Kolumna Ištvana Kaića: Savet za štampu nije samoregulatorno telo
Podeli vest
U razgovoru za serijal Reflektor agencije Fonet, početkom decembra, Gordana Novaković, generalna sekretarka udruženja građana Saveta za štampu, objašnjavajući princip samoregulacije na kojem je Savet navodno zasnovan, izjavljuje "da novinari kod samoregulacije sami uređuju pravila i određuju telo koje će nadgledati njihovo sprovođenje, dodajući kako je taj princip u suštini dobrovoljan".
Sekretarka, ipak, neće videti ništa sporno kad je koleginica Olivera Milošević, jedan od predstavnika UNS-a u Komisiji za žalbe Saveta za štampu, bude "pokopala", "proklevši" krajem razgovora svakog ko i pomisli da osnuje neki "paralelni Savet za štampu" jer bi to značilo "smrtnu presudu samoregulaciji, Kodeksu novinara Srbije, odgovornosti u novinarstvu, pa i nezavisnosti u krajnjoj liniji". Gde je to, dakle, momentalno ispario princip koji je "u suštini dobrovoljan", kako to nehotice, ali na koncu ispravno reče gospođa Novaković?
U Crnoj Gori se odavno više ne vodi ozbiljna rasprava o odgovornosti, već se mehanički aktivira jedan te isti politički refleks: kad god sistem zakaže, kad god institucije dožive krah, kad god se desi nešto što se ne može opravdati ni pravnim akrobacijama ni medijskim spinom – na scenu stupa Aleksandar Vučić. Ne kao politički akter susedne države, već kao univerzalni izgovor za sopstvenu nesposobnost.
Mala sеkta pod nazivom "Tražioci" čеka kraj svеta 21. dеcеmbra 1954. Vеruju da ćе ih vanzеmaljci spasiti. Ali ništa sе nе dеšava, svеt opstajе. Ipak, umеsto da sе raspadnu, oni postaju još fanatičniji, tvrdе da jе zapravo njihova vеra sprеčila apokalipsu.
31.01.2026
19:10
Princip samoregulacije definisan je jasno u dokumentu Evropske unije o medijima, Direktivi 2018/1808, sa kojom se Srbija uskladila donošenjem novog Zakona o javnom informisanju i medijima i Zakona o elektronskim medijima oktobra 2023. godine, i to u tački 14 čija prva rečenica glasi: "Samoregulacija je vrsta dobrovoljne inicijative koja omogućava ekonomskim operaterima, socijalnim partnerima, nevladinim organizacijama i udruženjima da uspostave zajedničke smernice, međusobno i za sebe." (kurziv, aut.)
Obratite pažnju na ono što je ključno u definiciji - "međusobno i za sebe". Dakle - ne za druge. Zato se i zove princip samoregulacije: udružujemo se dobrovoljno, sami sebe međusobno regulišemo i donosimo odluke za sebe. U slučaju samoregulatornog tela za štampane i onlajn medije, kako se u javnosti formalno pravno predstavlja Savet za štampu, to bi značilo da Savet, ako želi da bude samoregulatorno telo, podrazumeva udruživanje novinara, medija, kao i njihovih udruženja radi međusobne regulacije i odlučivanja koje se može odnositi isključivo na njih same.
Kada se država raspada iznutra, a vlast nema odgovor ni na jedno ključno pitanje, tada se poseže za najstarijim trikom balkanske politike – traženjem spoljnog krivca. U Crnoj Gori, po pravilu, taj krivac je Aleksandar Vučić. Ne zato što ima veze sa problemima, već zato što je zgodan izgovor za potpuni gubitak kontrole.
Posle svih slava i praznika, vreme je da se otrežnjene i hladne glave podvuče crta ispod 2025. godine.
21.01.2026
15:23
Foto: Pixabay
Kako onda Savet za štampu donosi odluke koje se tiču i onih medija i novinara koji ne učestvuju u tom udruživanju i nisu deo nijedne od udruženih grupacija koje čine Savet? Tako što je u njegovom Statutu, u članu 8, a povodom nadležnosti odlučivanja Komisije za žalbe tog tela napravljen pravni nonsens izmišljanjem kategorizacija "pune i ograničene nadležnosti", čime se već u osnovi obesmišljava princip samoregulacije. Naime, dok "puna nadležnost" daje za pravo Savetu, tj. Komisiji za žalbe da odlučuje o sadržaju medija čija udruženja ili oni sami kao mediji učestvuju u tom udruživanju radi samoregulacije, "ograničena nadležnost" daje za pravo toj istoj Komisiji da na potpuno identičan način odlučuje i o sadržaju onih medija koji nikakve veze nemaju sa udruživanjem i grupacijama koje čine Savet.
Apsurd i paradoks
Za prvu grupu medija smatra se, dalje, da je prihvatila "punu nadležnost" Saveta, tj. njegove komisije, a za drugu da se nalazi u njegovoj "ograničenoj nadležnosti", iako nije jasno po čemu su to u ovom drugom slučaju nadležnosti ili ovlašćenja Komisije na bilo koji način "ograničeni". Jedina razlika je što su ovi prvi u obavezi da objave odluke Komisije u svojim glasilima, dok ovi drugi - nisu. To nas dovodi do pojmovno-pravnog apsurda da štampani i onlajn mediji u Srbiji mogu da se pitaju samo da li žele da prihvate "punu nadležnost" Saveta za štampu (i to samo ako im Savet dozvoli), a ne mogu da se pitaju o prihvatanju "ograničene nadležnosti" jer su po Statutu Saveta samim nastankom uvek već u tom statusu zato što je to unapred odlučio neko drugi umesto njih. Tako "ograničena nadležnost" na kraju ispada širi pojam od "pune nadležnosti", što je vrhunac paradoksa.
Foto: Shutterstock
Monopol i želja za totalnom dominacijom, težnja Saveta da postane regulator za sve štampane i onlajn medije, postali su jasniji nego ikad svima u Ministarstvu informisanja sredinom 2023. godine, kada je Radna grupa za izmene i dopune Zakona o javnom informisanju i medijima, u kojoj su bili i predstavnici Saveta, predala završnu verziju. U članu koji govori o pravu na učešće na konkursima za projektno sufinansiranje postavljen je uslov da to pravo može da ostvari samo onaj medij koji je "prihvatio nadležnost Saveta za štampu", što prema Statutu Saveta znači "punu nadležnost", jer kod "ograničene nadležnosti" i ne postoji mogućnost prihvatanja zato što je automatska. U drugom članu, odluke Saveta trebalo je da postanu kriterijum koji od medija, koji su prošli prvi uslov, može da dobije finansijska sredstva. Drugim rečima, Savet za štampu, jedno privatno udruženje građana, želeo je ne samo da određuje koji mediji će dobiti državni novac, već i da zabrani svim medijima kojima nije odobrio "punu nadležnost" da uopšte dođu u situaciju da za taj novac konkurišu.
Ovim se iskristalisalo da pravno problematična kategorizacija nadležnosti u Statutu Saveta ne služi samo radi izvrgavanja principa samoregulacije, već i da se mediji diskriminišu na one prvog i one drugog reda, pa je taj deo predloga izmena proglašen neustavnim. Deo u kojem bi odluke, tj. akti Saveta trebalo da budu faktor koji će opredeliti sredstva na kraju je ušao u Zakon članom 24, ali uz jednu "sitnicu" koju mnogi i dalje previđaju: na mestu gde se prvi put u tekstu zakona pominje ovo telo i time definiše njegov identitet, umesto "akt Saveta za štampu" uneto je "akt samoregulatornog tela Saveta za štampu". Surprise!
"Smrtna presuda"
Savet za štampu ni suštinski ni formalno pravno nije samoregulatorno telo jer je njegov Statut u koliziji sa principom samoregulacije iz direktive EU. Telo koje se u našem zakonu pominje je neko "samoregulatorno telo" istog naziva, ali za sada ne i onaj Savet za štampu o kojem je reč u ovom tekstu. Nebitno je da li efektivno postoji ili ne, već samo da to nije ono telo koje prepoznaje zakon, tačnije nije sve dok ne postane samoregulatorno telo i iz svog Statuta ne otkloni kategorizaciju nadležnosti koja ga poništava kao samoregulatora. Sve do tad, jasno je da se zakon ne odnosi na njega i da članovi komisije za projektno sufinansiranje nisu u obavezi da razmatraju bilo kakve akte tog tela. "Smrtna presuda", samo ne baš ona na koju je mislila gospođa Milošević iz prvog pasusa, dakle, stiže kao oslobođenje.
Autor je analitičar medija i bivši savetnik ministra informisanja
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Crnoj Gori se odavno više ne vodi ozbiljna rasprava o odgovornosti, već se mehanički aktivira jedan te isti politički refleks: kad god sistem zakaže, kad god institucije dožive krah, kad god se desi nešto što se ne može opravdati ni pravnim akrobacijama ni medijskim spinom – na scenu stupa Aleksandar Vučić. Ne kao politički akter susedne države, već kao univerzalni izgovor za sopstvenu nesposobnost.
Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera, uključio se u program Informer televizije i otkrio najnovije informacije o zdravstvenom stanju Ivice Dačića, ministra unutrašnjih poslova, koji je hospitalizovan u sredu.
Nevena Petrović otkrila je da je tokom današnjeg duela u glavi čula glas bivšeg saigrača Alekse Erskog, kao i da veruje da će pobediti svoju suparnicu Milicu Ohman na večerašnjem Exatlon poligonu.
Dejan Jelača, srpski glumac koji živi i radi u Americi gostujući u Info jutru otkrio je kakav je život preko okeana i kako Amerikanci gledaju na poteze svog predsednika Donalda Trampa.
Miljan Damjanović, potpredsednik SRS i Marko Šćepanović, savetnik ministra Ivice Dačića gostujući u Info jutru komentarisali su zlurade komentare na račun zdravstvenog stanja ministra spoljnih poslova.
Zbog najnovijih šokantnih vesti o ministru Ivici Dačiću, lideru SPS, koji je u bolnici i u životnoj je opasnosti najnoviju epizodu ‘Eksatlona’ emitovaćemo u nešto kasnijem terminu, iza 21.30.
Aleksandar Jerković, iz Odbora za kontrolu i opservaciju i Miroslav Čučković, član predsedništva SNS gostujući u Info jutru komentarisali su predstojeće lokalne izbore, ali i pripremu atentata na predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Na društvenoj mreži TikTok pojavila se opasna igra Izazov "Paracetamol", u kojem se mladi takmiče ko će uneti veće količine ovog leka!? Ovaj opasni trend širi se najviše među školskom decom, koja žele da završe kod lekara i tako izbegnu odlazak u školu.
Srbija ove godine ima dva predstavnika u finalu 12. "International Medis Awards for Medical Research", prestižne regionalne nagrade koju često nazivaju i medicinskim Oskarom.
Otac dečaka koji je ranjen 3. maja 2023. u jezivom masakru u OŠ "Vladislav Ribnikar" svedočio je u sudnici Višeg suda u Beogradu, u postupku koji se vodi protiv Vladimira i Miljane Kecmanović. On je detaljno govorio o tome kako je zločin kom je njegov sin svedočio, zauvek promenio njegov život i odrastanje.
Sud u belgijskom gradu Dendermonde osudio je Sanija Al Murdu, jednog od vođa "škaljarskog klana", na 15 godina zatvora zbog međunarodne trgovine kokainom.
Policija u Beogradu uhapsila je maloletnika, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Pakistan je izveo ciljane vazdušne udare na Kabul i Kandahar nakon, kako navode bezbednosni izvori, ponovljene prekogranične agresije avganistanskog talibanskog režima.
Broj ljudi koji su napustili Sjedinjene Američke Države tokom 2025. godine prvi put je premašio broj onih koji su se doselili, što se, prema pisanju lista Volstrit džurnal (WSJ), nije dogodilo još od vremena Velike depresije (1929–1939).
Najveći nosač aviona na svetu, američki USS "Džerald R. Ford", napustio je grčko ostrvo Krit i kreće se ka Bliskom istoku, prenosi Bi-Bi-Si, u trenutku kada SAD pojačavaju vojno prisustvo u regionu.
Manekenka Klaudija Šifer skuplja insekte, a glumac Džoni Dep voli da se igra sa barbikama. Ovo su samo neki od ekscentričnih hobija holivudskih zvezda.
U specijalu posvećenom seriji "Katarina Velika" na TV Informer, scenaristkinja Aleksandra Kostadinović i književnik Ranko Gojković govorili su o ljubavnicima Katarine Veliike i tome da li je baš sve istina ili su stvari malo preuveličane.
Sestra ministra spoljnih poslova Ivice Dačića je glumica Emica Dačić, koja je igrala sekretaricu Branislava Lečića u jednoj od najgledanijih domaćih serija "Porodično blago".
Warner Bros. Pictures od 5. marta u srpske bioskope donosi "Nevestu", mračnu reinterpretaciju mita o Frankenštajnu sa Kristijanom Bejlom i Džesi Bakli u glavnim ulogama.
Tumačenja zvezda ukazuju da od 27. februara dolazi do popuštanja zastoja kada je reč o novcu. Bikovi, Škorpije i Ribe bi mogli posebno da osete olakšanje kroz isplate koje su kasnile, nove prilike ili iznenadne dobitke.
Brz, ukusan i posan obrok dolazi iz jednostavne kombinacije pirinča, sočiva i spanaća. Gotov je za samo 15 minuta i savršen je za dane posta ili lagani biljni ručak bez komplikacija.
Jedan od najnovijih hitova je tzv. "metoda činije" - trik za kovrdžavu kosu koji je osvojio društvene mreže i još ne pokazuje znake opadanja popularnosti.
Kubanac Lisdian Abreu De La Rosa privukao je najviše pažnje u "Zvezdama Granda", a velika podrška mu je Dara Bubamara, koja je napravila haos dok je nastupao.
Pevačica Ana Nikolić oglasila se na Instagramu nakon što je javnost saznala da je Ivica Dačić primljen na Kliniku za pulmologiju sa obostranom upalom pluća.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar