Litvanija i Estonija prihvatile su zahtev novog američkog predsednika Donalda Trampa da postanu prve zemlje NATO-a koje će utrošiti više od 5 odsto BDP-a na odbranu.
Litvanski ministar spoljnih poslova Kestutis Budris rekao je za "Fajnenšel tajms" da se Evropa suočava sa "novom erom" nakon što je ova baltička zemlja odlučila da do 2030. godine utroši između 5 i 6 odsto svog BDP-a na odbranu. To je otprilike dvostruko više nego sada.
Estonski premijer Kristen Mihal odgovorio je na obećanje Litvanije rekavši da će ta zemlja takođe ciljati pet odsto BDP-a za odbranu u odnosu na sadašnjih 3,7 odsto.
- Naš ključni bezbednosni partner, pod novim predsednikom, poslao je jasnu poruku: NATO potrošnja za odbranu mora da se poveća. Znamo svog protivnika i potpuno se slažem, naš cilj bi trebalo da bude 5 odsto - rekao je on.
Prema izjavama evropskih zvaničnika, NATO je spreman da poveća svoj neformalni cilj potrošnje na tri ili 3,5 odsto, ali je Tramp rekao da želi potrošnju od pet odsto što trenutno podržava svega nekoliko članica Alijanse.
Foto: Foto: Shutterstock, Reuters
Najviše na odbranu izdvaja Poljska sa 4 odsto, a od 32 članice samo 23 su prošle godine ispunile cilj od 2 odsto.
Postoje oni koji značajno u tome zaostaju poput Španije, Italije i Belgije koje su potrošile manje od 1,5 odsto na odbranu u 2024.
Budris je rekao da će Litvanija ovo povećanje finansirati kroz zaduživanje.
Mihail je pak govorio o nedefinisanim "rezovima u javnom sektoru" ali postoji skepticizam koliko je to ostvarivo.
Litvanija uspostavlja diviziju kopnenih snaga koja se obično sastoji između 10.000 i 15.000 vojnika, a zemlja je domaćin nemačke brigade od oko 5.000 ljudi.
- Nedostaje nam mnogo stvari, od oklopa i borbenih vozila do municije, infrastrukture i zaliha -rekao je Budris.
Rumunija, koja deli najdužu EU granicu sa Ukrajinom obavezala se da plati oko 6 milijardi evra za flotu od 32 nova borbena aviona F-35 i drugo različito oružje, uključujući tri dodatna sistema PVO "patriot" koja koštaju milijardu evra.
Ova zemlja ima najveći budžetski deficit u EU koji je prošle godine dostigao 8,6 odsto BDP-a, a čak i optimistične prognoze govore da će ostati na 7 odsto 2025. godine.
Vlada je zamrznula plate i penzije na nominalnom nivou iako je inflacija prošle godine premašila 5 odsto i odbila je vanbudžetske stavke koje je parlament tražio u pokušaju da uštedi novac.
Ruski predsednik Vladimir Putin izneo je neočekivano rešenje za ukrajinsku krizu – teritorijalnu podelu Ukrajine zasnovanu na istorijskim i etničkim principima, piše Cargrad.
Donald Tramp ponovo je uzburkao međunarodnu scenu svojom odlukom da smanji američko vojno prisustvo u Evropi za čak 20%. Prema informacijama koje prenosi italijanska agencija ANSA, ovaj potez označava drastičan zaokret u odnosima SAD i NATO saveznika, jer Tramp od evropskih zemalja sada zahteva da povećaju izdvajanja za odbranu na čak 5% bruto domaćeg proizvoda.
Na Zapadu pokušavaju da osujete učešće lidera raznih država u obeležavanju 80. godišnjice Pobede u Moskvi, izjavio je u intervjuu Sputnjiku direktor Spoljnoobaveštajne službe Rusije Sergej Nariškin.
Novi paket sankcija Evropske unije mogao bi da pretvori lov na rusku „flotu iz senke“ u otvoreni pomorski sukob, jer evropske države sada dobijaju mogućnost da prodaju zaplenjenu rusku naftu i drugi teret, upozorio je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Rusija veruje da su SAD duboko uključene u ukrajinske napade i svoju zabrinutost prenela je Vašingtonu, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak.
Paklene vrućine i suša u Evropi otežale su funkcionisanje alternativnih izvoznih ruta Ukrajine, uključujući i one preko Dunava, čime su, kako pišu mediji, išle naruku Rusiji u sukobu. Kako se navodi, ovakve vremenske prilike su "neočekivani saveznik" Rusije.
Rusko Ratno vazduhoplovstvo je tokom Specijalne vojne operacije dostiglo novi nivo i sada može da uništava krstareće rakete i bespilotne letelice, saopštio je komandant Ratnog vazduhoplovstva Rusije, general-pukovnik Sergej Kobilaš.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin izneo je neočekivano rešenje za ukrajinsku krizu – teritorijalnu podelu Ukrajine zasnovanu na istorijskim i etničkim principima, piše Cargrad.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov poručio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iskusan i hrabar političar! Ruski šef diplomatije time je sahranio laži blokadera i njihovih medija da Kremlj više ne podržava srpskog šefa države.
Objava Ivana Atanaskovića na društvenoj mreži Iks, u kojoj je, govoreći o ženama koje su posle Drugog svetskog rata optuživane za saradnju sa okupatorima, podsetio na praksu javnog šišanja glava, izazvala je talas oštrih reakcija i novi sukob unutar opozicionog i blokaderskog kruga.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov poručio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iskusan i hrabar političar! Ruski šef diplomatije time je sahranio laži blokadera i njihovih medija da Kremlj više ne podržava srpskog šefa države.
Muškarac koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu je Vuk Vučinić, navijač koji je ranije bio hapšen pod sumnjom da je pripadnik kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Alen Kostić Kubi, vođa Partizanove navijačke grupe "Zabranjeni", ubijen je u Železniku pre deset godina kada ga je, nakon dugotrajnog sukoba oko narkotika i reketiranja, izrešetao poznanik Nikola Elezović, inače vođa suparničke frakcije "Alkatraz".
Muškarac (35) koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu zatečen je u garaži u Ulici dr Ivana Ribara, ali najnoviji detalji iz istrage ukazuju na to da se sam napad nije odigrao na toj lokaciji.
Nesvakidašnji napad odigrao se u beogradskom naselju Zvezdara, kada je državljanin Azerbejdžana polno uznemiravao A. J. (30). Detalji iz policijske istrage rasvetljavaju neverovatnu bezobzirnost napadača, ali i prisebnost i hrabrost napadnute Beograđanke, koja je uspešno pružila otpor i izbegla najgori scenario.
Krvavi obračun odigrao se tokom noći na Novom Beogradu, u Ulici dr Ivana Ribara, gde je muškarac (35) zadobio teške povrede nakon što ga je nepoznati napadač izbo nožem
Uživajte u ukusnom i zdravom satarašu pripremljenom na vodi, od svežih paprika, paradajza i tikvica. Ovo jednostavno i lagano jelo savršeno je za dane posta, ali i kao osvežavajući letnji obrok.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.