Berlin će deportovati ruske dezertere! Hiljade protivnika Putina pobeglo u Nemačku, ali azil nisu dobili!
Podeli vest
Nemačka sve više deportuje ruske državljane u domovinu, iako nema direktnih letova između dve zemlje. Broj deportacija bi mogao da nastavi da raste, ako sudovi i vlasti ovu odluku Visokog administrativnog suda Berlin-Brandenburg (predmet broj OVG 12 B 17/23) budu smatrali presedanom.
Sud je zaključio da mladi ruski vojnici, pozvani na redovno služenje vojnog roka, praktično ne rizikuju da budu poslati u rat u Ukrajini. Prema sudu, oni se koriste samo za zaštitu granice duž granice sa Ukrajinom i na Krimu. Shodno tome, nema razloga da ruski muškarci dobiju azil u Nemačkoj, jer samo pozivanje na vojnu službu ne predstavlja osnov za azil.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus smatra da je moguće da Donald Tramp koji je pobedio na predsedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama može da se dogovori sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o Ukrajini, dok nemački političar istovremeno i strahuje od toga, piše nemački list „Zidojče cajtung“.
Nemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da će uskoro doći pravo vreme za telefonski razgovor sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.
11.11.2024
07:10
Presuda je izrečena krajem avgusta, ali su mediji tek sada saznali za ovu informaciju. Istraga o ovom slučaju zajednički je projekat Dojče velea i portala tagesschau.de.
Kako je sve počelo
Ono što je počelo kao pojedinačna žalba protiv deportacije u Rusiju završilo se presudom koja bi mogla imati dalekosežne posledice. Ovo bi moglo poremetiti planove stotina ruskih dezertera da dobiju azil u Nemačkoj. Konkretan slučaj se nije odnosio na klasičnog dezertera ili odbijanje službe. Podnosilac žalbe je bio 22-godišnji ruski državljanin čečenskog porekla.
Biznismen i bivši vlasnik najvećeg fajl-šering sajta Megaupload, Kim Dotkom, ocenio je na društvenoj mreži X da su izveštaji medija o odbijanju Nemačke da isporuči tešku vojnu tehniku Ukrajini ozbiljan udarac za Kijev.
Potrebno je obnoviti diplomatske kanale i započeti pregovore s Rusijom, navodi se u članku grupe autora objavljenom u nemačkom listu Frankfurter Rundschau.
19.10.2024
11:44
Mladić je u Nemačku došao sa deset godina, ali njegova porodica nije dobila azil, već je samo tolerisana. Postao je kriminalac i policija ga je ubrzo smatrala osobom koja često krši zakon. Osuđen je na dve godine i devet meseci zatvora. Čak je i napao jednog zatvorenika u zatvoru, za šta je dodatno kažnjen. U proleće 2023. godine imigracione vlasti su ga obavestile da mora da napusti zemlju.
Međutim, Čečen je uložio žalbu. Jedan od ključnih argumenata u njegovoj žalbi bio je strah da će po povratku u Rusiju biti regrutovan u vojsku i poslat u rat u Ukrajinu.
Sud je odbio žalbu. Presuda ima 16 stranica. Odeljak o regrutovanju u Rusiji zasnovan je na desetinama izvora, uključujući izveštaje vladinih i nevladinih organizacija, i publikacije u evropskim i ruskim medijima. Analizira se ruski sistem regrutacije u oružane snage i rizici slanja regruta na front.
Foto: EPA
Sudije su zaključile da dužnici imaju minimalan rizik da budu poslati u Ukrajinu. Jedini izuzetak su takozvani "dobrovoljački bataljoni" iz Čečenije, ali je sud naveo da je deportovani podnosilac predstavke slobodan da se nastani gde god želi u Rusiji.
Dalekosežne posledice
Ova odluka ima karakter presedana, smatra advokat Mersad Smajić, koji zastupa čečenskog podnosioca žalbe. Jer obrazloženje suda ide dalje od konkretnog slučaja. U sličnom slučaju, Upravni sud Halea u nemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt je već „u potpunosti uzeo u obzir presudu Visokog upravnog suda Berlin-Brandenburg", tvrdi advokat.
To potvrđuje i Rudi Fridrih, direktor udruženja „Veza" iz Ofenbaha u nemačkoj pokrajini Hesen, koje podržava odbijanje vojnog roka: „Visoki upravni sud daje pravno tumačenje koje drugi sudovi moraju da poštuju.
Odluka je izazvala oštre kritike Robina Vagena, vladinog koordinatora za saradnju sa zemljama Južnog Kavkaza, Republikom Moldavijom i Centralnom Azijom: „Postoji bezbroj dokaza o slanju loše obučenih regruta u Putinov ilegalni rat. Postoje i izveštaji ruskih vojnika koje komandanti primoravaju uz pretnje smrću ili mučenjem da se bore protiv Ukrajine".
Ruski aktivisti za ljudska prava tvrde da ovo nije prva takva odluka nemačkog suda, jer se često dešava da se sudske odluke zasnivaju na zastarelim ili netačnim informacijama. Artjom Kliga, advokat iz nevladine organizacije „Pokret prigovarača savesti na služenje vojnog roka", kaže da takvih slučajeva ima desetak.
Pretpostavka da se ruski vojni obveznici ne šalju u rat zastarela je od invazije Ukrajine na Kursk u avgustu 2024. Od tada su mladi regruti iz drugih ruskih regiona poslati u to područje da se bore protiv ukrajinskih snaga.
