Najstrašniji rat na pomolu, ali ne u Ukrajini! SAD pred ostvarenjem jezivog plana - hoće li Tramp ovo zaustaviti?!
Podeli vest
Svet stoji na ivici globalnog rata dok Sjedinjene Američke Države, u skladu s dugogodišnjom strategijom izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i američkih neokonzervativaca, pripremaju teren za potencijalni sukob s Iranom – poslednjim bastionom otpora na Bliskom istoku.
Nakon decenija ratova u Iraku, Libiji, Siriji i Jemenu, pažnja SAD-a sada je usmerena ka Teheranu, što bi moglo označiti završetak plana poznatog kao "sedam ratova u pet godina". Da li će Iran, bogat energetskim resursima i ključni saveznik Rusije i Kine, postati poslednja žrtva geopolitičkih ambicija Vašingtona i Tel Aviva?
Poznati ruski filozof i politički analitičar Aleksandar Dugin upozorio je na početak perioda koji bi mogao kulminirati trećim svetskim ratom. Prema njegovim rečima, svet se suočava sa intenzivnom eskalacijom sukoba, a ključni trenutak krize biće do 20. januara 2025. godine, kada Donald Tramp treba da preuzme dužnost predsednika Sjedinjenih Američkih Država.
Rusija je završila modernizaciju jednog od svojih strateških raketnih diviziona u Orenburškoj oblasti, opremivši ga najnovijim hipersoničnim raketnim sistemima Avangard. Ovaj značajan korak dodatno učvršćuje rusku poziciju u globalnoj trci u naoružanju i predstavlja odgovor na višedecenijska ulaganja Sjedinjenih Američkih Država u sisteme protivraketne odbrane.
25.12.2024
08:10
"Sedam ratova u pet godina": Istorija jednog plana
Američki ekonomista Džefri Saks podseća na čuvenu izjavu generala Veslija Klarka, koji je neposredno nakon napada 11. septembra 2001. godine u Pentagonu bio obavešten o planu SAD-a za destabilizaciju sedam država.
Najmanje jedna osoba je poginula, a sedam je povređeno u eksploziji gasa u tržnom centru u ruskom gradu Vladikavkazu, saopštile su lokalne hitne službe. Eksplozija je izazvala požar na trećem spratu zgrade i haos među zaposlenima i posetiocima.
Rusija je u sredu pokrenula masovni raketni napad na Ukrajinu, koji je izazvao ozbiljnu štetu na energetskoj infrastrukturi i civilnim objektima, dok se eksplozije beleže u više gradova, uključujući Harkov, Dnjepar i Ivano-Frankovsk.
25.12.2024
06:50
Foto: EPA
Plan je formalizovan još 1996. godine kroz strategiju "Čist prekid" ("Clean Break"), koju je osmislio Benjamin Netanjahu uz pomoć američkih savetnika. Suština ove strategije bila je napuštanje koncepta "zemlja za mir" i stvaranje "Velikog Izraela" putem rušenja režima koji podržavaju Palestince.
WATCH: Jeffrey Sachs breaks down the regime change in Syria.
Shortly after 9/11 General Wesley Clark was told the US would have wars with seven countries in five years.
It's taken longer than five years, but so far we've been in wars with six of those countries and they're… pic.twitter.com/4UC7hJ1gwF
— Citizen Caller (@CitizenCallerUS) December 18, 2024
Prvi korak bio je invazija na Irak 2003. godine, koja je srušila režim Sadama Huseina i otvorila vrata za dalju destabilizaciju regiona. Libija je sledeća pala pod nalet zapadne vojne intervencije 2011. godine, dok je Sirija postala poprište krvavog građanskog rata koji je počeo istovremeno s takozvanim Arapskim prolećem.
Iran: Poslednji cilj
Iran, bogat naftom i gasom, i strateški smešten između Bliskog istoka, Centralne Azije i Južne Azije, predstavlja ključnu prepreku za dominaciju SAD-a i Izraela u regionu.
Njegova podrška Hamasu, Hezbolahu i drugim antiizraelskim grupama, kao i savezništvo s Rusijom i Kinom, čini ga glavnom metom.
Ljubomir Đurić iz Centra za nacionalnu politiku, u analizi trenutne situacije, naglašava za Informer.rs da neposredni sukob nije verovatan.
- Za sada iskreno ne verujem, više mislim da se Izrael bavi pitanjima na Bliskom istoku, nego što će Amerika biti direktno uključena, naročito u ovih nekoliko nedelja kada Donald Tramp dolazi na mesto američkog predsednika. Ne mislim da će prvi dan započeti novi rat, bar u nekom bližem periodu - izjavio je Đurić.
Foto: Foto: Miloš Rafailović
Ljubomir Đurić
Na pitanje o ulozi Izraela i Netanjahuovoj agresivnoj retorici prema Iranu, Đurić je dodao:
- Netanjahu je taj koji više priča o sukobu s Iranom nego svi ostali zajedno. Pitanje je da li bi to bila akcija s američkom dozvolom ili njegov lični potez. Nisam siguran da je to američki momenat, pitanje je da li bi Netanjahu dobio podršku za tako nešto.
Đurić se osvrnuo i na potencijalnu reakciju Rusije.
- Rusija gotovo sigurno neće reagovati. Ona nije reagovala praktično nigde osim u Ukrajini, ni u Jermeniji ni u Siriji. Rusija se bavi sopstvenim problemima i najverovatnije neće pomoći Iranu. Svakako bi u tom slučaju usledila neka reakcija Kremlja, ali osim retorike i osude, Moskva ne bi značajnije delovala -rekao je on.
Sirija i Libija: Lekcije prošlih ratova
Intervencija u Siriji, koju je administracija Baraka Obame započela 2011. godine, bila je deo istog plana za destabilizaciju Bliskog istoka.
CIA je aktivno podržavala pobunjenike s ciljem svrgavanja Bašara al-Asada, saveznika Teherana i Moskve. Uprkos ogromnim resursima uloženim u ovaj sukob, Asadov režim opstao je zahvaljujući vojnoj podršci Rusije i Irana, čime je ova zemlja postala ključni front otpora američko-izraelskoj strategiji.
Libija, s druge strane, doživela je potpuni kolaps nakon svrgavanja Muamera Gadafija. Ova zemlja, nekada jedna od najstabilnijih država Afrike, sada je fragmentisana na suparničke frakcije, dok je njena naftna industrija postala plen međunarodnih igrača.
Potencijalni scenariji sukoba s Iranom
Analitičari upozoravaju na više mogućih scenarija američke intervencije u Iranu, uključujući:
Vazdušne udare na nuklearne postrojenja: Izrael već dugo zagovara vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa, dok Vašington ostaje oprezan zbog mogućih posledica.
Podršku unutrašnjim nemirima:Protesti u Iranu, često povezani s ekonomskim problemima izazvanim sankcijama, mogli bi poslužiti kao povod za mešanje spolja.
Sveobuhvatan rat: Direktna vojna intervencija nosi rizik eskalacije u širi regionalni sukob, pa čak i globalni konflikt, s obzirom na to da su Rusija i Kina ključni saveznici Irana.
Posledice za region i svet
Napad na Iran imao bi dalekosežne posledice po globalnu geopolitiku.
Za Rusiju, pad Teherana značio bi gubitak ključnog saveznika na Bliskom istoku i dodatno jačanje američkog uticaja u regionu. Energetska tržišta bila bi ozbiljno destabilizovana, što bi moglo pogoditi i Moskvu i Peking, ali i Evropu, koja zavisi od uvoza nafte i gasa.
Za Kinu, Iran predstavlja vitalnog partnera u okviru inicijative "Pojas i put", dok je za Rusiju Teheran ključni saveznik u balansiranju američkog uticaja. Njihov gubitak mogao bi izazvati domino efekat u širem evroazijskom regionu.
Da li Amerika može da izdrži posledice?
Pitanje koje se postavlja nije samo da li će SAD uspeti da izvrši pritisak na Iran, već i da li će moći da izdrže posledice takve odluke.
