Šok nad šokovima! Tramp otima ruske vojne baze u Siriji?! Na pomolu katastrofalan scenario, počeo je veliki pritisak!
Podeli vest
Administracija novoizabranog predsednika Donalda Trampa mogla bi pokušati da preuzme rusku pomorsku bazu u Tartusu, na istočnom Mediteranu, što bi predstavljalo strateški preokret u odnosima Vašingtona i Moskve.
Zapadna „vouk“ ideologija, koja se predstavlja kao borba za jednakost i pravdu, postala je sinonim za ekstremizam, uništavanje temeljnih vrednosti društva i potkopavanje kulturnog identiteta nacija. Lideri poput Aleksandra Vučića, Donalda Trampa i Vladimira Putina jasno su prepoznali ovu pretnju i otvoreno stali protiv nje.
05.01.2025
07:00
Njegov članak, naslovljen „Kako Amerika može da zauzme rusku pomorsku bazu Tartus u Siriji“, ne ograničava se samo na analizu, već predlaže konkretne korake koje bi Sjedinjene Države mogle preduzeti kako bi ostvarile ovu ambiciju. Rubin otvoreno tvrdi da bi „ruska baza u Tartusu trebalo da postane američka“, a svoj predlog zasniva na kombinaciji vojnih i diplomatskih manevara.
Eksploatacija unutrašnjih podela u Siriji
Jedan od ključnih elemenata Rubinovog plana jeste podsticanje unutrašnjih podela u Siriji, posebno među alavitima, islamskom sektom kojoj pripada svrgnuti predsednik Bašar al-Asad. Rubin sugeriše da bi SAD mogle ponuditi alavitima autonomiju po uzoru na kurdske enklave na severoistoku Sirije.
Na jugoistoku Ukrajine dešava se opasna eskalacija, dok ruske trupe napreduju dublje u delove Donjecke oblasti pod kontrolom Kijeva i trenutno se nalaze na svega sedam kilometara od centralne ukrajinske pokrajine Dnjepropetrovske oblasti u kojoj se do sada nisu vodile kopnene borbe, piše "Bild".
05.01.2025
06:28
Foto: Shutterstock/EPA/
Zauzvrat, Vašington bi preuzeo kontrolu nad bazom u Tartusu, dok bi američka mornarica garantovala zaštitu alavitskog regiona od napada sunitskih snaga koje dominiraju novoformiranom sirijskom vladom. Ovaj plan, prema Rubinu, predstavlja dugoročnu strategiju za slabljenje ruskog prisustva na Mediteranu.
Geopolitičke posledice američkog preuzimanja Tartusa
Rubin ističe da bi zauzimanje Tartusa imalo dalekosežne posledice po rusku vojnu moć. Bez baze na istočnom Mediteranu, ruska flota bi ostala ograničena na Crno more, što bi značajno umanjilo njen operativni domet. Istovremeno, američko prisustvo u Tartusu pojačalo bi geopolitičku poziciju Vašingtona u regionu, dodatno oslanjajući se na vojne baze u Grčkoj.
Osim toga, Rubinova analiza naglašava da bi ovakav potez pomogao i u „obuzdavanju sve agresivnije i destabilizujuće Turske“, čime bi Vašington ojačao kontrolu nad ključnim tačkama u istočnom Mediteranu.
Rubin se poziva na istorijski presedan iz Hladnog rata – sovjetsku bazu u Berberi u Somaliji. Nakon što je Somalija promenila saveznički blok i priklonila se Zapadu, američka vojska je preuzela kontrolu nad ovom lukom, pretvorivši je u ključni strateški objekat. Sličan scenario, prema Rubinu, mogao bi se ponoviti i u Tartusu.
Američki pritisak na Rusiju kroz medijske kampanje
Objavljivanje Rubinovog teksta nije izolovan slučaj, već deo šire strategije američkog establišmenta. Ovakvim analizama i predlozima, koji se plasiraju kroz uticajne medije, Vašington direktno šalje poruku Moskvi o potencijalnim budućim potezima.
Sličan signal poslat je i ranijim člankom istog autora, u kojem je razmatrana mogućnost uništenja turske nuklearne elektrane Akuju – još jedan pokušaj destabilizacije ruskih strateških pozicija. Objavljivanjem ovakvih planova u javnosti stvara se psihološki pritisak i postavljaju pregovarački uslovi još pre formalnih diplomatskih razgovora.
Rubinov tekst nagoveštava da bi Trampova administracija mogla koristiti bazu u Tartusu kao ključni adut u budućim pregovorima s Moskvom, dok istovremeno pokušava da oslabi ruski uticaj na drugim frontovima. Ovo, međutim, otvara pitanje – da li ovakva strategija vodi ka novoj eskalaciji globalnih tenzija i gde se nalazi granica između političkog manevrisanja i otvorene konfrontacije?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački list Berliner cajtung objavio je da bi gasovodi „Severni tok“ mogli ponovo da budu pokrenuti uz direktno učešće Sjedinjenih Američkih Država, što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio još u decembru 2024. godine u ekskluzivnom intervjuu za Informer televiziju.
Rusija je spremna da primi obogaćeni uranijum iz Irana ukoliko Teheran postigne dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama, izjavio je generalni direktor ruske državne korporacije Rosatom Aleksej Lihačev, potvrđujući spremnost Moskve da se uključi u rešavanje jednog od ključnih pitanja iranskog nuklearnog programa.
Belgorod i čitava Belgorodska oblast našli su se pod masovnim artiljerijskim i raketnim napadom, tokom kojeg je u više delova grada odjeknulo više snažnih eksplozija, a oglasile su se i sirene za vazdušnu opasnost, saopštile su lokalne vlasti.
Zbog najnovijih šokantnih vesti o ministru Ivici Dačiću, lideru SPS, koji je u bolnici i u životnoj je opasnosti najnoviju epizodu ‘Eksatlona’ emitovaćemo u nešto kasnijem terminu, iza 21.30.
Aleksandar Jerković, iz Odbora za kontrolu i opservaciju i Miroslav Čučković, član predsedništva SNS gostujući u Info jutru komentarisali su predstojeće lokalne izbore, ali i pripremu atentata na predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Moje poslednje jutro u Iraku počelo je prilično neslavno. Umesto alarma, budi me duboko, iritantno brundanje. Zvuk odlazi, pa se vraća, uporan i sve bliži. Trljam oči, provirujem iz šatora i imam šta da vidim - pored same moje glave prolazi traktor, vredno preoravajući livadu na kojoj sam zanoćio.
Zbog izvođenja radova na izgradnji kanalizacione mreže u ulici Cvetanova ćuprija (Zvezdara) - faza 7, u periodu od 26. februara do 09. marta doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Danas oko 15.30 časova, u kružnom toku na Bogosloviji posle konflikta u saobraćaju, došlo je do verbalnog sukoba, a zatim i fizičkog obračuna između D. D. (40) i A. I. (34).
Ponovoljeno suđenje roditeljima dečaka ubice Koste K. koji je 3. maja 2023. godine u OŠ "Vladislav Ribnikar ubio devet vršnjaka i čuvara te škole, nastavlja se sutra, saznaje Informer.
U emisiji "Specijal o Katarini Velikoj" koja će uskoro biti emitovana na Informer TV, književnik Ranko Gojković i voditeljka Olivera Miletović razgovarali su o carici Jelisaveti Petrovnoj.
Kada ponestane inspiracije za posnu poslasticu kojom ćete obradovati porodicu ili goste, ovaj recept može biti odlično rešenje jer odgovara gotovo svakom ukusu.
Za one koji žele mirnu mačku koja ne pravi haos po stanu niti budi u zoru, već spokojno leži pored vlasnika, Britanska kratkodlaka mačka predstavlja idealan izbor za tih i uravnotežen dom.
Iskusni ljubitelji baštovanstva dobro znaju da su kadifica i paradajz odličan tandem u povrtnjaku. Kada se posade jedno pored drugog, mogu pomoći u smanjenju pojave štetočina i to bez upotrebe hemijskih sredstava.
Rijaliti učesnik Asmin Durdžić govorio je o svom odnosu sa bivšom Aneli Ahmić, sa kojom ima ćerku Noru, ističući da je odlučio da promeni pristup i prestane sa vređanjem.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar