Šok nad šokovima! Tramp otima ruske vojne baze u Siriji?! Na pomolu katastrofalan scenario, počeo je veliki pritisak!
Podeli vest
Administracija novoizabranog predsednika Donalda Trampa mogla bi pokušati da preuzme rusku pomorsku bazu u Tartusu, na istočnom Mediteranu, što bi predstavljalo strateški preokret u odnosima Vašingtona i Moskve.
Zapadna „vouk“ ideologija, koja se predstavlja kao borba za jednakost i pravdu, postala je sinonim za ekstremizam, uništavanje temeljnih vrednosti društva i potkopavanje kulturnog identiteta nacija. Lideri poput Aleksandra Vučića, Donalda Trampa i Vladimira Putina jasno su prepoznali ovu pretnju i otvoreno stali protiv nje.
05.01.2025
07:00
Njegov članak, naslovljen „Kako Amerika može da zauzme rusku pomorsku bazu Tartus u Siriji“, ne ograničava se samo na analizu, već predlaže konkretne korake koje bi Sjedinjene Države mogle preduzeti kako bi ostvarile ovu ambiciju. Rubin otvoreno tvrdi da bi „ruska baza u Tartusu trebalo da postane američka“, a svoj predlog zasniva na kombinaciji vojnih i diplomatskih manevara.
Eksploatacija unutrašnjih podela u Siriji
Jedan od ključnih elemenata Rubinovog plana jeste podsticanje unutrašnjih podela u Siriji, posebno među alavitima, islamskom sektom kojoj pripada svrgnuti predsednik Bašar al-Asad. Rubin sugeriše da bi SAD mogle ponuditi alavitima autonomiju po uzoru na kurdske enklave na severoistoku Sirije.
Na jugoistoku Ukrajine dešava se opasna eskalacija, dok ruske trupe napreduju dublje u delove Donjecke oblasti pod kontrolom Kijeva i trenutno se nalaze na svega sedam kilometara od centralne ukrajinske pokrajine Dnjepropetrovske oblasti u kojoj se do sada nisu vodile kopnene borbe, piše "Bild".
05.01.2025
06:28
Foto: Shutterstock/EPA/
Zauzvrat, Vašington bi preuzeo kontrolu nad bazom u Tartusu, dok bi američka mornarica garantovala zaštitu alavitskog regiona od napada sunitskih snaga koje dominiraju novoformiranom sirijskom vladom. Ovaj plan, prema Rubinu, predstavlja dugoročnu strategiju za slabljenje ruskog prisustva na Mediteranu.
Geopolitičke posledice američkog preuzimanja Tartusa
Rubin ističe da bi zauzimanje Tartusa imalo dalekosežne posledice po rusku vojnu moć. Bez baze na istočnom Mediteranu, ruska flota bi ostala ograničena na Crno more, što bi značajno umanjilo njen operativni domet. Istovremeno, američko prisustvo u Tartusu pojačalo bi geopolitičku poziciju Vašingtona u regionu, dodatno oslanjajući se na vojne baze u Grčkoj.
Osim toga, Rubinova analiza naglašava da bi ovakav potez pomogao i u „obuzdavanju sve agresivnije i destabilizujuće Turske“, čime bi Vašington ojačao kontrolu nad ključnim tačkama u istočnom Mediteranu.
Rubin se poziva na istorijski presedan iz Hladnog rata – sovjetsku bazu u Berberi u Somaliji. Nakon što je Somalija promenila saveznički blok i priklonila se Zapadu, američka vojska je preuzela kontrolu nad ovom lukom, pretvorivši je u ključni strateški objekat. Sličan scenario, prema Rubinu, mogao bi se ponoviti i u Tartusu.
Američki pritisak na Rusiju kroz medijske kampanje
Objavljivanje Rubinovog teksta nije izolovan slučaj, već deo šire strategije američkog establišmenta. Ovakvim analizama i predlozima, koji se plasiraju kroz uticajne medije, Vašington direktno šalje poruku Moskvi o potencijalnim budućim potezima.
