani podnosilac predstavke slobodan da se nastani gde god želi u Rusiji.
Dalekosežne posledice
Ova odluka ima karakter presedana, smatra advokat Mersad Smajić, koji zastupa čečenskog podnosioca žalbe. Jer obrazloženje suda ide dalje od konkretnog slučaja. U sličnom slučaju, Upravni sud Halea u nemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt je već „u potpunosti uzeo u obzir presudu Visokog upravnog suda Berlin-Brandenburg", tvrdi advokat.
To potvrđuje i Rudi Fridrih, direktor udruženja „Veza" iz Ofenbaha u nemačkoj pokrajini Hesen, koje podržava odbijanje vojnog roka: „Visoki upravni sud daje pravno tumačenje koje drugi sudovi moraju da poštuju.
Odluka je izazvala oštre kritike Robina Vagena, vladinog koordinatora za saradnju sa zemljama Južnog Kavkaza, Republikom Moldavijom i Centralnom Azijom: „Postoji bezbroj dokaza o slanju loše obučenih regruta u Putinov ilegalni rat. Postoje i izveštaji ruskih vojnika koje komandanti primoravaju uz pretnje smrću ili mučenjem da se bore protiv Ukrajine".
Ruski aktivisti za ljudska prava tvrde da ovo nije prva takva odluka nemačkog suda, jer se često dešava da se sudske odluke zasnivaju na zastarelim ili netačnim informacijama. Artjom Kliga, advokat iz nevladine organizacije „Pokret prigovarača savesti na služenje vojnog roka", kaže da takvih slučajeva ima desetak.
Pretpostavka da se ruski vojni obveznici ne šalju u rat zastarela je od invazije Ukrajine na Kursk u avgustu 2024. Od tada su mladi regruti iz drugih ruskih regiona poslati u to područje da se bore protiv ukrajinskih snaga.
„Ne bih rekao da nemački sudovi zauzimaju stavove ruske vlade. To tumačim kao nespremnost da se uzmu u obzir informacije aktivista za ljudska prava i Ujedinjenih nacija. Lakše je citirati ruske državne medije koji tvrde da nema mobilizacije. ", kaže Kliga.
Sve veći broj deportacija u Rusiju
Nemačka je u prvih osam meseci 2024. deportovala 32 ruska državljana, što je četiri puta više nego u celoj 2023. godini. Prema statistikama koje objavljuju tagesschau.de i Deutsche Velle, Rusi se deportuju preko trećih zemalja. Policijski službenici prate deportovane do odredišta transfera, gde ih predaju obezbeđenju avio-kompanije. U dokumentima ministarstva nisu navedeni konkretni aerodromi preko kojih se vrši deportacija u Rusiju, ali se pretpostavlja da su to Beograd ili Istanbul, gde su dostupni transfer letovi pojedinih avio-kompanija.
Foto: Shutterstock
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. do avgusta 2024. godine, 5.831 ruski muškarac starosti između 18 i 45 godina zatražio je azil u Nemačkoj. Samo njih 57 dobilo je azil, dok je dodatnih 154 dobilo status privremenog boravka.
Skoro polovina zahteva je ili povučena ili odbijena iz formalnih razloga, uključujući nepoštovanje Dablinskog sporazuma, koji zahteva da se zahtevi za azil podnose u prvoj zemlji EU u koju izbeglica uđe.
Rusija je uspela da ostvari ekonomski rast uprkos velikom sankcionom pritisku, izjavio je nemački stručnjak Aleksandar Libman u intervjuu za nemačko izdanje Fokus.Online.
Nemačka je danas uputila novi paket vojne pomoći Ukrajini, a istovremeno je najavila i da će joj uskoro poslati navođene rakete AIM-9L za avione F-16, kao i nekoliko hiljada dronova.
Šef nemačke spoljne obaveštajne službe (BND) Bruno Kal izjavio je danas da će ruske oružane snage verovatno biti u poziciji, kadrovski i materijalno, da pokrenu napad na NATO najkasnije do kraja ove decenije.
Nemačka ne namerava da više šalje tešku vojnu opremu Ukrajini, osim one koja je već najavljena, preneo je nemački Bild citirajući dokumente ministarstva odbrane.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija ne pokazuje nikakve ozbiljne namere da okonča svoj agresivni rat protiv Ukrajine i, pod sadašnjim režimom, nije miroljubiva država, izjavio je danas nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful na plenarnoj sednici Saveta ministara spoljnih poslova OEBS u Beču.