Ekonomski udar: Iran kontroliše Hormuški moreuz, ključnu tačku za globalnu trgovinu naftom. Bilo kakva eskalacija u regionu mogla bi podići cene energije na neodržive nivoe, što bi imalo katastrofalne posledice za globalnu ekonomiju, uključujući američku.
Foto: Foto: Printscreen/X, Shutterstock
Vojska na ivici iscrpljenosti: Nakon dve decenije rata u Avganistanu i Iraku, američke oružane snage već se suočavaju s izazovima regrutacije, morala i logistike. Sukob s Iranom, koji ima značajne konvencionalne snage i mrežu saveznika poput Hezbolaha, Hamasa i šiitskih milicija u Iraku, mogao bi dovesti do novog, dugotrajnog vojnog angažmana.
Geopolitičke posledice: Rusija i Kina verovatno ne bi stajale po strani u slučaju napada na Iran. Njihova podrška Teheranu mogla bi dodatno destabilizovati region i izazvati šire konflikte, dok bi američki saveznici, poput Saudijske Arabije i Izraela, postali mete odmazde.
Iranov odgovor: Da li je moguće obuzdati Teheran?
Iran ima sofisticiranu vojnu infrastrukturu i duboko ukorenjenu mrežu regionalnih saveznika. Njegov odgovor na napad mogao bi biti snažan i višedimenzionalan:
Blokada Hormuškog moreuza: Iran je već upozorio da bi u slučaju napada mogao zatvoriti ovaj ključni koridor za globalnu trgovinu naftom, što bi izazvalo ogromnu štetu svetskoj ekonomiji.
Rakete dugog dometa: Iranska balistička raketna tehnologija omogućava napad na američke baze u regionu, kao i na Izrael, što bi dodatno zakomplikovalo situaciju.
Asimetrično ratovanje:Hezbolah, šiitske milicije u Iraku i jemenski Huti mogli bi intenzivirati napade na američke i izraelske interese, uključujući i naftnu infrastrukturu u Persijskom zalivu.
Sajber ratovanje: Iran je pokazao značajne kapacitete za sajber napade, što bi moglo ugroziti američke finansijske sisteme, infrastrukturu i vojne mreže.
Šta gubi Rusija ako Iran padne?
Rusija, koja je značajno investirala u vojnu i ekonomsku saradnju s Iranom, suočila bi se s ozbiljnim strateškim gubicima u slučaju pada Teherana.
Gubitak regionalnog saveznika:Iran je ključni stub ruskog uticaja na Bliskom istoku. Njegov pad otvorio bi vrata za američku dominaciju u regionu i dodatno izolovao Moskvu.
Foto: Reuters/shutterstock
Energetska konkurencija: Američka kontrola nad iranskim naftnim i gasnim resursima mogla bi potkopati rusku poziciju na globalnom energetskom tržištu, dodatno oslabljujući rusku ekonomiju.
Geopolitika Evroazije:Iran je ključni partner Rusije u suzbijanju američkog uticaja u Centralnoj Aziji. Njegov gubitak mogao bi oslabiti ruske pozicije u regionu i otvoriti vrata za jačanje američkog i kineskog uticaja.
Uloga Kine
Kina je protekle godine povećala uvoz nafte iz Irana, pa je tako Teheran postao jedan od glavnih snabdevača Pekinga. Iran je ušao u prostor zbog kineskog smanjenja uvoza skupe nafte iz Rusije. Iranci godinama ne mogu normalno da prodaju naftu, posebno posle 2018. kada je tadašnji predsednik SAD Donald Tramp ponovo uveo sankcije Teheranu.
Iranska trgovina naftom odmah je pala na 0,5 miliona barela dnevno, a u nekim mesecima skoro na nulu jer su, pod pritiskom Vašingtona, svi glavni klijenti Teherana - Indija, zemlje EU, Turska, Japan i Južna Koreja prestali da kupuju naftu od Irana. Jedini izuzetak je Kina, gde su tankeri iz trećih zemalja dovozili iransku naftu i tako zaobišli sankcije.
Sada je trgovina između Teherana i Pekinga intenzivirana. Prošla godina je bila posebno uspešna za Iran. Omogućeno je da se izvoz nafte na početku godine približi 1,5 miliona barela dnevno, a u avgustu do 2,2 miliona barela. Posao cveta jer Iranci prodaju naftu Kinezima sa prosečnim popustom od 10 do 15 dolara, mnogo više od onoga što nudi Rusija.
Ako bi došlo do direktnog rata Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ova razmena bi efektivno bila prekinuta, što može značiti da će Kina biti ta koja će uskočiti u pomoć Iranu i eventualno zaustaviti svaki pokušaj Sjedinjenih Država da ugrozi vlast u Teheranu.
Da li je Iran zaista sledeći?
Američka strategija na Bliskom istoku sledi obrasce viđene u Iraku, Libiji i Siriji – destabilizacija, izolacija, intervencija. Ali Iran nije Irak, niti Libija. Njegova vojska, resursi i strateški položaj čine ga mnogo težim ciljem.
Dok američka politika i dalje insistira na "maksimalnom pritisku", analitičari upozoravaju da bi cena vojne intervencije bila daleko viša nego u prethodnim ratovima. Iran nije samo država; on je simbol otpora zapadnom intervencionizmu. Njegov pad značio bi kraj jedne ere, ali i početak nove – potencijalno mnogo opasnije za ceo svet.
Napad na Iran nije samo pitanje američke moći; to je pitanje globalnog poretka. Da li će svet gledati još jedan rat na Bliskom istoku, ili će Iran ostati poslednji bastion otpora zapadnim ambicijama?
Ova odluka mogla bi oblikovati budućnost ne samo regiona, već i čitave planete.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli su danas zajedničke vazdušne udare na Iran, a čitav svet čekao je da vidi kakva će biti reakcija Ruske Federacije.
Izrael i SAD pokrenuli su u subotu napad na Iran, a Teheran je uzvratio udarima po Izraelu i američkim bazama u regionu. Sve o situaciji na Bliskom istoku pratite uživo na Informer.rs.
Poznati ruski filozof i politički analitičar Aleksandar Dugin upozorio je na početak perioda koji bi mogao kulminirati trećim svetskim ratom. Prema njegovim rečima, svet se suočava sa intenzivnom eskalacijom sukoba, a ključni trenutak krize biće do 20. januara 2025. godine, kada Donald Tramp treba da preuzme dužnost predsednika Sjedinjenih Američkih Država.
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Islamske Republike Iran, general-potpukovnik Abdolrahim Musavi, poginuo je, zvanično je potvrdila iranska državna agencija IRNA.
Čuveni profesor Čedomir Antić sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, poznat kao noćna mora blokadera jer je razobličio svaku njihovu laž, izmišljotinu i sramne pokušaje rušenja Srbije, ovog puta je na sebi svojstven način objasnio šta se trenutno dešava u Crnoj Gori.
Lažna država Kosovo na čijem je čelu samoprozvani premijer Aljbin Kurti podržala je bombardovanje Irana koje su rano jutros pokrenule Sjedinjene Američke Države (SAD) u saradnji sa Izraelom.
Poseta predsednika Srbije Aleksandra Vučića Republici Kazahstan izazvala je veliku pažnju javnosti, a posebno pozitivne reakcije dolaze od stručne javnosti. Među njima je i profesorka Valentina Arsić Arsenijević, koji ocenjuje da je reč o izuzetno važnoj diplomatskoj aktivnosti za našu zemlju.
Lider SNS i savetnik predsednika republike, Miloš Vučević ocenio je da je svet ušao u period ozbiljne nestabilnosti, obeležen novim sukobima, ratovima i sve dubljim podelama među državama i narodima, poručivši da je u takvim okolnostima najvažnije da Srbija sačuva mir i stabilnost.
U Specijalnoj emisiji Exatlona Radojica Lazić otkrio je kako je izgledao njegov prvi susret sa Jovanom Radulovićem Jodžirom, sa kojim danas ima izuzetno snažno prijateljstvo.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam u čemu uživa glumac Mima Karadžić, šta "merka" muzičar Dženan Lončarević, kako izgleda "modni pohod" glumice Vesne Trivalić, na koji način se biznismen Toplica Spasojević odmara od posla, za čime traga fotograf i režiser Dejan Milićević, kuda žuri perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, zašto je poličar u pokušaju Srđan Milivojević teški licemer...
Od 3. marta u 22 časa na Informer TV stiže nova emisija "Dobro veče, Srbadijo", autorski projekat koji podseća na to ko smo, odakle smo i šta ne smemo da zaboravimo.
Prošle sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam sa kim sedi okoreli blokader Jovo Bakić, šta kupuje voditeljka Marija Veljković, kakve su reakcije prolaznika na fudbalera Marka Arnautovića, kako glumica blokaderka Svetlana Bojković glumata u privatnom životu, na koji način se opušta advokat Toma Fila...
Profesor doktor Vladan Petrov, predsednik Ustavnog suda gostujući u Prvim info komentarisao je situaciju u državi i način na koji mediji plasiraju informacije.
Biznismen Željko Rstić, uključio se drugi put u program Informer TV i iz prve ruke govorio o trenutnoj situaciji u Dubaiju. Prema njegovim rečima, strah je prisutan, a sreo je i dve žene koje su išle ulicom i plakale.
Biznismen Aco Đukanović, brat Mila Đukanovića uhapšen je nakon pretresa porodične kuće u nikšićkom naselju Rastoci, a kako Informer nezvanično saznaje, iza svega stoje crnogorske bezbedonosne službe.
Biznismen i brat nekadašnjeg predsednika Crne Gore, Aco Đukanović, saslušavan je danas skoro pet sati u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću nakon čega mu je određeno zadržavanje do 72 sata.
Muškarac M.K. iz Teslića učestvovao јe u saobraćaјnoј nesreći koјa se dogodila pre dve večeri oko јedan sat na magistralnom putu Banjaluka–Teslić u mestu Vrbanjci.
Leskovčanin V.S. koji se teretio da je ukrao ikonu Bogorodice sa Hristom koju je 2024. godine u Srbiju doneo pokojni monah sa Hilandara Velikosimnik Simeon Krajnović pravnosnažno je oslobođen optužbe.
Katarina Velika volela je muziku, ali je bila i njen pokrovitelj i veliki kulturni radnik za vreme svoje vladavine. Pisala je čak i libreta, a ponekad i pevala dvorske kantate.
Serija "Otvorena vrata" odavno je stekla status kultnog televizijskog ostvarenja, a replike Katarine Anđelić Cakane, koju je maestralno odigrala Vesna Trivalić, citiraju se i decenijama nakon prvog emitovanja.
Glumica Eva Ras kaže da je reditelj Dragoslav Lazić insistirao da se ljubi sa kolegom Draganom Zarićem na snimanju serije "Ljubav na seoski način" (1970).
U Muzeju Narodnog pozorišta u Beogradu svečano je otvorena izložba posvećena velikanu srpskog i jugoslovenskog glumišta, Petru Banićeviću, povodom 20 godina od njegove smrti.
Mart 2026. mogao bi da označi važan finansijski zaokret za Ovnove, Lavove i Jarčeve. Posle dužeg perioda zastoja i neizvesnosti, otvara se prostor za stabilizaciju i konkretnu zaradu.
Mnogi se svakodnevno oslanjaju na Viber, ali malo ko se upušta u dublja podešavanja same aplikacije. Ovo su skrivene opcje koje će vam unaprediti korišćenje.
Muzičar Aca Amadeus tvrdi da je izgladio odnos sa ćerkom, ali i saznao ime i prezime učenika koji se nalazi na intimnom snimku sa njegovom bivšom ženom.
Pevačica Lepa Brena nije se pojavila na pomenu Saši Popoviću, iako su mnogi očekivali njen dolazak. Razlog je to što trenutno sa porodicom boravi na Jahorina, gde ima unapred zakazane obaveze.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar