Južna Koreja je poznata po tome što njeni predsednici vrlo često završe u zatvoru, a ponekad i sa tragičnim posledicama. Bivši predsednici Park Geun Hje i Li Mjong Bak bili su osuđeni za korupciju, dok je predsednik Ro Mu Hjun izvršio samoubistvo posle optužbi za korupciju.
Državni udar u Južnoj Koreji nije nešto što bi trebalo iznenaditi. Gotovo svi bivši predsednici ove zemlje završili su u zatvoru, suočavali se sa smenama ili čak platili najvišom cenom – životom.
Iako danas mnogi gledaju na Južnu Koreju kao na modernu i dinamičnu naciju koja izvozi pop-kulturu i tehnologiju širom sveta, period od 1961. do 1988. godine predstavljao je vreme brutalne vojne diktature. Predsednici ove zemlje, uprkos svom političkom statusu, nisu uživali u privilegijama vlasti kakve bi se očekivale, a svi su na ovaj ili onaj način završili u skandalima, nasilju i sukobima za vlast.
Nedavni događaji u zemlji, uključujući pokušaj predsednika Jun Suk Jeola da proglasi ratno stanje, još su jedan u nizu političkih preokreta. U pokušaju da ojača svoju vlast, Jun je odlučio da uvede vanredno stanje kako bi se borio protiv nedržavnih snaga i sprečio delovanje prosevernokorejskih grupacija.
Istorija puna nasilja, smena i optužbi
🇰🇷 Presidents of South Korea
1. Syngman Rhee (1948–1960) – Overthrown.
2. Yun Bo-seon (1960–1962) – Overthrown.
3. Park Chung-hee (1962–1979) – Assassinated.
4. Choi Kyu-hah (1979–1980) – Removed by a military coup.
5. Chun Doo-hwan (1981–1988) – Sentenced to death after… pic.twitter.com/mk7NExbbHX
— NEXTA (@nexta_tv) December 3, 2024
Međutim, ovo je izazvalo opšti revolt, a kada su i njegovi politički saveznici okrenuli leđa, Jun je bio prisiljen da popusti. Ovi događaji samo su potvrdili da njegov politički položaj, koji je započeo obećanjima o reformama, brzo slabi. U međuvremenu, opozicija je već pripremila slučaj za njegov opoziv.
Južna Koreja je poznata po tome što njeni predsednici vrlo često završe u zatvoru, a ponekad i sa tragičnim posledicama. Bivši predsednici Park Geun Hje i Li Mjong Bak bili su osuđeni za korupciju, dok je predsednik Ro Mu Hjun izvršio samoubistvo posle optužbi za korupciju. Ova istorija, puna vojnog nasilja, smena i optužbi, postavila je temelje političkog života u Južnoj Koreji, ali i oblikovala negativan pogled na političke vođe.
Sin Manri (1948–1960) – Srušen.
Jun Po Sun (1960–1962) – Srušen.
Park Čung Hi (1962–1979) – Ubijen.
Dana 26. oktobra 1979. godine, šest dana nakon studentskih protesta, Park Čung Hi je ubijen od strane Kima Dže Gjua direktora Južnokorejske obaveštajne službe (KCIA), nakon banketa u Seulu. Kim je ubio i četiri predsednička gardista, a potom je uhapšen i pogubljen zajedno sa svojim saradnicima. Motivi za ubistvo nisu jasni – Kim je tvrdio da je želeo da se bori za demokratiju, dok je istraga, pod vođstvom Čuna Du Hvana, zaključila da je Kim delovao kako bi sačuvao svoju moć.
Foto: Tanjug AP
Posle atentata, Čoi Kju Hah postaje vršilac dužnosti predsednika, a Čun Du Hvan brzo preuzima kontrolu nad vojskom i KCIA, usmeravajući zemlju ka vojnom režimu. Park je sahranjen sa državnim počastima, a Kim Dže Gju je pogubljen 1980. godine.
Čoi Kju Hah (1979–1980) – Smesten na vlast vojnim udarom.
Čun Du Hvan (1981–1988) – Osuđen na smrt posle mandata.
Ro Tae Vu (1988–1993) –Osuđen na 22 godine zatvora posle mandata.
Kim Jong Sam (1993–1998) – Bio u zatvoru tokom mandata predsednika br. 3. Kao predsednik, obezbedio je osude protiv dvojice svojih prethodnika.
Kim De Džung (1998–2003) – Bio u zatvoru tokom mandata predsednika br. 3 i osuđen na smrt tokom mandata predsednika br. 5 (kasnije pomilovan). Dobitnik Nobelove nagrade za mir.
Ro Mu Hjun (2003–2008) – Smenjen, a kasnije vraćen od strane Ustavnog suda. Ispitivan zbog korupcije nakon mandata i izvršio samoubistvo.
Li Mjong Bak (2008–2013) – Uhapšen zbog korupcije nakon mandata; osuđen na 15 godina zatvora.
Park Geun Hje (2013–2016) – Smenjena i uhapšena zbog korupcije. Osuđena na 24 godine zatvora.
Dana 9. decembra 2016. godine, Park Geun Hje je smenjena sa funkcije predsednice od strane Nacionalne skupštine zbog optužbi vezanih za trgovinu uticajem njenog glavnog saradnika, Čoi Sun Sil. Nakon toga, tadašnji premijer preuzeo je njene ovlašćenja i dužnosti kao vršilac dužnosti predsednika. Ustavni sud je 10. marta 2017. godine jednoglasnom odlukom potvrdio njen opoziv, čime je Park postala prvi predsednik Koreje koji je smenjen na ovaj način.
Foto: EPA
Dana 6. aprila 2018. godine, južnokorejski sudovi osudili su je na 24 godine zatvora (kasnije povećane na 25 godina) zbog korupcije i zloupotrebe vlasti. Tokom 2018. godine, dva odvojena krivična slučaja dovela su do povećanja njene kazne za još sedam godina.
Park je proglašena krivom zbog ilegalnog uzimanja sredstava van knjiga od Nacionalne obaveštajne službe, zbog čega je dobila petogodišnju kaznu zatvora. Takođe je proglašena krivom za ilegalno mešanje u predizbore Saenuri stranke na parlamentarnim izborima 2016. godine, zbog čega je dobila još dve godine zatvora. Dana 24. decembra 2021. godine, objavljeno je da će biti pomilovana iz saosećanja od strane južnokorejskog predsednika Mun Dže Ina.
Mun Dže In – Nedavni predsednik; bez zatvora.
Mun je napustio funkciju kao najpopularniji predsednik u istoriji, od kada su 1987. godine ponovo održani slobodni i pošteni izbori. Međutim, kritičari su tvrdili da su ovi visoki rejtinzi rezultat velike PR kampanje usmerene na stvaranje i očuvanje dobrog imidža, kao i neuspeha da se rešavaju kontroverzna pitanja tokom njegovog mandata.
Grupe građana i sindikata održale su danas proteste širom Južne Koreje na kojima traže ostavku predsednika Jun Suk Jeola jer je proglasio ratno stanje.
Nelegitimnog ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog čeka sramna politička emigracija ili javna egzekucija, smatra zamenik šefa ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev na Telegramu.
Glasanje o predlogu zakona o opozivu predsednika Južne Koreje Jun Suk Jola u parlamentu trebalo bi da se održi u petak ili subotu, izvestila je novinska agencija Jonhap.
Južnokorejski parlament danas namerava da razmotri pitanje pokretanja procedure opoziva predsednika Juna Suk Jola. Ova odluka usledila je nakon što je predsednik najpre proglasio, a zatim brzo ukinuo vanredno stanje, što je izazvalo najveću političku krizu u zemlji u poslednjih nekoliko decenija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Grupe građana i sindikata održale su danas proteste širom Južne Koreje na kojima traže ostavku predsednika Jun Suk Jeola jer je proglasio ratno stanje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da nikad ne mogu da budu rešeni baš svi problemi koje građani imaju, a potom otkrio šta je najveći problem Evrope, ali i naše zemlje, i zbog čega u stvari Stari kontinent zaostaje za Kinom i Amerikom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Petar P. pronađen je mrtav pored puta u Staroj Pazovi u julu 2025. godine, a sve je, prema navodima iz istrage, trebalo da izgleda kao saobraćajna nesreća.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Nakon razgovora sa Avom Karabatić koja tvrdi da je pretučena od starne verenika, ona nam je poslala i fotografije na kojima se nalaze vidljive povrede na njenom licu i glavi.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.