Kineska neuronska mreža „DipSik R1“ za kratko vreme postala je najpopularnija na svetu i izazvala paniku na finansijskim tržištima. Akcije kompanije „Nvidia“, koja je donedavno bila najskuplja kompanija na svetu sa tržišnom vrednošću od 3,43 biliona dolara, doživele su veliki pad. Mediji pišu da je ovo potpuni slom američkih AI tehnologija.
Aplikacija „DipSik“ dostupna je za preuzimanje na mobilnim uređajima putem Apple App Store i Google Play Store, a može se koristiti i preko interneta, kao običan veb-sajt.
Mreža je dostupna u svim zemljama sveta, uključujući Rusiju, a za njeno korišćenje nije potreban VPN. U pojedinim slučajevima, neophodna je registracija putem Gmail-a.
Kako koristiti neuronsku mrežu „DipSik“?
„DipSik“ je besplatan za sve korisnike. Nema problema sa radom, ne ograničava broj zahteva i ne podseća korisnike da pređu na plaćeni nalog, jer takva opcija izgleda i ne postoji.
Kompanija DipSik osnovana je pre dve godine u kineskom gradu Hangdžou. Njen osnivač je Ljang Venfeng, suosnivač investicionog fonda High-Flyer.
Foto: Tanjug AP
Pojava ove neuronske mreže samo na prvi pogled deluje kao slučajnost. Ljang već od 2019. godine razvija sisteme veštačke inteligencije za trgovinu na berzi. Prvi put se „DipSik“ pojavio u proleće 2024. godine i odmah je izazvao veliku pometnju u Kini.
U kompaniji tvrde da je ova neuronska mreža zapravo sporedan proizvod. Naime, imali su višak ljudskih resursa i tehničkih kapaciteta, pa su odlučili da je razviju.
Ljang priznaje da je „DipSik“ ujedno i odgovor na američke sankcije. Kompanija „Nvidia“ prestala je da izvozi svoje čipove u Kinu, kako bi sprečila njen napredak u oblasti veštačke inteligencije. Kineski stručnjaci su shvatili da je neophodno da razviju sopstveno rešenje.
Zašto je „DipSik“ izazvao paniku na berzi?
Za samo nekoliko nedelja „DipSik“ je postao najpopularnija neuronska mreža na svetu. Pruža kvalitetne rezultate, radi stabilnije od ChatGPT-a, a za razliku od njega, ne zahteva pretplatu od 200 dolara.
Osim toga, „DipSik“ je razvijen uz značajno manje troškove – razvoj je koštao svega 12 miliona dolara, dok je obuka koštala 5,5 miliona dolara. Za poređenje, sama obuka ChatGPT-a koštala je stotine miliona dolara, a za sledeću verziju, ChatGPT-5, planiran je budžet od milijardu dolara.
Finansijska tržišta brzo su shvatila da se kvalitetna neuronska mreža može napraviti uz mnogo manje sredstava, što je dovelo do pada akcija zapadnih kompanija iz oblasti veštačke inteligencije. Kao rezultat, tržišna vrednost kompanije „Nvidia“ pala je za 600 milijardi dolara.
Da li su Kinezi jednostavno ukrali ChatGPT?
Ova mogućnost se ne razmatra, jer je tehnički nemoguće ukrasti neuronsku mrežu zajedno sa celokupnim znanjem koje je stekla tokom obuke.
Naprotiv, postoje jasni dokazi da je „DipSik“ prošao kroz sopstveni proces obuke i u mnogim aspektima daje bolje rezultate.
Foto: Shuterstock
Kompanija „Nvidia“ nazvala je kinesku neuronsku mrežu „izuzetnim dostignućem“.
Kompanija Intel čestitala je kineskim kolegama na uspehu, dok je Meta (koja je zabranjena u Rusiji) formirala specijalni operativni tim kako bi istražila na koji način je Kina uspela da razvije ovu tehnologiju.
Zašto je „DipSik“ najpovoljnija neuronska mreža?
Nije poznato kako su kineski stručnjaci uspeli da obuče neuronsku mrežu za samo nekoliko nedelja, dok je američkim kompanijama za slične projekte bilo potrebno više meseci.
Jedan od razloga su znatno niži troškovi. U Sjedinjenim Državama IT stručnjaci se plaćaju enormnim svotama, dok menadžment često ostvaruje milionske zarade iako ne učestvuje u samom razvoju tehnologije.
Takođe, američke kompanije su oko razvoja veštačke inteligencije stvorile čitavu propagandnu priču. Navodi se da je za obuku AI neophodno graditi specijalne elektrane zbog ogromne potrošnje energije. Očigledno je da to nije tačno i da su troškovi preuveličani.
Da li će Kina preuzeti dominaciju u AI sektoru?
Upravo toga se Vašington najviše pribojava. Nova administracija američkog predsednika Donalda Trampa od prvog dana ističe da SAD moraju razviti sopstveni revolucionarni AI sistem koji će osigurati američku dominaciju u ovoj industriji.
Foto: Foto: Shutterstock
U svetu u kojem dominira kineska neuronska mreža, prioriteti i vrednosti su drugačiji u odnosu na svet u kojem veštačku inteligenciju kontroliše Zapad. Kineski sistem upravljanja podacima i način distribuiranja informacija razlikuju se od zapadnih standarda.
Pred našim očima odvija se događaj koji se može uporediti sa lansiranjem prvog satelita od strane Sovjetskog Saveza. Ovaj trenutak mogao bi ostati upamćen kao prekretnica u razvoju veštačke inteligencije.
Šta sledi dalje?
Priča oko „DipSik-a“ verovatno će zatvoriti raspravu o potrebi pauziranja razvoja veštačke inteligencije i procene mogućih negativnih posledica njene primene.
Niko neće usporiti razvoj AI tehnologije – trka je sada ušla u novu fazu. Veštačka inteligencija postajaće sve prisutnija u našem svakodnevnom životu i to mnogo brže nego što je iko mogao da predvidi pre samo mesec dana.
Predsednik Rusije Vladimir Putin govorio je o pregovorima sa Ukrajinom koji su vođeni u proleće 2022. godine, ubrzo nakon početka ruske vojne operacije. Prema njegovim rečima, Moskva je shvatala da postoji rizik da bude prevarena ako povuče svoje trupe iz okoline Kijeva, ali se ipak odlučila na taj korak kako bi sprečila dalje krvoproliće.
Ukrajinska 110. brigada, koja je branila Veliku Novoselku u Donjeckoj Narodnoj Republici, potpuno je uništena, izjavio je za RIA Novosti vojno-politički ekspert Jan Gagin.
Kina i Indija obustavile su martovske kupovine ruske nafte jer američke sankcije povećavaju troškove isporuke, preneo je Rojters, pozivajući se na izjave trgovaca i podatke o isporuci.
Na društvenim mrežama i u međunarodnim diplomatskim krugovima poslednjih dana kruži nacrt mirovnog plana koji bi, ako se realizuje, mogao da dovede do okončanja sukoba između Rusije i Ukrajine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Rusije Vladimir Putin govorio je o pregovorima sa Ukrajinom koji su vođeni u proleće 2022. godine, ubrzo nakon početka ruske vojne operacije. Prema njegovim rečima, Moskva je shvatala da postoji rizik da bude prevarena ako povuče svoje trupe iz okoline Kijeva, ali se ipak odlučila na taj korak kako bi sprečila dalje krvoproliće.
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić žestoko je reagovala nakon skandaloznog saopštenja Univerziteta u Beogradu povodom drastičnog pada na prestižnoj Šangajskoj listi, gde je Beogradski univerzitet potonuo u grupu od 501. do 600. mesta!
Umesto da se zaustave i zapitaju gde vode njihovi pozivi na linč, ekstremisti sa društvenih mreža nastavljaju sa brutalnim zastrašivanjem policajaca i njihovih porodica!
Maske su pale. Na protestu koji nazivaju "mirnim" i "protiv nasilja", novinarki Informera Branki Lazić pretili su da će joj polomiti kosti i pokušali fizički da je napadnu.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Procenjuje se da će za 28 nedelja primene Zakona o legalizaciji biti upisano 320.000 objekata u Republičkom geodetskom zavodu, koliko je bilo upisano u poslednjih 28 godina, rekao je direktor Agencije za prostorno planiranje i urbanizam Srbije Đorđe Milić.
Muškarac iz Lazarevca, inicijala G. L. (63), teško je povređen kada ga je prilikom radova na kući najpre udarila struja, nakon čega je pao sa visine od tri metra.
Putnici iz autobusa srpske agencije koji je jutros oko 3 sata sleteo sa puta u Bugarskoj, krenuli su danas popodne put Srbije. Autobus niških registarskih oznaka stigao je na lice mesta oko 15 časova, preuzeo putnike i oni su nastavili putovanje ka Srbiji.
Ovaj jednostavan recept za posnu proju kombinuje kukuruzno i pšenično brašno, a rezultat je zlatno pečena, mirisna i ukusna proja koja se topi u ustima.
Važno birati lagane i nutritivno bogate namirnice za večeru, koje podržavaju zdravu cirkulaciju i opšte zdravlje srca. Odličan izbor su semenke bundeve.
Viber je uveo novu AI funkciju zasnovanu na OpenAI tehnologiji, koja korisnicima omogućava da brzo dobiju rezime nepročitanih poruka u grupnim četovima.
Džini Lu, mops spašen iz trgovine psećim mesom u Južnoj Koreji, pobedio je na ovogodišnjem takmičenju za najružnijeg psa na svetu u petak u Santa Rosi u Kaliforniji.
Skoro svaki čovek kaže da mu je porodica svetinja, ali svedoci smo da nekada postoje i komplikovani porodični odnosi gde nema komunikacije, a takvih primera, nažalost, ima i među poznatim ličnostima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.