Govor Vladimira Putina u Minhenu 2007. godine, dolazak na vlast Si Đinpinga i nagli uspon kineske ekonomije, događaji u Gruziji 2008. godine, ukrajinski Majdan i ujedinjenje Rusije sa Krimom, kao i početak Specijalne vojne operacije okončali su eru unipolarnog sveta, napisao je poznati ruski filozof Aleksandar Dugin u članku za Sputnjik.
Američki stručnjak Čarls Krautamer napisao je članak 1990/1991. godine "Unipolarni trenutak" za "Forin afers", u kojem je izneo objašnjenje kraja bipolarnog sveta.
Nakon raspada Varšavskog pakta i SSSR-a (koji se još uvek nije desio u vreme objavljivanja članka), doći će do svetskog poretka u kojem će SAD i zemlje kolektivnog Zapada (NATO) ostati jedini stub i vladaće svetom, uspostavljajući pravila, norme, zakone i izjednačavajući sopstvene interese i vrednosti sa univerzalnim i opštim.
Krautamer je ovu uspostavljenu, de fakto globalnu hegemoniju Zapada, nazvao "unipolarnim trenutkom".
Nešto kasnije je drugi američki stručnjak, Fransis Fukujama, objavio sličan manifest o „kraju istorije“. Ali, za razliku od Fukujame, koji je požurio da proglasi da je Zapad već pobedio ostatak čovečanstva i da će sve zemlje i narodi od sada bespogovorno prihvatiti liberalnu ideologiju i složiti se sa isključivom dominacijom SAD i Zapada, Krautamer bio uzdržaniji i oprezniji i radije je govorio konkretno o „trenutku“, odnosno o trenutnoj situaciji u međunarodnoj ravnoteži snaga.
On nije žurio sa zaključcima o tome koliko će unipolarni svetski poredak biti stabilan i dugoročan.
Svi znaci unipolarnosti bili su evidentni - bezuslovno prihvatanje kapitalizma, parlamentarne demokratije, liberalnih vrednosti, ideologije ljudskih prava, tehnokratije, globalizacije i američkog liderstva.
Krauthamer je ipak ostavljao prostor za mogućnost da je to samo faza koja može da se pretvori u dugoročni model (i tada bi Fukujama bio u pravu), kao i da može i da se završi i ustupi mesto drugačijem svetskom poretku.
Foto: EPA
Aleksandar Dugin
Kraj unipolarnosti - početak multipolarnosti
Krauthamer se 2002/2003. godine u članku za "Nešenal interest" vratio svojoj tezi, ali ovoga puta izneo je mišljenje da se nakon 10 godina ispostavilo da je unipolarnost samo trenutak, a ne trajni svetski poredak i da će se uskoro pojaviti alternativni modeli koji uzimaju u obzir rast antizapadnih trendova u svetu - u islamskim zemljama, Kini, Rusije, gde je na vlast došao snažni predsednik Putin.
Događaji koji su usledili dodatno su ga ubedili da je unipolarni trenutak završen, da SAD nisu uspele da održe čvrstim i stabilnim globalno liderstvo koje su imale tokom 1990-ih, kao i da je slabila moć Zapada. Zapadne elite nisu mogle da iskoriste šansu globalne dominacije koju su praktično imale u svojim rukama. Kako je navedeno, sada moraju da učestvuju u izgradnji multipolarnog sveta u drugačijem statusu više i ne pretendujući na hegemoniju.
Putinov govor u Minhenu 2007. godine, dolazak na vlast snažnog kineskog lidera Si Đinpinga i nagli uspon kineske ekonomije, događaji u Gruziji 2008. godine, ukrajinski Majdan i ujedinjenje Rusije sa Krimom, kao i početak Specijalne vojne operacije 2022. i rat na Bliskom istoku 2023. godine, samo su u praksi potvrdili da su Krauthamer i Semjuel Hantington, koji je predvideo eru "sudara civilizacije", bili mnogo bliži istini od previše optimističnog (za liberalni Zapad) Fukujame.
Svim razumnim posmatračima sada je očigledno da je unipolarnost bila samo trenutak i da je zamenjena novom paradigmom - multipolarnošću.
Spor
Spor o tome da li je reč o nečemu nepovratnom ili, naprotiv, privremenom, tranzicionom, nestabilnom, u slučaju jednog ili drugog međunarodnog, političkog i ideološkog sistema, ima dugu istoriju. Često pristalice jedne teorije žestoko insistiraju na nepovratnosti društvenih režima i transformacija sa kojima se slažu, dok njihovi protivnici ili jednostavno skeptici i kritički posmatrači iznose alternativnu ideju da je reč samo o trenutku.
To se lako može videti na primeru marksizma. Ako su za liberalnu teoriju kapitalizam i buržoaski sistem - sudbina čovečanstva, on dolazi i nikada neće završiti, pošto svet može biti samo liberalno-kapitalistički i postepeno će svi postati srednja klasa, odnosno buržoazija, onda su marksisti gledali na kapitalizam sebe kao istorijski trenutak razvoja.
Za marksiste, komunizam više nije trenutak, već u suštini "kraj istorije". Socijalističke revolucije 20. veka - u Rusiji, Kini, Vijetnamu, Kubi i drugim zemljama - ozbiljan su dokaz ispravnosti marksizma.
Međutim, globalna revolucija se nije dogodila i u svetu su počela da postoje dva ideološka sistema - bipolarni svet koji je postojao od 1945. (nakon zajedničke pobede komunista i kapitalista nad nacističkom Nemačkom) do 1991. godine.
Foto: Tanjug AP
Predsednik Rusije Vladimir Putin
Komunisti su tvrdili da će kapitalizam propasti i da će socijalizam zavladati svuda, a da će sami komunistički režimi postojati "zauvek". Liberalne ideologije su demantovale to i tvrdile da će kapitalizam postojati zauvek.
To je zapravo sadržaj Fukujamine teze o "kraju istorije". Godine 1991. se pokazalo da je bio u pravu. Socijalistički sistem se urušio. Mnogo opravdaniji su bili stavovi liberala koji su proglasili "beskonačni kapitalizam".
Sama mogućnost da se termin "trenutak" primeni na eru "svetske pobede kapitalizma" otvara sasvim posebnu perspektivu, još uvek slabo promišljenu i razvijenu, ali sve jasniju.
Treba li priznati da otvoreni i očigledni krah zapadnog liderstva i nesposobnost da danas bude punopravni univerzalni autoritet legitimne moći takođe nosi ideološku dimenziju? Da li kraj unipolarnosti i zapadne hegemonije znači kraj liberalizma?
To se potvrđuje najvažnijim političkim događajem - prvim i drugim mandatom Donalda Trampa na mestu predsednika SAD. Ovakav izbor političara koji otvoreno kritikuje globalizam i liberalizam jasan je odraz činjenice da je čak i u centru unipolarnog Zapada sazrela kritična masa nezadovoljstva glavnim ideološkim i geopolitičkim vektorom vladavine liberalnih elita.
Liberalizam - samo epizoda
U citadeli liberalizma SAD, po drugi put u novijoj istoriji, pobeđuje političar koji je kritičan prema liberalizmu, a njegove pristalice se nimalo ne ustručavaju da direktno demonizuju ovaj ideološki pokret.
Odnosno, ispostavilo se da liberalizam nije sudbina, kraj istorije, nešto nepovratno i univerzalno, već samo epizoda, samo istorijska epoha koja je imala početak i kraj, jasne geografske i istorijske granice. Zajedno sa njim se završio se i unipolarni trenutak o kojem je govorio Krauthamer i još opsežniji ciklus kolonijalne dominacije Zapada planetarnih razmera.
Filozof Aleksandar Dugin upozorava na ozbiljne posledice za Moldaviju, uključujući represije i prinudnu mobilizaciju, ukoliko se ništa ne preduzme protiv, kako on kaže, nametanja „evropskih vrednosti“ i udaljavanja od tradicionalnih korena zemlje.
Rusija neće podržati Donalda Trampa, nego Kamalu Haris, i to sa punim pravom, izjavio je Aleksandar Dugin, istaknuti ruski filozof i geopolitičar, u svojoj najnovijoj analizi o izborima u SAD 2024. godine.
Rusija se bori za Ukrajince u Specijalnoj vojnoj operaciji i to je važno sada razumeti, rekao je ruski filozof i geopolitičar Aleksandar Dugin, koga na Zapadu nazivaju ideologom Kremlja i "Putinovim raspućinom" u dokumentarnom filmu "Novi Herson".
Približili smo se tački sa koje nema povratka u liberalizam, ne samo u Rusiji, već i širom sveta, jer bez neke velike katastrofe liberalne elite neće moći da zadrže vlast nad čovečanstvom, piše ruski mislilac Aleksandar Dugin za sajt "Geopolitika".
Ruski filozof Aleksandar Dugin složio se sa rečima ruskog predsednika Vladimira Putina da je multipolarni svet već postao realnost. Međutim, primetio je Dugin, zapadna hegemonija neće želeti da ustupi svoje pozicije novom sistemu svetskog poretka.
Svet se nalazi na ivici nuklearnog rata, punopravnog i totalnog trećeg svetskog rata između Rusije i NATO zemalja, a ko će biti na čelu Bele kuće u sledećem mandatu na kraju će odrediti da li će čovečanstvo postojati ili ne, ocenjuje ruski filozof.
Geopolitički rezultati velike ruske pobede 1945. godine su ukradeni Rusiji krajem 80-ih i početkom 90-ih godina, iako smo zalili Istočnu Evropu ruskom krvlju i ona nam je s pravom pripadala, piše ruski geopolitičar Aleksandar Dugin za sajt „Katehon“.
Američki novinar Taker Karlson objavio je 20-minutni intervju sa istaknutim ruskim filozofom i političkim komentatorom Aleksandrom Duginom. Razgovor je u ponedeljak objavljen na Karlsonovom Jutjub kanalu, piše Raša Tudej.
Poziv predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu da poseti Rusiju i dalje važi, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u razgovoru sa novinarima, prenose RIA Novosti.
Ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini mogli da se završe "u slično vreme", rekao je američki predsednik Donald Tramp nakon telefonskog razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Puitnom.
Rusija je pozvana da učestvuje na samitu G20 u SAD na najvišem nivou, saopštio je Sputnjiku zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Pankin.
Rusija je pozvana da učestvuje na samitu G20 u Sjedinjenim Američkim Državama na najvišem nivou, a skup će biti održan 14. i 15. decembra u Majamiju, potvrdio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Pankin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Filozof Aleksandar Dugin upozorava na ozbiljne posledice za Moldaviju, uključujući represije i prinudnu mobilizaciju, ukoliko se ništa ne preduzme protiv, kako on kaže, nametanja „evropskih vrednosti“ i udaljavanja od tradicionalnih korena zemlje.
Propali političar, blokader sa dna kace i vojvođanski separatista Nenad Čanak na najsramniji način je udario na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) i to u Sarajevu, gde je otišao da kuka i da se žali na situaciju u Srbiji.
Mađarska je posle izbora ušla u novi politički poredak, a desnica više nema luksuz da živi od stare snage i prethodnih pobeda, poručio je bivši mađarski premijer Viktor Orban.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je danas u Bakuu imao veoma koristan i plodonosan razgovor sa predsednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevom i izrazio uverenje da bi dve zemlje mogle 2027. da započnu zajedničku gradnju gasne elektrane kod Niša i da bude gotova do 2030.
Blokaderi su konačno otkrili ko im je uzor - okoreli kriminalac Miloš Medenica, koji je proglašen krivim za više krivičnih dela, između ostalog i za stvaranje organizovane kriminalne organizacije i šverc, a koji je više puta otvoreno napadao predsednika Srbije Aleksandra Vučića i članove njegove porodice.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Glavobolja, povišena temperatura, bolovi u telu, povraćanje glavni su simptomi ebole zbog koje je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi proglasila epidemiju.
Farmer Radenko Jeremić iz Salaša Crnobarskog kod Bogatića, ponosni je vlasnik Jablana, najvećeg i najtežeg bika na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu!
Više javno tužilaštvo u Beogradu uložiće žalbu na odluku sudije za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu kojom je Danki V. koja je osumnjičena da je pomagala u ubistvu Aleksandra Nešovića, određena mera zabrane napuštanja stana, a ne pritvor kako je tužilaštvo predložilo.
Nikola Miljanić (37), sin Milete Miljanića Majka, koji je bio označen kao jedna od vođa kriminalne grupe"Amerika", sahranjen je juče u jednom selu kod Beograda, gde su ga porodica, prijatelji i rodbina ispratili na večni počinak.
Na svirep način, 5. avgusta 2023. godine, ubijen je Dejan Paunović (33) iz sela Klokočevac, u opštini Majdnapek, čije ubistvo je organizovala i isplanirala njegova supruga Slađana sa ljubavnikom Srećkom Milenkovićem i maloletnim M. R. (17).
Na Bulevaru oslobođenja u Novom Sadu, u parkiranom automobilu, pronađeno je telo muškarca, a kako ukazuju prve informacije, muškarac je preminuo prirodnom smrću.
Policija u Kraljevu uhapsila je M. M. (22) iz Kule, osumnjičenog da je na ulici u Vrnjačkoj Banji nakon kraće rasprave mladiću (17) iz tog mesta nožem naneo ubodnu ranu u predelu stomaka.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Guščija mast, nekada nezaobilazan sastojak u svakoj kući. Kroz istoriju je imala značajno mesto u narodnoj medicini, naročito kada je reč o tegobama sa disajnim organima.
Iako su prelepi, Maldivi imaju i svoje nedostatke, posebno za putnike sa specifičnim očekivanjima ili budžetom, od visokih troškova, mnogo gmizavaca, kratkog dana i još mnogo stvari.
U muzičkom takmičenju" Pinkove zvezde" atmosfera se ponovo usijala nakon povratka Zorica Brunclik u žiri, koja se nakon zdravstvenih problema vratila na scenu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar