Osvajanje Kijeva od strane Rusije moglo bi rezultirati da grad bude potpuno uništen, nalik onome što se dogodilo sa gradovima u Siriji, smatra bivši britanski ambasador u Moskvi, Endru Vud.
Prema Vudovim rečima, takav scenario bi bio ogroman teret za Rusiju, koja bi morala da upravlja devastiranim teritorijama.
- Čak i ako stignete u Kijev i dokažete da ste izvojevali ogromnu pobedu, to će biti zemlja koja je bukvalno uništena - istakao je on, povlačeći paralelu sa iskustvima Moskve u Siriji. Kontrola nad ratom razorenim gradovima, kako ocenjuje, predstavlja logistički i politički izazov koji bi Rusija teško mogla savladati.
Zamrzavanje sukoba kao privremeno rešenje
Istovremeno, Vud smatra da je trenutna situacija na frontu primorala ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog da razmatra opciju zamrzavanja sukoba s Rusijom.
- Borbe bi prestale duž linije fronta, a Putin bi zadržao ono što trenutno kontroliše. Međutim, to bi moglo da se promeni u budućnosti - dodao je Vud, ukazujući na geopolitičke kalkulacije Zapada.
Geopolitički izazovi za Moskvu
Vud ističe da Rusija, uprkos vojnim uspesima, trpi pritiske na drugim geopolitičkim frontovima. Situacija u Siriji i Africi, gde Moskva pokušava da održi svoj uticaj, postaje sve složenija. Ruska savezništva u regionu opterećena su logističkim i političkim izazovima, dok bivši američki predsednik Donald Tramp zauzima neprijateljski stav prema njenim aktivnostima na Bliskom istoku.
- Rusiji, koja je bila ponosna na savez sa Sirijom, sada se ne sviđa situacija na terenu - istakao je Vud, dodajući da bi problemi u ovim regionima mogli dodatno oslabiti rusku poziciju u ukrajinskom sukobu.
Zamrzavanje sukoba, iako privremeno, otvara brojna pitanja o budućim pregovorima. Prema Vudovim procenama, Rusija bi tražila priznanje teritorija koje već kontroliše, dok bi Ukrajina i Zapad insistirali na povratku na prethodno stanje ili na teritorijalnim ustupcima.
Nemačka ne planira da Ukrajini odobri upotrebu dalekometnog naoružanja za napade na teritoriju Rusije, niti će isporučivati krstareće rakete Taurus, izjavio je nemački kancelar Olaf Šolc nakon povratka iz Kijeva.
Ukrajinska delegacija, predvođena Andrijem Jermakom, bliskim saradnikom predsednika Volodimira Zelenskog, sastala se danas u Vašingtonu sa visokim predstavnicima novoizabranog predsednika Donalda Trampa.
Situacija u okolini Pokrovska postaje sve teža, a ukrajinske snage suočavaju se sa velikim izazovima na više frontova. Prema analizi objavljenoj na resursu DeepState, koji je poznat po svojoj saradnji sa Glavnom obaveštajnom upravom (GUR) Ukrajine, ruske trupe postigle su značajan napredak u ovom regionu.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp doveo je u pitanje jedno od najvažnijih obećanja datih Kijevu, poručivši da još nije odlučio da li će Ukrajini dozvoliti da proizvodi rakete-presretače za protivvazdušni sistem Patriot.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Ruske snage izvele su tokom noći koordinisane udare na objekte ukrajinskog vojnoindustrijskog kompleksa u Kijevu, Lavovu i još tri oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka ne planira da Ukrajini odobri upotrebu dalekometnog naoružanja za napade na teritoriju Rusije, niti će isporučivati krstareće rakete Taurus, izjavio je nemački kancelar Olaf Šolc nakon povratka iz Kijeva.
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
I nasilnik i ekstremista Miša Bačulov, poznat po uništavanju javnih zgrada u Novom Sadu nasilnih protesta, ima svog kandidata za poslanika na blokaderskoj listi.
Sremskomitrovački blokader Milivoj Đorđić, poznat po nasilničkom ponašanju je pre samo nekoliko dana na društvenoj mreži "Fejsbuk" objavio da bi, nakon eventualne pobede blokaderske liste, svim političkim neistomišljenicima koje pogrdno naziva "botovima", trebalo "odseći vrhove svih prstiju na rukama - da botovi budu obeleženi i bez noktiju do kraja života".
Novinar Uroš Piper žestoko je raskrinkao opasne namere blokaderskog novinara Aleksandra Dikića, koji je u svom sramnom tekstu bez trunke blama izneo uvijene pretnje smrću predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću!
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije osuđuje incidente usmerene prema Draganu J. Vučićeviću i njegovoj porodici, kao i novinarki Nini Kuburović.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić žestoko je odgovorio na bezobzirne napade i jeftine laži tajkunske televizije N1, koja je na najprizemniji način pokušala da izmisli kako se predsednik nalazi na nekakvom "holideju" dok obilazi Srbiju i bori se za narode u svakom kutku naše zemlje.
Vatrogasci se već danima neumorno bore sa vatrenom stihijom u Deliblatskoj peščari, dok se u veliku akciju gašenja požara uključila i Vojska Republike Srbije.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Barska policija uhapsila je državljanina Azerbejdžana O. I. (34), osumnjičenog za seksualno uznemiravanje maloletne strane državljanke na plaži u Šušnju.
Policija u Sremskoj Mitrovici rasvetlila je tešku krađu na štetu vlasnika kuće u okolini grada i uhapsila K. P. (22), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo.
B.Ž. (54) iz jednog sela kod Ražnja mesec dana seksualno je uznemiravao devojčice od desetak godina da bi 7. avgusta bio uhapšen nakon što su roditelji maloletnica alarmirali policiju.
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Tokom velikih letnjih vrućina danas se oslanjamo na klima-uređaje i ventilatore kako bismo se rashladili. Naše bake su, znale kako da svoje domove učine prijatnijim i svežijim i bez savremene tehnologije.
Među onima koji su prednjačili u najprljavijoj kampanji protiv muzičke zvezde Jelene Karleuše našao se i hrvatski modni kreator Juraj Zigman, kog je upravo ona svojevremeno proslavila i pogurala na veliku scenu.
Marko Janjušević Janjuš uživa na moru sa ćerkom Krunom, a tamo je doživeo neočekivani susret sa bivšom devojkom, koja ga je iznenadila svojim priznanjem.
Nakon silnih haosa koji su se izdešavali u predhodnom periodu između Asmina Durdžića i Maje Marinković, došlo je do šokantnog preokreta koji je zapalio javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.