Uprkos višestrukim krugovima sankcija koje je Evropska unija uvela protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu, nemačka tehnološka kompanija Kontron isporučila je u drugoj polovini 2023. godine više od 3,5 miliona evra osetljive telekomunikacione opreme svojoj podružnici u Rusiji, otkriva istraživanje portala Politico.
Oprema je izvezena putem slovenačke podružnice kompanije Kontron d.o.o , i poslata ruskoj firmi Iskra Technologies – u potpunosti u vlasništvu Kontrona. Među proizvodima našao se i sistem SI3000, uređaj dvostruke namene koji može nadzirati i presretati komunikacioni saobraćaj, piše Politiko.
Ove pošiljke zabeležene su između jula i novembra 2023. godine, dakle mesecima nakon što je EU u junu te godine donela 11. paket sankcija kojim se strogo ograničava izvoz napredne tehnologije i tehnologije dvostruke namene u Rusiju.
Kontron tvrdi da se radilo o isporuci temeljenoj na prethodno odobrenim narudžbinama i važećim slovenačkim izvoznim dozvolama.
"Nakon stupanja na snagu 11. paketa sankcija 23. juna 2023. godine, prestali smo sa izvođenjem novih isporuka i realizovali samo prethodno odobrene narudžbine, u skladu sa izdatim dozvolama i važećim EU sankcijama", navodi se u saopštenju kompanije.
Rupe u sistemu sankcija
Prema pravilima EU, sankcije na proizvode dvostruke namene primenjuju se i na već potpisane ugovore. Međutim, u određenim slučajevima dopuštene su izuzetci – na primer za sajber, hitnu ili medicinsku tehnologiju – uz prethodno odobrenje nacionalnih vlasti. Niti Evropska komisija niti nemačke carinske vlasti zasad nisu pokrenule istragu protiv Kontrona.
Foto: Reuters
Ipak, slučaj je izazvao ogorčenje i pozive na jače sprovođenje sankcija.
- Ruski pristup zapadnoj nadzornoj i telekomunikacionoj tehnologiji direktno pomaže Putinovoj ratnoj mašini i slabi evropsku bezbednost - poručio je poslanik CDU-a i bivši NATO-ov bezbednosni zvaničnik Roderich Kiesewetter.
Poslanik Zelenih Konstantin von Notz pozvao je na "zatvaranje svih rupa u evropskom sankcionom režimu bez odlaganja", ističući da evropske i nacionalne vlasti moraju hitno reagovati.
Kompanija najavila povlačenje iz Rusije
Kontron je još 2021. godine osudio rusku invaziju na Ukrajinu i obećao postupno povlačenje s ruskog tržišta. Kompanija je od tada smanjila broj zaposlenih u Rusiji s gotovo 600 na 240.
Uprkos tome, još uvek drži 48,4% udela u ruskoj firmi Iskra Technologies (putem slovenačkog Kontrona) i ima kontrolni udeo zahvaljujući opciji otkupa preostalih deonica. Vlasništvo nad ostatkom deonica kompanija nije htela pojasniti, navodeći samo da je reč o "ruskom entitetu koji nije povezan s državom".
Zanimljivo je da je Iskra Technologies u decembru 2024. godine uvrštena na popis sankcionisanih entiteta EU-a, no Kontron do danas zadržava nadzor nad njom. Uz to, Politico otkriva da je slovenačka podružnica Kontrona 2022. godine otpisala 6,4 miliona evra dugovanja ruskoj firmi i odobrila dodatni kredit od 3,5 miliona evra koji bi trebao dospeti između 2026. i 2027. godine.
EU pravilnik zabranjuje finansiranje sankcionisanih subjekata, no Kontron tvrdi da su te aktivnosti u skladu sa sankcijama.
Sumnjive isporuke u Kazahstan i veze s ruskim obaveštajnim sistemom
Istraživanje je pokazalo i da je Kontron nakon juna 2023. godine uputio barem 49 pošiljki opreme SI3000 u Kazahstan, savezničku državu Rusije. Tamošnja vlast već je poručila da neće "slepo slediti" sankcije protiv Moskve. Kontron tvrdi da je sva oprema namenjena isključivo kazahstanskom tržištu, no analitičari upozoravaju da Kazahstan često služi kao tranzitna tačka za izbegavanje sankcija.
U junu 2024. godine Iskra Technologies primila je rusku industrijsku nagradu za "samostalnost u uvozu telekom opreme" u projektu za policiju, a mesec dana kasnije investirala je pola miliona dolara u proizvodnju rutera za državnog operatera Rostelecom.
Ruska vlada sada četiri modela Iskrine opreme klasifikuje kao "domaće proizvode", što pokazuje koliko se Moskva oslanja na tu firmu u zameni uvozne tehnologije.
Kontron negira bilo kakav prenos tehnologije nakon 2022. godine i tvrdi da Iskra sada deluje samostalno. No dodatnu sumnju izaziva i činjenica da je ruska sestrinska firma RTSoft, koja se prošle godine spojila s Iskrom, od 2016. godine imala dozvolu FSB-a za obradu osetljivih državnih podataka.
Prema američkom bezbednosnom centru CNA, RTSoft je sarađivao s Istraživačkim institutom 18, jedinicom povezanom s ruskom vojnom obaveštajnom službom GRU. Kontron kategorički odbacuje da danas postoji bilo kakva saradnja s ruskim ministarstvom odbrane.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je, nakon razgovora sa liderima više zemalja, došao do zaključka da su Sjedinjene Američke Države odigrale ključnu ulogu u pobedi nad fašizmom u Drugom svetskom ratu.
Rusko Ministarstvo odbrane ističe da su ciljevi današnjeg sveopšteg napada na Ukrajinu bili preduzeća vojno-industrijskog kompleksa koja proizvode raketne komponente, elektroniku, eksplozive, gorivo za projektile, kao i bespilotne letelice.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da su ruske snage tokom prethodne noći izvele gotovo 300 napada dronovima i više od 70 raketnih udara na teritoriju Ukrajine, uključujući i balističke projektile. On je poručio da se „bez pravog i snažnog pritiska na ruski vrh, ova surovost ne može zaustaviti“.
Pred sve izvesniju rusku letnju ofanzivu, među vojnicima Oružanih snagaa Ukrajine (OSU) širi se osećaj iscrpljenosti i gubitka nade u skori kraj rata, što dodatno potkopava moral među trupama, objavio je britanski list Fajnenšel tajms.
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Kremlj nema informacije o navodnim pokušajima Alternative za Nemačku (AfD) da preko novih kanala uspostavi kontakte sa Moskvom, ali otvoreno pozdravlja stav te stranke da Nemačka treba da obnovi odnose sa Rusijom, izjavio je danas portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Najviši ekonomski izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina Kiril Dmitrijev i rukovodstvo Alternative za Nemačku (AfD) počeli su pripreme za sastanak na kojem bi se razgovaralo o ponovnom pokretanju isporuka ruskog gasa Nemačkoj
Nemačka planira da izdvoji gotovo 3,4 milijarde evra za američke krstareće rakete Tomahavk i kopnene lansere Tajfon, čime bi Bundesver prvi put dobio sopstvenu mobilnu raketnu sposobnost za udare na ciljeve udaljene više od 2.000 kilometara.
Nemački kancelar Fridrih Merc suočava se sa najtežom političkom krizom od dolaska na vlast – samo 16 meseci nakon preuzimanja funkcije u vrhu CDU već se razgovara o mogućoj promeni kancelara, dok u isto vreme Rusija na njega vrši pritisak zbog nepromišljenih izjava o ratu.
Evropu čekaju odlučujuće nedelje ili meseci u kojima će se, prema rečima nemačkog kancelara Fridriha Merca, odlučivati o očuvanju mira i slobode na kontinentu, dok je poručio da neće odustati od podrške Ukrajini uprkos sve težoj političkoj situaciji kod kuće.
Nemačka mora ponovo da kupuje jeftinu naftu i gas od Rusije i što pre da se uključi u mirovne pregovore sa Moskvom, poručila je kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel, čija je partija samo nekoliko dana ranije odnela ubedljivu pobedu na izborima u Saksoniji-Anhalt.
Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je, nakon razgovora sa liderima više zemalja, došao do zaključka da su Sjedinjene Američke Države odigrale ključnu ulogu u pobedi nad fašizmom u Drugom svetskom ratu.
Prva tematska predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra, održana na televiziji N1, pretvorila se u apsolutni politički nokaut i noćnu moru za blokadersku listu!
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Dom zdravlja Bogatić dobio je novo, savremeno opremljeno sanitetsko vozilo u okviru velike nabavke Ministarstva zdravlja, čime su značajno unapređeni uslovi za zbrinjavanje i transport pacijenata sa teritorije opštine Bogatić.
Kineski proizvođač "GAC" (Guangzhou Automobile Group) zvanično je počeo prodaju automobila u Srbiji. Kompanija, koja godišnje proizvodi više od 1,7 miliona vozila, na naše tržište dolazi u okviru širenja poslovanja u jugoistočnoj Evropi.
Dejan P. (18) izboden je 24. septembra, sat vremena nakon ponoći, na uglu Ulica Braće Jugovića i Dobračine u centru Beograda, kada je pokušao da zaštiti beskućnika, a sada su isplivali novi detalji.
Leskovčanin V. S. (40) uhapšen je zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela, kada je u sportskoj kladionici u Leskovcu fizički napao trojicu muškaraca, pri čemu je jednog teško, a dvojicu lakše povredio.
Tri policajca povređena su filmskoj akciji hapšenja kriminalne grupe iz Srbije koja je, kako se sumnja, u luskuznom španskom letovalištu iznajmila vilu u kojoj je imala sobu za mučenje.
Nakon tragičnog događaja koji se dogodio juče oko 18 časova u Knjaževcu, i suprotno prvim informacijama da je reč o sukobu vršnjaka, iz istrage potvrđuju da je u incidentu život izgubio sedamdesetogodišnji muškarac.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova u Ulici patrijarha Dimitrija u Rakovici, teže povrede zadobio je M. S. (53) kada je na njega automobilom "reno klio" naleteo L. G. (21).
Predsednik SAD Donald Tramp priredio je kineskom predsedniku Si Đinpingu spektakularnu demonstraciju američke vazdušne moći, kada su tokom ceremonije u Beloj kući iznad dvojice lidera preleteli stelt bombarder B-2 „Spirit“ i četiri lovca F-22 „Raptor“.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu usred govora pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija izvadio je pejdžer i podsetio delegate na masovno detoniranje komunikacionih uređaja pripadnika Hezbolaha širom Libana u septembru 2024. godine.
Snažna eksplozija jutros je srušila staru zgradu u istorijskoj četvrti Plaka u centru Atine, nedaleko od Akropolja, a prema najnovijim informacijama lakše su povređene tri osobe.
Predsednik SAD Donald Tramp iskoristio je obilazak Bele kuće sa kineskim predsednikom Si Đinpingom da ga odvede do mesta na kojem bi trebalo da stoji portret njegovog prethodnika Džozefa Bajdena i pokaže mu – sliku mašine za automatsko potpisivanje.
Glumac Tom Kruz šokirao je javnost detaljima sa snimanja svog predstojećeg filma "Digger", otkrivši kako je uspeo da iscrpljujući proces nanošenja komplikovane protetske šminke skrati sa neverovatnih šest sati na manje od sat vremena.
Legendarni muzičar Moses Matovu (77) mučki je pretučen na ulici u Kampali u Ugandi od strane za sada neidentifikovanih napadača, a od zadobijenih teških povreda umetnik je preminuo.
Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg predstavio je na konferenciji Meta Konekt u sedištu kompanije u Menlo Parku mali ručni uređaj "Meta Čarm" koji je namenjen korišćenju veštačke inteligencije u svakodnevnom životu bez potrebe za pametnim telefonom, javljaju mediji.
Baset je pravi majstor izležavanja, sa dugim ušima, kratkim nogama i prepoznatljivim pogledom, deluje kao da je rođen za jednu stvar, odmaranje bez granica.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.