Kolumna Dragutina Matanovića o napadima hrvatskih ustaša na srpske svetinje.
Juče je vandalski napadnut najveći srpski Saborni hram Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu. Podmukli napad hrvatskih ustaša na srpsku svetinju. Razbijen je vitraž na staroj pravoslavnoj crkvi i uništena ulična rasveta. Iznenađenje? Skandal? Varvarstvo? Ništa od toga. Uobičajeni, normalni čin u današnjoj Hrvatskoj, sa ciljem da se zaplaše preostali tamošnji Srbi i da im se pošalje poruka da se isele.
Seme koje je davno zasejao antihrist Ante Pavelić, duhovni otac hrvatskog naroda, daje svakodnevne plodove. U surovoj istoriji Balkana, obeleženoj ratovima, stradanjima, osvajačkim pohodima i seobama, najmonstruozniji zločini počinjeni su tokom Drugog svetskog rata na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske.
Vođa te zloglasne nacističke tvorevine bio je Ante Pavelić, pod čijim režimom je sproveden organizovani genocid nad srpskim narodom. Za razliku od nacista, gde su zarobljenici u logorima služili za rad i proizvodnju, u NDH zarobljenici su bili predmet sadističkog iživljavanja, dok je njihovo ubijanje postalo izvor izopačenog zadovoljstva. Takmičenja u klanju i ubijanju bila su gotovo svakodnevna, jer je sama ideja postojanja NDH bila usmerena na istrebljenje Srba - trećinu pobiti, trećinu proterati i trećinu pokatoličiti.
Predvođeni Pavelićem, koji je u mladosti bio advokat i poslanik u parlamentu, kasnije terorista i robijaš, sve dok ga Hitler i Musolini nisu podržali nakon okupacije Jugoslavije, Hrvati su za četiri godine rata pobili na stotine hiljada Srba, Roma i Jevreja. Takav zločin na ovim prostorima nije zabeležen u istoriji.
Kada je postalo jasno da će Nemačka doživeti poraz i da će trupe Crvene armije pregaziti Evropu do Beča i Berlina, Ante Pavelić i njegovi saradnici počeli su da prebacuju oko 2400 tona zlata i drugih otetih dragocenosti u neutralnu Švajcarsku. Značajan deo ostao je u katoličkom samostanu u Zagrebu i pronađen je posle rata. Među njima bili su i zlatni zubi, burme i druge vredne porodične stvari ubijenih pripadnika srpske, romske i jevrejske nacionalnosti.
Zahvaljujući takozvanim pacovskim kanalima i Vatikanu, koji je preko svojih sveštenika organizovao bekstva nacista, i Ante Pavelić je otputovao u Argentinu. Tamo ga je dočekao skoro kompletan ustaški vrh, počev od Dinka i Nade Šakić, bračnog para koji je upravljao logorima Jasenovac i Stara Gradiška, do ustaškog pukovnika Ivana Štira, dede današnjeg člana Evropskog parlamenta Davora Iva Štira iz HDZ-a... U godinama nakon rata, posredstvom sveštenika Krunoslava Draganovića, jednog od najbližih papinih saradnika, u Argentinu je pobeglo blizu 10.000 ustaša i članova njihovih porodica.
Bio je 11. april 1957, dan zakazane proslave povodom obeležavanja godišnjice osnivanja NDH. Međutim, umesto da poglavnik održi prigodan govor, na putu ga je presreo Blagoje Jovović, koji je nekoliko dana ranije obećao prijateljima "da se Pavelić neće veseliti na proslavi". Nakon razmene vatre, Jovović je pogodio Pavelića dva puta i pobegao. Kasnije, u svom dnevniku, napisao je da je poglavnika namerno ostavio u životu, kako bi konačno bio otkriven njegov identitet i kako bi odgovarao za svoje zločine. Pavelić se sklonio u Frankovu Španiju i opet izbegao izručenje, ali od kazne nije uspeo da pobegne. Preminuo je 1959. u Madridu od posledica ranjavanja. Do smrti više nije stao na noge.
Blagoje Jovović, donedavno nepoznati heroj, Srbin je iz Crne Gore. Rat je završio kao pripadnik Jugoslovenske vojske u otadžbini. Još tokom 1946. pokušao je da izvrši atentat na Pavelića u Vatikanu, ali je odustao jer nije bilo mogućnosti za bekstvo izvan visokih zidina papske države. Za njegov podvig, kojim je bar donekle osvetio nevine žrtve, znalo je samo nekoliko njegovih prijatelja. Sve do 1999. kada se ispovedio u manastiru Ostrog.
Pre nekoliko dana, u blokaderskom listu "Danas", izašao je tekst koji podseća na tekstove lista "Hrvatski narod" iz 1941, u kome je Blagoje Jovović nazvan ratnim zločincem, uz napomenu da se prenos njegovog tela u Srbiju ne sme dozvoliti.
Lakoća s kojom se u listu "Danas" vređa sećanje na žrtve nije posledica odsustva svakog morala već pre svega pokazuje spremnost beogradskih autošovinista da svoje izveštavanje podrede tuđim interesima. Da vode uređivačku politiku po volji ustaše Tonina Picule. Sasvim je sigurno da bi naslednici Ante Pavelića, mnogobrojna rulja današnjih hrvatskih ustaša, bili ponosni na uredništvo novina "Danas". Zaslužili su ovi slučajni Srbi da im doniraju, bar u mislima, nekoliko zlatnih zuba i burmi, skinutih sa nevinih srpskih žrtava u "lijepoj njihovoj" NDH.
To je naša stvarnost. Nakon NDH, zločinačke "Oluje", urlanja "Za dom spremni" i "Ubiti Srbe" na hrvatskim stadionima, nakon gotovo svakodnevnih napada na preostale Srbe u Hrvatskoj, njihovu imovinu i na svete srpske crkve, mi ovde, u našoj otadžbini, u Srbiji, moramo da slušamo nacističke poruke Dinka Šakića Gruhonjića. I čitamo tekstove prepune mržnje prema Srbima, srpskim herojima. Mržnje prema predsedniku Vučiću. Mržnje prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Blagoje Jovović će biti sahranjen u Aliji velikana, gde mu je i mesto. Snovi hrvatskih i "europejskih" nacista i fašista o novom Jasenovcu ili Oluji ostaće sasvim sigurno neostvareni. Danas je Srbija ekonomski i vojno snažnija nego ikad pre. Spremna da nastavi politiku mira i stabilnosti. Ali spremna i na odbranu svoje teritorije i svog naroda.
Poraz Viktora Orbana nije bio rezultatski katastrofolan. Osvojio je 2,3 miliona glasova, naspram 3,1 miliona pobednika Petera Mađara. Niti je, posle 16 godina vlasti, takav poraz nezamisliv u demokratiji. Problem je u tome što ovo nije bio demokratski proces isključivo građana Mađarske, već „demokratija“ po meri Berlina i Brisela. Njihovo uplitanje je nesporno i suprotno svim demokratskim pravilima.
Razlike među narodima na Balkanu oduvek su se isticale u teškim istorijskim trenucima. Tada odnos prema agresorskoj sili prestaje da bude pitanje političke odluke, već postaje pitanje nacionalnog karaktera. Videlo se to jasno 27. marta 1941, na primeru Srba i Hrvata, dva najbrojnija naroda veštačke tvorevine Jugoslavije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poraz Viktora Orbana nije bio rezultatski katastrofolan. Osvojio je 2,3 miliona glasova, naspram 3,1 miliona pobednika Petera Mađara. Niti je, posle 16 godina vlasti, takav poraz nezamisliv u demokratiji. Problem je u tome što ovo nije bio demokratski proces isključivo građana Mađarske, već „demokratija“ po meri Berlina i Brisela. Njihovo uplitanje je nesporno i suprotno svim demokratskim pravilima.
Zapaljiva naprava, takozvana "vatrena lopta" ispaljena je sinoć sa teritorije Kosova i Metohija na centralnu Srbiju sa ciljem izazivanja požara, ekskluzivno otkriva Informer.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Vatrogasci iz Prokuplja tokom popodneva zaustavili su vatru koja je iz sela Mađare nastavila da se širi ka Bresničiću, ali su spasili i čoveka kome je pretila najstrašnjija smrt.
Najraznorniji požar u istoriji Kalifornije dogodio se 2025. godine, progutao je na hiljade objekata i odneo na desetine ljudskih života, a vatrogasne ekipe Sjedinjenih Američkih Država borile su se protiv vatre gotovo mesec dana.
Za razliku od prošle godine kada je prolećni mraz tokom samo jednog jutra "ubrao" sve šljive u voćnjacima, šljive su su ove godine odlično rodile, što se može videti i na pijacama u Nišu.
Koliko poznajete životinjske vrste u Srbiji? Možda biste mogli da pomognete žiteljima Bačke Palanke ali i ostalima koji nekoliko dana pokušavaju da odgonetnu koji to četvoronožac trčkara po izletištu Tikvara.
Nesvakidašnja i dobro planirana pljačka dogodila se u jednom beogradskom naselju, kada je za sada nepoznati provalnik upao u jednu kuću i iz nje odneo sef sa ogromnom količinom novca i dragocenostima.
Službenici Odeljenja bezbednosti Nikšić su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću lišili slobode državljanina Srbije zbog sumnje da je u jednom ugostiteljskom objektu izazvao požar.
Iz policije je saopšteno da je sinoć oko 22.20 časova u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, na delu plovnog puta Stoliv–Prčanj, oko 250 metara od obale, došlo do pomorske nezgode, odnosno sudara dva plovna objekta.
Istraga ubistva zbog kojeg je Robert V. (35) uhapšen pod sumnjom da je 28. jula uveče u okolini Sombora ubio Miloša Damjanovića (54) i dalje je u toku, a prema nezvaničnim informacijama svedoci koji su dali iskaze u istrazi opisali su šta se kobne večeri dogodilo.
Policajke iz Hjustona u Americi uskočile su u Uber koji je slučajno bio zaustavljen na raskrsnici, kako bi nastavile poteru za osumnjičenim koji je bežao peške. Vozač Entoni Bejns isprva nije ni znao šta se događa, ali je, pošto je policija ušla u njegovo vozilo, praktično postao deo potere.
Britanski list "Sandej tajms" ocenjuje da bi 2026. godina mogla da bude najteža godina za ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog od početka njegovog mandata.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Helen Finčam je doživela je iznenadnu i tešku promenu života pre tri godine, a sve je počelo jednog jutra kada se probudila sa ukočenim vratom, a čekari su utvrdili da je uzrok tome retko stanje poznato kao transverzalni mijelitis.
Ponekad nije lako primetiti da se nešto promenilo u vezi. Na prvi pogled sve može delovati isto, ali ako primetite pet simptoma znajte da bliskost više nije kao nekada.
Pevačica Dragica Zlatić danas ima poseban razlog za slavlje - njena maca proslavlja punoletstvo, a ponosna vlasnica potrudila se da ovaj dan učini nezaboravnim.
Vlasnik televizije Pink Željko Mitrović potvrdio je da je bivši takmičar Stefan Karić potpisao novi ugovor i tako postao jedan od učesnika predstojeće sezone.
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da njena ćerka Lea sutra, 24. avgusta, slavi rođendan, a tom prilikom progovorila je i o planovima za naredni porođaj.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.