U toku su intenzivni diplomatski napori kako bi se postigao dogovor o okončanju rata u Ukrajini, izjavio je danas nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful i istakao da je odgovornost za postizanje mira sada na ruskom predsedniku Vladimiru Putinu.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus smatra da je moguće da Donald Tramp koji je pobedio na predsedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama može da se dogovori sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o Ukrajini, dok nemački političar istovremeno i strahuje od toga, piše nemački list „Zidojče cajtung“.
Zamenica tužioca Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu Nažat Šamim Kan izjavila je danas da istraga o ruskoj "invaziji" na Ukrajinu ne može biti obustavljena zbog mirovnih pregovora.
Kako nezvanično saznajemo, nasilnik Miša Bačulov izlazi na slobodu jer mu je Apelacioni sud, tačnije veće u kojem sedi sudija blokader Miodrag Majić, ukinulo pritvor iako se tereti za teško krivično delo i postoji opasnost da će ga ponoviti.
Vujo Ilić sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju gostovao je na opozicionoj televiziji N1 i potvrdio reči predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će naredna godina biti najbolja u istoriji naše države.
Advokat Nikole Selakovića, Vladimir Đukanović, oglasio se na svom Iks nalogu i obratio drugim advokatima koji komentarišu i mešaju se u slučajeve u kojima nisu angažovani da to ne rade!
Kako nezvanično saznajemo, nasilnik Miša Bačulov izlazi na slobodu jer mu je Apelacioni sud, tačnije veće u kojem sedi sudija blokader Miodrag Majić, ukinulo pritvor iako se tereti za teško krivično delo i postoji opasnost da će ga ponoviti.
Gosti Info jutra Nikola Rađen, bivši vaterpolista, Dragan Vasiljković, fondacija "Kapetan Dragan" i Branko Babić, biznismen komentarisali su uvrede na račun Srba koje dolaze iz regiona.
Vesna Jović, novinarka Informera za Istočnu Srbiju i Aleksandar Jerković, iz Odbora za kontrolu i opservaciju gostujući u Info jutru komentarisali su izbore u Negotinu, Mionici i Sečnju.
Sekretarijat za javni prevoz saopštio je da će tokom izvođenja radova na asfaltiranju Ulice kralja Petra Prvog u Kaluđerici, od večeras u 22 časova do 8. decembra doći do promena u radu linija javnog prevoza.
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović poručila je da država preduzima preventivne mere za očuvanje stabilnog snabdevanja naftnim derivatima, dok ruski većinski vlasnici NIS-a vode pregovore o prodaji kako bi se rešio problem sankcija.
Gost Jagodine danas je bila visoka delegacija iz Rusije na čelu sa zamenicom predsednika Odbora za međunarodne poslove Saveta Federacije Rusije Jelenom Vladimirnovnom Afanasjevom, koja je i funkcioner Liberalno demokratske partije Rusije.
Jedan od osumnjičenih u predmetu tužilaštva za organizovani kriminal u istrazi finansijskih tokova, a u vezi sa padom nadstrešnice u Novom Sadu, Goran R. uhapšen je 1. novembra u Hrvatskoj.
Profesor srednje Elektrotehničke škole "Mihajlo Pupin" u Novom Sadu B.B. (60) uhapšen je jer se sumnja da je učenicima pokazivao pornografski sadržaj, a tim povodom se oglasio Erdmidin Elezović, direktor škole.
Glumica Gala Videnović slavu je stekla ulogom Nataše u filmovima o "Žikinoj dinastiji", a posle mnogo godina publika j eponovo može gledati na filmu i to u 11. nastavku ovog kultnog serijala.
Posna lenja pita na čaše je mekana, sočna i mirisna, a priprema je jednostavna i praktična. Idealan kolač kada želite brz i ukusan desert bez mnogo komplikacija
Većina nas prostor ispod kreveta koristi privremeno skrovište za stvari. Feng šui stručnjaci upozoravaju da pet stvari nikako ne treba držati, jer privlače nesreću u dom.
Dramatična reakcija jednog psa nakon što čuje svoje ime tokom ključne scene u popularnoj seriji "Stranger Things" nasmejala je milione korisnika TikToka.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar