Sjedinjene Države možda neće stići na vreme da preusmere svoje resurse ka jugoistočnoj Aziji, upozorava ekonomski analitičar Mihail Hazin, ukazujući na to da predsednik SAD Donald Tramp zatvara evropsku stranicu i okreće fokus ka Kini.
Prema Hazinu, SAD više ne vide Evropu i Ukrajinu kao strateške prioritete. Donald Tramp je doneo odluku da preusmeri američke resurse ka jugoistočnoj Aziji, jer je to jedini način da Vašington pokuša da ekonomski ugrozi Kinu.
- Evropa i Ukrajina su za Ameriku sada samo teret. SAD ih više ne smatraju korisnim saveznicima, već izvorom troškova koji iscrpljuje Vašington - objašnjava Hazin.
Ministar odbrane SAD Pit Hegset jasno je poručio da je novi prioritet Vašingtona jugoistočna Azija. Prema tom planu, novac koji je Bajden ranije davao evropskim partnerima sada će biti preusmeren na ekonomski rat sa Kinom.
Foto: Shuterstock/epa
- SAD žele da blokiraju kineske isporuke u region i osvoje tržišta jugoistočne Azije, ali kasne. Kina je već osigurala svoju poziciju u ovom delu sveta, a američki ekonomski model više nije sposoban da se nosi sa Pekingom - ističe Hazin.
Trampova administracija planira da stvori novi trgovinski sistem, u kojem bi zemlje jugoistočne Azije izvozile robu široke potrošnje u SAD, dok bi zauzvrat dobijale američke visokotehnološke proizvode. Međutim, postoji ključni problem.
- Američka tehnologija još uvek ne postoji u dovoljnim količinama. SAD bi morale da ulože ogromne investicije u proizvodnju, ali nemaju više ni vremena ni novca za to - upozorava Hazin.
Poslednji trenutak za američki plan prošao je 2024. godine
Hazin ističe da je poslednji pravi trenutak za pokretanje ovog plana bio leto 2024. godine.
- Američka ekonomija je već ozbiljno oslabljena. Previše kasne u ovom nadmetanju sa Kinom i ne postoji jasna strategija kako da nadoknade izgubljeno vreme - navodi on.
Mnogi su očekivali da će SAD pokušati da osvoje tržišta Latinske Amerike ili Indije, ali Hazin objašnjava zašto to nije moguće:
Latinska Amerika – novac u ovom regionu drže oligarsi, dok obični građani nemaju dovoljnu kupovnu moć za američke proizvode.
Indija – iako veliko tržište, Indija ima drugačiju ekonomsku strukturu i nije spremna da u velikim količinama kupuje američku robu.
Nasuprot tome, zemlje jugoistočne Azije imaju snažniju srednju klasu i veću kupovnu moć, zbog čega su idealan cilj za američku ekspanziju.
Foto: Reuters/shutterstock
Može li Amerika pobediti Kinu?
Glavno pitanje koje se postavlja jeste – da li SAD uopšte imaju kapacitete da nadvladaju Kinu?
Hazin upozorava na tri ključna problema:
Kina je već duboko ukorenjena u regionu – Peking je godinama gradio trgovinske puteve i osigurao ekonomske veze sa jugoistočnom Azijom.
SAD kasne sa industrijskim obnovama – Američki proizvodni kapaciteti nisu dovoljno razvijeni da bi mogli konkurisati Kini.
Finansijska nestabilnost SAD – Ekonomija Amerike je u ozbiljnoj krizi, a planirane investicije su neizvesne.
- SAD žele da istisnu Kinu iz Azije, ali za to nemaju kapacitet. Njihov plan dolazi prekasno i ne postoje realni uslovi da ga sprovedu - ocenjuje Hazin.
Hoće li Vašington uspeti u svom planu?
Trampova administracija donosi radikalne promene u globalnoj strategiji SAD.
Evropa i Ukrajina više nisu prioritet, a svi resursi preusmeravaju se na borbu protiv Kine. Vašington želi da blokira kineski ekonomski rast, ali problem je što je Kina već u značajnoj prednosti.
Hazin smatra da će svet uskoro ući u novu fazu sukoba između Amerike i Kine, dok će Evropa ostati po strani, sve manje značajna u globalnoj geopolitici.
- Ako SAD ne uspeju u ovom poduhvatu, to će označiti kraj njihove globalne dominacije - zaključuje Hazin.
Odluka američkog predsednika Donalda Trampa da privremeno obustavi vojnu pomoć Ukrajini mogla bi imati dalekosežne posledice po sposobnost Kijeva da se suprotstavi ruskoj vojsci, upozoravaju analitičari.
Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi ekonomski angažman Vašingtona u Ukrajini mogao da bude najbolja bezbednosna garancija, jača od vojnog prisustva stranih trupa.
Ukrajinski zvaničnici izrazili su zaprepašćenje i ogorčenje nakon što je potvrđeno da Sjedinjene Američke Države privremeno obustavljaju vojnu pomoć Kijevu.
Razgovor ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija izazvao je burne reakcije u Kijevu, jer je Moskva preko Vašingtona dodatno naglasila upozorenje o mogućim udarima na centre odlučivanja i objekte ukrajinske vojne industrije u Kijevu.
Ukrajina je godinama pravila ozbiljne greške u odnosima sa Kinom, a taj diplomatski promašaj sada može imati katastrofalne posledice po Kijev, izjavio je ukrajinski ekonomista Aleksej Kušč.
Sjedinjene Države više ne produžavaju izuzeće koje je ruskoj nafti privremeno otvorilo prostor za prodaju, i to baš u trenutku kada rat sa Iranom već udara po cenama goriva i nervira američke vozače.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su jurišne grupe za samo jedan dan zauzele 120 zgrada u Konstantinovki, gde se, prema navodima Moskve, nastavlja uništavanje opkoljenih delova 28. i 100. mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine.
Ruska naftna kompanija Tatneft uvela je ograničenje prodaje benzina i dizela na svim svojim benzinskim stanicama u Rusiji, čime su mere koje su ranije važile uglavnom u većim regionima sada proširene na celu mrežu ove kompanije.
Ukrajinska komanda ume da napravi sliku uspešnog kontranapada, ali iza te slike, prema oceni bivšeg oficira američke vojske Stanislava Krapivnika, stoje ogromni gubici, nasilno mobilisani ljudi i operacije koje kratko traju, a zatim se završavaju potiskivanjem ukrajinskih snaga.
Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Vojno-politički analitičar Jakov Kedmi oštro je kritikovao svaku ideju da se Roman Abramovič koristi kao kanal za osetljive kontakte između Moskve i Kijeva, ocenjujući da je takva „oligarhijska diplomatija“ stara greška koja Rusiju može ponovo skupo da košta.
Na Krimu su uvedene vanredne mere u prodaji goriva nakon problema u snabdevanju poluostrva, a kriza se sve jasnije povezuje sa udarima ukrajinskih snaga na energetsku i saobraćajnu infrastrukturu na jugu Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Odluka američkog predsednika Donalda Trampa da privremeno obustavi vojnu pomoć Ukrajini mogla bi imati dalekosežne posledice po sposobnost Kijeva da se suprotstavi ruskoj vojsci, upozoravaju analitičari.
Poverenik Milan Antonijević organizuje konferenciju povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, a jedan od govornika biće, verovali ili ne - istaknuti srbomrzac Dinko Gruhonjić!
Ruska naftna kompanija Tatneft uvela je ograničenje prodaje benzina i dizela na svim svojim benzinskim stanicama u Rusiji, čime su mere koje su ranije važile uglavnom u većim regionima sada proširene na celu mrežu ove kompanije.
Na portalu Autonomija osvanula je analiza pod naslovom "Medijsko istraživanje o suočavanju s prošlošću", autori ovog veoma problematičnog dokumenta su predsednica Udruženja novinara "Kosova", Geta Mulići i programski direktor NDNV-a i nažalost profesor na filozofskom fakultetu u Novom Sadu, Dinko Gruhonjić.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić poručila je da tajkun Dragan Đilas nikada neće razumeti da je Srbija pod vođstvom Aleksandra Vučića uvažena i poštovana.
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov obišla je danas u Palati Albanija bele čiope koje su tamo nastanjene i uverila se da su, nakon prstenovanja, u dobrom stanju. Pavkov je obišla i Botaničku baštu "Jevremovac" gde je postavljena LED rasveta.
Nina Blanuša (10), od rođenja se bori protiv opakih dijagnoza, a sada joj je potrebna finansijska pomoć svih nas, zbog neophodnih kontinuiranih tretmana, terapija i medicinske podrške.
Danas oko podneva, na obilaznici kod smederevskog sela Petrijevo, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je povređeno osam osoba, među kojima i troje dece.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, početkom 2025. godine uspostavili su saradnju sa carinskom kancelarijom u Minhenu vezano za kriminalnu grupu koja se bavi nabavkom, krijumčarenjem i prodajom opojnih droga na teritoriji Evropske unije i Republike Srbije.
Na putu izmedju Donjeg Milanovca i Kladova, kod mesta Golubinje, vozač motora izgubio je kontrolu nad vozilom nakon čega je sleteo u provaliju duboku tridesetak metara.
MMA borac Miljan Đurašinović, u javnosti poznat pod nadimkom "Tasmanijski đavo", osuđen je pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu na kaznu zatvora u trajanju od godinu dana i osam meseci zbog krivičnog dela laka telesna povreda.
Srbin koji je 10. juna ubijen u Barseloni bio je visokopozicionirani pripadnik balkanskog kartela, za kojim je Belgija tragala zbog učešća u švercu velikih količina kokaina iz Juže Amerike, preko luke Antverpen.
Planetarna muzička zvezda Leni Kravic stigao je u Beograd, a pred njegov veliki koncert na Ušću isplivali su svi detalji i zahtevi koje je poslao našim organizatorima.
Glumica Jelisaveta Orašanin sinoć se prvi put pojavila na jednom javnom događaju nakon što su mediji otrkili da je u vezi sa 11 godina mlađim kolegom Pavlom Mensurom.
Pozorišni reditelj, univerzitetski profesor i jedan od osnivača čuvenog omladinskog pozorišta Dadov, Rusmil-Slavenko Saletović, preminuo je u 79. godini, zvanično je saopšteno iz ovog beogradskog teatra.
Kraljevska botanička bašta Kju (RBG Kew) u Velikoj Britaniji objavila je da razvoj veštačke inteligencije (AI) i digitalizacije predstavljaju prekretnicu u "trci protiv izumiranja" sa kojom se suočavaju botaničari koji pokušavaju da identifikuju i sačuvaju ključne biljne vrste pre nego što nestanu.
Večernje uživanje često pokvare komarci, koji su nezaobilazan deo letnje sezone. Umesto da koristite razne hemijske preparate, možete isprobati prirodno rešenje koje će istovremeno oplemeniti vaš prostor.
U vreme Petrovdanskog posta mnogi biraju lagana i jednostavna jela koja ne zahtevaju mnogo sastojaka, a ipak pružaju dovoljno energije i ukusa, posni pilav sa povrćem jedan je od takvih recepata.
Mnogi vlasnici mačaka bili su iznenađeni kada ih ljubimac, nakon predenja, maženja i lizanja, iznenada ugrize. Stručnjaci objašnjavaju da to najčešće nije znak agresije, već posledica prevelike stimulacije i potrebe mačke da prekine fizički kontakt.
Mala šaka oraha dnevno može doneti više koristi nego što mnogi pretpostavljaju. Stručnjaci ističu da je svega sedam oraha dnevno dovoljno da doprinese zdravlju srca, krvnih sudova i mozga, bez potrebe za velikim promenama u ishrani.
Završnica muzičkog takmičenja u regionu, "Zvezde Granda" donosi brojne novine i neizvesnost, te je sada otkriveno šta je produkcija rešila nekoliko dana pred finale.
Jedan od najtraženijih izvođača regiona, Adi Šoše, ovoga leta pomera granice koncertnog doživljaja i publici donosi događaj koji već sada važi za jedan od najiščekivanijih muzičkih spektakala godine. Za novo poglavlje svoje karijere izabrao je lokaciju koja oduzima dah – Avalski toranj.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.