„Ne bih rekao da nemački sudovi zauzimaju stavove ruske vlade. To tumačim kao nespremnost da se uzmu u obzir informacije aktivista za ljudska prava i Ujedinjenih nacija. Lakše je citirati ruske državne medije koji tvrde da nema mobilizacije. ", kaže Kliga.
Sve veći broj deportacija u Rusiju
Nemačka je u prvih osam meseci 2024. deportovala 32 ruska državljana, što je četiri puta više nego u celoj 2023. godini. Prema statistikama koje objavljuju tagesschau.de i Deutsche Velle, Rusi se deportuju preko trećih zemalja. Policijski službenici prate deportovane do odredišta transfera, gde ih predaju obezbeđenju avio-kompanije. U dokumentima ministarstva nisu navedeni konkretni aerodromi preko kojih se vrši deportacija u Rusiju, ali se pretpostavlja da su to Beograd ili Istanbul, gde su dostupni transfer letovi pojedinih avio-kompanija.
Foto: Shutterstock
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. do avgusta 2024. godine, 5.831 ruski muškarac starosti između 18 i 45 godina zatražio je azil u Nemačkoj. Samo njih 57 dobilo je azil, dok je dodatnih 154 dobilo status privremenog boravka.
Skoro polovina zahteva je ili povučena ili odbijena iz formalnih razloga, uključujući nepoštovanje Dablinskog sporazuma, koji zahteva da se zahtevi za azil podnose u prvoj zemlji EU u koju izbeglica uđe.
Rusija je uspela da ostvari ekonomski rast uprkos velikom sankcionom pritisku, izjavio je nemački stručnjak Aleksandar Libman u intervjuu za nemačko izdanje Fokus.Online.
Nemačka je danas uputila novi paket vojne pomoći Ukrajini, a istovremeno je najavila i da će joj uskoro poslati navođene rakete AIM-9L za avione F-16, kao i nekoliko hiljada dronova.
Šef nemačke spoljne obaveštajne službe (BND) Bruno Kal izjavio je danas da će ruske oružane snage verovatno biti u poziciji, kadrovski i materijalno, da pokrenu napad na NATO najkasnije do kraja ove decenije.
Nemačka ne namerava da više šalje tešku vojnu opremu Ukrajini, osim one koja je već najavljena, preneo je nemački Bild citirajući dokumente ministarstva odbrane.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful izjavio je da je Berlin načelno otvoren za razgovore sa Moskvom o održivom miru u Ukrajini, ali je jasno poručio da Nemačka neće praviti dodatne ustupke Rusiji u procesu eventualnog mirovnog sporazuma.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus smatra da je moguće da Donald Tramp koji je pobedio na predsedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama može da se dogovori sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o Ukrajini, dok nemački političar istovremeno i strahuje od toga, piše nemački list „Zidojče cajtung“.
Evropske cene gasa skočile za 30 odsto na trogodišnji maksimum nakon što je Iran pokrenuo napade na ključnu energetsku infrastrukturu širom Bliskog istoka.
Uglješa Mrdić, predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i poslanik SNS istakao je da je potvrđeno da su Zagorka Dolovac i Boris Stamenković lagali srpsku javnost!
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Od 23. marta na portalu elektronske uprave počeće zakazivanje termina za testiranje i upis dece u prvi razred osnovne škole, najavio je direktor Kancelarije za IT i elektronsku upravu Mihailo Jovanović.
Cene mesa u Srbiji u narednim mesecima neće padati, a ponuda je trenutno stabilna, izjavio je sekretar Udruženja za stočarstvo Privredne komore Srbije (PKS) Nenad Budimović.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski obišla je Gerontološki centar u Kučevu, u kojem su radovi završeni pre roka.
M.K. (65) iz okoline Zrenjanina uhapšen je zbog sumnje da je ubio Ivana Vijoglavina (35), a prema nezvaničnim informacijama, Vijoglavin je ubijen tako što mu je prerezan grkljan.
Ivan Vijoglavin (36) nestao je 3. januara ove godine, a njegovo telo je nađeno 12. marta u Tisi. Dvojica muškarca uhapšeni su zbog sumnje da su ga ubili i telo bacili u reku, u nameri da prikriju tragove.
Student Pomorskog fakulteta u Kotoru, mladić (19) iz Bileće koji je pao sa četvrtog sprata sudentskog doma u tom gradu, preminuo je nakon šest dana borbe za život.
Kultna serija "Čuvari plaže" koja je obeležila devedesete i stvorila planetarne seks simbole dobija svoj rimejk, a prve fotografije sa seta već su zapalile svet.
Epl savetuje korisnike da prilagode osnovna podešavanja svojih Wi-Fi rutera kako bi poboljšali bezbednost i brzinu interneta. Fabrička podešavanja često usporavaju mrežu i čine je ranjivom na napade.
Mart je pravi trenutak da svoju baštu pripremite temeljno i promišljeno, korak po korak, a mi vam donosimo šest trikova uz koje će biljke bujati tokom proleća.
Aneta Mlčakova jedna je od najpoznatijih čeških manekenki i influenserki. Atraktivnu plavušu često porede sa Barbi lutkom, a nestvarnom lepotom je pokorila društvene mreže.
Slavica Coka Ratković, bivša žena kompozitora Gorana Ratkovića Raleta, se ponovno obratila javnosti, nakon što je Ana Nikolić objavila papir kao navodni dokaz o tome da su Slavica i njen prvi muž, a Anin emotivni partner, i crkveno razvedeni.
Harmonikaš Miroljub Aranđelović Kemiš došao je na snimanje Pinkovih zvezda, gde menja suprugu Zoricu Brunclik, a oko vrata nosi burmu, koju na prst više ne može da stavi.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar