Uprkos višestrukim krugovima sankcija koje je Evropska unija uvela protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu, nemačka tehnološka kompanija Kontron isporučila je u drugoj polovini 2023. godine više od 3,5 miliona evra osetljive telekomunikacione opreme svojoj podružnici u Rusiji, otkriva istraživanje portala Politico.
Oprema je izvezena putem slovenačke podružnice kompanije Kontron d.o.o , i poslata ruskoj firmi Iskra Technologies – u potpunosti u vlasništvu Kontrona. Među proizvodima našao se i sistem SI3000, uređaj dvostruke namene koji može nadzirati i presretati komunikacioni saobraćaj, piše Politiko.
Ove pošiljke zabeležene su između jula i novembra 2023. godine, dakle mesecima nakon što je EU u junu te godine donela 11. paket sankcija kojim se strogo ograničava izvoz napredne tehnologije i tehnologije dvostruke namene u Rusiju.
Kontron tvrdi da se radilo o isporuci temeljenoj na prethodno odobrenim narudžbinama i važećim slovenačkim izvoznim dozvolama.
"Nakon stupanja na snagu 11. paketa sankcija 23. juna 2023. godine, prestali smo sa izvođenjem novih isporuka i realizovali samo prethodno odobrene narudžbine, u skladu sa izdatim dozvolama i važećim EU sankcijama", navodi se u saopštenju kompanije.
Rupe u sistemu sankcija
Prema pravilima EU, sankcije na proizvode dvostruke namene primenjuju se i na već potpisane ugovore. Međutim, u određenim slučajevima dopuštene su izuzetci – na primer za sajber, hitnu ili medicinsku tehnologiju – uz prethodno odobrenje nacionalnih vlasti. Niti Evropska komisija niti nemačke carinske vlasti zasad nisu pokrenule istragu protiv Kontrona.
Foto: Reuters
Ipak, slučaj je izazvao ogorčenje i pozive na jače sprovođenje sankcija.
- Ruski pristup zapadnoj nadzornoj i telekomunikacionoj tehnologiji direktno pomaže Putinovoj ratnoj mašini i slabi evropsku bezbednost - poručio je poslanik CDU-a i bivši NATO-ov bezbednosni zvaničnik Roderich Kiesewetter.
Poslanik Zelenih Konstantin von Notz pozvao je na "zatvaranje svih rupa u evropskom sankcionom režimu bez odlaganja", ističući da evropske i nacionalne vlasti moraju hitno reagovati.
Kompanija najavila povlačenje iz Rusije
Kontron je još 2021. godine osudio rusku invaziju na Ukrajinu i obećao postupno povlačenje s ruskog tržišta. Kompanija je od tada smanjila broj zaposlenih u Rusiji s gotovo 600 na 240.
Uprkos tome, još uvek drži 48,4% udela u ruskoj firmi Iskra Technologies (putem slovenačkog Kontrona) i ima kontrolni udeo zahvaljujući opciji otkupa preostalih deonica. Vlasništvo nad ostatkom deonica kompanija nije htela pojasniti, navodeći samo da je reč o "ruskom entitetu koji nije povezan s državom".
Zanimljivo je da je Iskra Technologies u decembru 2024. godine uvrštena na popis sankcionisanih entiteta EU-a, no Kontron do danas zadržava nadzor nad njom. Uz to, Politico otkriva da je slovenačka podružnica Kontrona 2022. godine otpisala 6,4 miliona evra dugovanja ruskoj firmi i odobrila dodatni kredit od 3,5 miliona evra koji bi trebao dospeti između 2026. i 2027. godine.
EU pravilnik zabranjuje finansiranje sankcionisanih subjekata, no Kontron tvrdi da su te aktivnosti u skladu sa sankcijama.
Sumnjive isporuke u Kazahstan i veze s ruskim obaveštajnim sistemom
Istraživanje je pokazalo i da je Kontron nakon juna 2023. godine uputio barem 49 pošiljki opreme SI3000 u Kazahstan, savezničku državu Rusije. Tamošnja vlast već je poručila da neće "slepo slediti" sankcije protiv Moskve. Kontron tvrdi da je sva oprema namenjena isključivo kazahstanskom tržištu, no analitičari upozoravaju da Kazahstan često služi kao tranzitna tačka za izbegavanje sankcija.
U junu 2024. godine Iskra Technologies primila je rusku industrijsku nagradu za "samostalnost u uvozu telekom opreme" u projektu za policiju, a mesec dana kasnije investirala je pola miliona dolara u proizvodnju rutera za državnog operatera Rostelecom.
Ruska vlada sada četiri modela Iskrine opreme klasifikuje kao "domaće proizvode", što pokazuje koliko se Moskva oslanja na tu firmu u zameni uvozne tehnologije.
Kontron negira bilo kakav prenos tehnologije nakon 2022. godine i tvrdi da Iskra sada deluje samostalno. No dodatnu sumnju izaziva i činjenica da je ruska sestrinska firma RTSoft, koja se prošle godine spojila s Iskrom, od 2016. godine imala dozvolu FSB-a za obradu osetljivih državnih podataka.
Prema američkom bezbednosnom centru CNA, RTSoft je sarađivao s Istraživačkim institutom 18, jedinicom povezanom s ruskom vojnom obaveštajnom službom GRU. Kontron kategorički odbacuje da danas postoji bilo kakva saradnja s ruskim ministarstvom odbrane.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je, nakon razgovora sa liderima više zemalja, došao do zaključka da su Sjedinjene Američke Države odigrale ključnu ulogu u pobedi nad fašizmom u Drugom svetskom ratu.
Rusko Ministarstvo odbrane ističe da su ciljevi današnjeg sveopšteg napada na Ukrajinu bili preduzeća vojno-industrijskog kompleksa koja proizvode raketne komponente, elektroniku, eksplozive, gorivo za projektile, kao i bespilotne letelice.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da su ruske snage tokom prethodne noći izvele gotovo 300 napada dronovima i više od 70 raketnih udara na teritoriju Ukrajine, uključujući i balističke projektile. On je poručio da se „bez pravog i snažnog pritiska na ruski vrh, ova surovost ne može zaustaviti“.
Pred sve izvesniju rusku letnju ofanzivu, među vojnicima Oružanih snagaa Ukrajine (OSU) širi se osećaj iscrpljenosti i gubitka nade u skori kraj rata, što dodatno potkopava moral među trupama, objavio je britanski list Fajnenšel tajms.
Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Bivši pomoćnik nekadašnjeg predsednika Ukrajine Leonida Kučme, Oleg Soskin, ocenio je da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbija da prizna rusko zauzimanje Konstantinovke zato što bi to, po njegovim rečima, bio politički i vojni udar koji ne bi mogao da preživi bez ozbiljnih posledica.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se ono što je počelo kao specijalna vojna operacija sada pretvorilo u pravi rat, jer iza Kijeva, kako tvrdi Moskva, više ne stoji samo Ukrajina, već čitav niz zapadnih prestonica.
NATO avion za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Boing E-3A Sentri primećen je iznad Rumunije, nedaleko od Crnog mora i ukrajinske granice, objavila je RIA Novosti pozivajući se na podatke servisa Flajtradar24.
Lider poljske opozicione partije Pravo i pravda i bivši premijer Poljske Jaroslav Kačinjski poručio je da Ukrajina ne može biti primljena u Evropsku uniju dok ne odbaci politiku veličanja Stepana Bandere, Ukrajinske ustaničke armije i Organizacije ukrajinskih nacionalista.
Na Krimu su tokom noći, prema navodima monitoring kanala i podacima iz otvorenih izvora, napadnuti elektroenergetski objekti, među njima trafostanica „Bahčisaraj“ od 220 kilovolti u Bahčisaraju i trafostanica „Zimino“ 10/35/10 kilovolti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je, nakon razgovora sa liderima više zemalja, došao do zaključka da su Sjedinjene Američke Države odigrale ključnu ulogu u pobedi nad fašizmom u Drugom svetskom ratu.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Kubanska državna Nacionalna elektroprivreda (UNE) saopštila je da se očekuje da će tokom dana 72 odsto te zemlje biti bez struje, tokom sati u kojima je potrošnja najveća.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp održaće odvojene sastanke sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim i sirijskim predsednikom Ahmedom al Šarom na marginama predstojećeg samita NATO u Ankari.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.