Sličan signal poslat je i ranijim člankom istog autora, u kojem je razmatrana mogućnost uništenja turske nuklearne elektrane Akuju – još jedan pokušaj destabilizacije ruskih strateških pozicija. Objavljivanjem ovakvih planova u javnosti stvara se psihološki pritisak i postavljaju pregovarački uslovi još pre formalnih diplomatskih razgovora.
Rubinov tekst nagoveštava da bi Trampova administracija mogla koristiti bazu u Tartusu kao ključni adut u budućim pregovorima s Moskvom, dok istovremeno pokušava da oslabi ruski uticaj na drugim frontovima. Ovo, međutim, otvara pitanje – da li ovakva strategija vodi ka novoj eskalaciji globalnih tenzija i gde se nalazi granica između političkog manevrisanja i otvorene konfrontacije?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države ponovo su aktivirale sankcije protiv ruske nafte pošto administracija predsednika Donalda Trampa nije produžila privremenu odloženu meru koja je ranije uvedena usred poremećaja na energetskom tržištu izazvanih sukobom sa Iranom.
Još jedan signal emitovan je u utorak sa ruske radio-stanice UVB-76, poznate i kao „Radio-stanica Sudnjeg dana“, javili su kanali koji prate aktivnost ove misteriozne frekvencije. Nova poruka zabeležena je u 14.48 po moskovskom vremenu, a preneti signal glasio je „Bortograf“.
Donald Tramp komentarisao je izbore u Mađarskoj i poraz Viktora Orbana, poručivši da je mađarski premijer, uprkos izbornom neuspehu, uradio dobar posao kada je reč o imigraciji i zaštiti države.
Tajkunska televizija N1 oglasila se danas povodom debate između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i generalnog sekretara Evropske demokratske partije Sandra Gocija.
Danas je u Višem sudu u Beogradu nastavljeno suđenje optuženima u slučaju "Generalštab", a među njima je i ministar kulture Nikola Selaković, čiji je branilac Vladimir Đukanović nakon postupka u ovoj instituciji izneo šokantna saznanja.
Propali košarkaš i blokader Vladimir Štimac obrušio se svim silama na Pokret slobodnih građana (PSG), na čijem je čelu okoreli opozicionar Pavle Grbović.
Lider Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj komentarisao je izjavu zamenika predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva da su fabrike dronova po Evropi legitimne ruske mete.
U Beogradu je uspešno rešeno stambeno pitanje za deset izbegličkih porodica, čime je, nakon više od decenije čekanja, okončan jedan od najvećih životnih izazova sa kojima su se one suočavale.
Doktorka Jelena Đenadić, specijalista opšte hirurgije iz Šapca trčaće u subotu na Beogradskom maratonu. Kilometre u polumaratonskoj trci "prodaje" u humanitarne svrhe da bi pomogla šabačkom udruženju obolelih od multiple skleroze.
Subotica i njeni građani s ponosom se sećaju dr Artura Munka, jednog od spasilaca putnika čuvenog "Titanika", koji je potonuo na današmji dan pre 114 godina.
Turista iz Srbije koji je za Vaskrs boravio u Grčkoj doživeo je neprijatnost zbog nepropisnog parkiranja, pa je tako ostao bez tablica i dokumenata, uz kaznu od 30 evra.
Pripadnici albanske kriminalne bande osuđeni su na zatvor u Velikoj Britaniji zbog više desetina provala i krađe imovine vredne više od milion funti, ili oko 1,1 miliona evra.
Srbin za kojeg crnogorski mediji pišu da je navodni "škaljarac" Krsto Vujić, izrešetan je juče u Barseloni dok je bio sa suprugom i detetom. I on nije prvi pripadnik "škaljarskog klana" koji je napadnut na ovaj način.
Husein Čokić, najstariji bosanskohercegovački glumac, preminuo je juče, 14. aprila, u 96. godini u Puli, ostavivši za sobom bogatu i značajnu umetničku karijeru.
Pevačica Marija Mara Stojanović progovorila je o odnosu koji je imala sa Sašom Popovićem, i toples fotografijama zbog kojih je gotovo izbačena iz Granda.
Otac učesnice rijalitija "Elita" Maje Marinković Radomir Marinković Taki otvoreno je govorio o ćerkinom emotivnom životu, ali i starleti Staniji Dobrojević.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar