Na društvenim mrežama i u međunarodnim diplomatskim krugovima poslednjih dana kruži nacrt mirovnog plana koji bi, ako se realizuje, mogao da dovede do okončanja sukoba između Rusije i Ukrajine.
Prema ovom predlogu, primirje duž cele linije fronta trebalo bi da stupi na snagu 20. aprila, na pravoslavni Uskrs. Istovremeno, Ukrajina bi se obavezala da povuče svoje trupe iz ruskog regiona Kursk. Krajem aprila trebalo bi da se održi Međunarodna mirovna konferencija na kojoj bi sporazum bio formalizovan uz posredovanje Sjedinjenih Država, Kine, evropskih država i zemalja globalnog juga.
Jedan od ključnih koraka predviđenih ovim planom jeste razmena zarobljenika po principu „svi za sve“, što bi označilo značajan korak ka deeskalaciji sukoba.
Prema informacijama do kojih je došla Strana.ua, dokument je prvobitno predstavljen evropskim diplomatama, a potom je prosleđen ukrajinskim vlastima. Međutim, nije precizirano na koji način je procureo u javnost. Autentičnost dokumenta još uvek nije potvrđena, ali određeni elementi plana poklapaju se sa izjavama Donalda Trampa i njegovog specijalnog izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga.
Foto: Tanjug/AP
Sve kreće već u februaru?
Prvi konkretni potezi na sprovođenju ovog plana, kako se navodi, mogli bi da uslede već u februaru, kada bi Tramp trebalo da obavi telefonski razgovor sa Vladimirom Putinom. Nakon toga bi usledili pregovori sa ukrajinskim rukovodstvom, a jedan od osnovnih zahteva Vašingtona bio bi da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poništi dekret kojim je zvanično zabranjeno vođenje pregovora sa Moskvom.
Sastanak Trampa, Putina i Zelenskog planiran je za februar ili mart, ali još nije jasno da li će biti održan u bilateralnom ili trilateralnom formatu. Na ovom sastanku trebalo bi da budu utvrđeni osnovni parametri mirovnog sporazuma. Sve do tada, kako navodi Strana, Tramp neće blokirati vojnu pomoć Ukrajini, ali će insistirati na što bržem okončanju sukoba.
Foto: Tanjug AP
Prema ovom planu, konačna deklaracija o prekidu rata trebalo bi da bude spremna do 9. maja, dok bi Ukrajina bila u obavezi da nakon tog datuma ne produžava vanredno stanje i mobilizaciju. Poslednji korak bilo bi održavanje predsedničkih izbora u Ukrajini krajem avgusta i parlamentarnih izbora krajem oktobra, čime bi se dodatno stabilizovala politička situacija u zemlji.
Šta bi Ukrajina i Rusija morale da prihvate?
U okviru ovog nacrta, Ukrajina bi morala da prihvati niz ključnih obaveza, među kojima su:
Odbacivanje članstva u NATO-u, što bi zvanično moralo da bude potvrđeno na samitu Alijanse. Kao kompenzacija, Evropska unija bi preuzela odgovornost za obnovu Ukrajine i garantovala joj članstvo u EU do 2030. godine.
Oružane snage Ukrajine ne bi bile smanjene, a SAD bi nastavile da podržavaju modernizaciju ukrajinske vojske.
Ukrajina bi odustala od vojnih i diplomatskih pokušaja povratka teritorija pod ruskom kontrolom, ali ne bi priznala ruski suverenitet nad njima – što predstavlja svojevrsni kompromis.
Učešće proruskih političkih stranaka na ukrajinskim izborima bilo bi omogućeno, posebno onih koje se zalažu za zaštitu ruskog jezika i miran suživot sa Moskvom.
Na ruskoj strani, ključni aspekti plana uključuju:
Postepeno ukidanje sankcija, pri čemu bi deo ograničenja bio ukinut odmah, dok bi ostale sankcije bile ukidane tokom naredne tri godine.
Ukinule bi se restrikcije na uvoz ruskih energenata u Evropsku uniju, ali bi prihod od uvoza bio podložan posebnom carinskom režimu, a prikupljena sredstva bi bila usmerena na obnovu Ukrajine.
Prekid svih akcija usmerenih protiv Ukrajinske pravoslavne crkve i ruskog jezika u Ukrajini.
Zvanični Kijev negira postojanje plana
Ukrajinske vlasti do sada nisu potvrdile postojanje ovog dokumenta. Šef kabineta predsednika Ukrajine, Andrij Jermak, izjavio je da „nikakvi mirovni planovi za 100 dana ne postoje“ i sugerisao da je u pitanju pokušaj dezinformacije iz Moskve.
Ni Volodimir Zelenski se nije direktno oglasio povodom ovih navoda, ali je američki Volstrit žurnal 22. januara objavio da je Tramp zaista dao nalog svom specijalnom izaslaniku da pronađe rešenje za prekid rata u roku od 100 dana.
Foto: Tanjug AP
Međutim, u diplomatskim krugovima primećeno je da se nešto dešava iza kulisa. Na Trampovoj inauguraciji bio je prisutan i David Arahamija, šef poslaničke grupe Sluga naroda u Vrhovnoj radi, koji je 2022. godine bio vodeći ukrajinski pregovarač u Istanbulu. Prema pisanju britanskog Independenta, Arahamijin dolazak je signal Trampove ozbiljne namere da posreduje u okončanju sukoba.
Putinova pozicija i neizvesna budućnost pregovora
Ključno pitanje ostaje kako će se Moskva postaviti prema ovom predlogu. Vladimir Putin je više puta istakao da je spreman na pregovore, ali samo pod uslovima koji uključuju:
Znatno smanjenje ukrajinske vojske.
Priznavanje ruskog suvereniteta nad delovima ukrajinske teritorije.
Trenutno nije jasno da li je Kremlj spreman na kompromis, ali ako su tačne informacije o mirovnom planu, naredni meseci mogli bi doneti kraj dosad najkrvavijem ratu u Evropi od 1945. godine.
Ukrajinska 110. brigada, koja je branila Veliku Novoselku u Donjeckoj Narodnoj Republici, potpuno je uništena, izjavio je za RIA Novosti vojno-politički ekspert Jan Gagin.
Neophodno je nastaviti sa maksimalnim pritiskom na Rusiju kako bi se postigao „pravedan“ mir u Ukrajini, složili su se Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio i šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas, prenosi agencija Blumberg, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika EU upoznatog sa sadržajem njihovog telefonskog razgovora.
Pomoćnik ruskog predsednika i predsednik Pomorskog kolegijuma Nikolaj Patrušev izrazio je zabrinutost zbog namera Velike Britanije da stvori novu koloniju u Ukrajini.
Nekoliko bivših komandanata jedinica uhapšeno je jer nisu odbranili oblast Harkova tokom ruske ofanzive u maju 2024. godine. Istovremeno, priča o hapšenjima prešla je iz vojne u političku sferu delovanja.
Tri osobe su poginule, pet je povređeno, a više od stotinu privatnih kuća je oštećeno u ruskom napadu na Slavjansk, u Donjeckoj oblasti Ukrajine, saopštile su lokalne vlasti.
Bivši oficir CIA Džon Sajfer predložio je da Sjedinjene Američke Države, ako Kremlj ne bude spreman na ustupke oko rata u Ukrajini, pređu na oštriji model pritiska — podršku opozicionim, političkim i „agresivnim antiruskim grupama“ unutar same Rusije.
Ukrajinske snage poslednjih nedelja sve češće gađaju saobraćajnu i logističku infrastrukturu koja povezuje Krim sa ostatkom teritorije pod ruskom kontrolom, piše ukrajinska „Strana“.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da je ruski predsednik Vladimir Putin 2022. godine bio naveden da povuče vojsku iz okoline Kijeva na osnovu uveravanja da postoji šansa za mir, ali da su ga, prema njegovim rečima, snage koje su tvrdile da govore u ime Volodimira Zelenskog prevarile.
Lideri zemalja G7 na sastanku u Evijanu saglasili su se da je potrebno pojačati pritisak na Moskvu kako bi se rat u Ukrajini priveo kraju, a glavni pravac novog udara biće ruski energetski prihodi, vojna logistika i mreže koje Kremlju pomažu da zaobiđe sankcije.
Aktuelni predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da Iran odlazi u drugi plan i da će se Vašington sada ponovo fokusirati na rat u Ukrajini, uz poruku da Moskva i Kijev moraju da zaključe sporazum.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da ulazak Ukrajine u Evropsku uniju za Moskvu možda „i ne bi bio loš“, ocenjujući da bi takav potez mogao dodatno da oslabi i destabilizuje samu Uniju.
Ukrajinska vojska se, prema navodima frontovskih izvora, povlači iz istočne Konstantinovke nakon što su ruske snage probile istočni sektor grada i ušle u severne okruge Novoselivka i Červonij, čime su presekle kopnene linije snabdevanja ukrajinskog garnizona.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da Rusija mora da zna da Ukrajina iza sebe ima „užasnu zimu“, ali da ni Rusiju ne čeka laka sezona, čime je direktno najavio da će energetski rat i udari po infrastrukturi ostati jedna od glavnih tačaka sukoba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinska 110. brigada, koja je branila Veliku Novoselku u Donjeckoj Narodnoj Republici, potpuno je uništena, izjavio je za RIA Novosti vojno-politički ekspert Jan Gagin.
Ukrajinske snage poslednjih nedelja sve češće gađaju saobraćajnu i logističku infrastrukturu koja povezuje Krim sa ostatkom teritorije pod ruskom kontrolom, piše ukrajinska „Strana“.
Indija je zatražila uzorke retkih zemalja iz ogromnog sibirskog nalazišta Tomtor, koje je pod kontrolom ruske kompanije Rosnjeft, u pokušaju da obezbedi nove izvore kritičnih minerala i smanji opasnu zavisnost od Kine.
"Predsednik Aleksandar Vučić je snažan lider koji čuva teritorijalni integritet i nezavisnost Srbije, snaži zemlju i daje sve od sebe kako bi je zaštitio! Zato mi je izuzetna čast da ga ugostim!"
Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore, čini se kao ničim izazvano, saopštilo je kako sa Hrvatskom pregovara "u duhu međusobnog uvažavanja, poštovanja i partnerskih odnosa", ali se taj razgovor "ne komentariše javno sve do postizanja obostrano prihvatljivih rešenja".
Mnogi vernici su u dilemi da li za vreme Petrovskog posta mogu da jedu morske plodove. Teolog Aleksandar Đurđević objašnjava da su dozvoljeni, jer su beskrvni - ne sadrže krv kao što je slučaj sa ribom.
U Srbiji će biti pretežno sunčano i toplo uz malu oblačnost koja će rano ujutru i sredinom dana tek ponegde na severu Banata usloviti slabu, kratkotrajnu kišu. Temperature od 11 do 31 stepen.
Državljanin Srbije koji je bio na poternici identifikovan je kao žrtva ubistva u Barseoni, ali sama identifikacija ubijenog bila je problem za španski istražitelje jer se muškarac krio iza više različitih identiteta.
U saobraćajnoj nesreći koja se u 22.00 sata dogodila u Višnjičkoj ulici na Karaburmi oboren je motociklista, koji je sa teškim povredama prevezen u Urgentni centar, saopšteno je iz službe hitne pomoći.
Koncert latino zvezde Rikija Martina u Beogradu okupio je mnoge poznate ličnosti sa domaće javne scene, a prava pometnja nastala je kada se u publici pojavila i prelepa glumica Anica Lazić.
Svetska latino-pop zvezda Riki Martin nastupio je sinoć na Belgrade River Festu u Beogradu na vodi, predstavivši publici koncertni program sastavljen od hitova koji su obeležili njegovu višedecenijsku karijeru, praćen upečatljivom scenskom produkcijom, koreografijama i vizuelnim efektima.
Gostujući u podkastu "Perspektive" na televiziji K1, poznati pisac i publicista Muharem Bazdulj izneo je lično svedočanstvo o svom životnom putu, prelasku u Beograd, ali i oštre analize o istorijskom revizionizmu i sudbini zajedničkog kulturnog prostora bivše Jugoslavije.
Barbados nije samo još jedna usputna tačka na mapi Kariba, ovo ostrvo ima ozbiljan karakter. To je jedinstveno mesto gde se britanska elegancija, ljubav prema popodnevnom čaju i kolonijalna istorija savršeno sudaraju sa tropskim hedonizmom.
Na veliko zadovoljstvo pevačice Svetlane Cece Ražnatović, fudbaler Nemanja Gudelj bi, kako se spekuliše, već od leta mogao da se vrati u Srbiju zajedno sa suprugom Anastasijom Ražnatović.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.