Uprkos višestrukim krugovima sankcija koje je Evropska unija uvela protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu, nemačka tehnološka kompanija Kontron isporučila je u drugoj polovini 2023. godine više od 3,5 miliona evra osetljive telekomunikacione opreme svojoj podružnici u Rusiji, otkriva istraživanje portala Politico.
Oprema je izvezena putem slovenačke podružnice kompanije Kontron d.o.o , i poslata ruskoj firmi Iskra Technologies – u potpunosti u vlasništvu Kontrona. Među proizvodima našao se i sistem SI3000, uređaj dvostruke namene koji može nadzirati i presretati komunikacioni saobraćaj, piše Politiko.
Ove pošiljke zabeležene su između jula i novembra 2023. godine, dakle mesecima nakon što je EU u junu te godine donela 11. paket sankcija kojim se strogo ograničava izvoz napredne tehnologije i tehnologije dvostruke namene u Rusiju.
Kontron tvrdi da se radilo o isporuci temeljenoj na prethodno odobrenim narudžbinama i važećim slovenačkim izvoznim dozvolama.
"Nakon stupanja na snagu 11. paketa sankcija 23. juna 2023. godine, prestali smo sa izvođenjem novih isporuka i realizovali samo prethodno odobrene narudžbine, u skladu sa izdatim dozvolama i važećim EU sankcijama", navodi se u saopštenju kompanije.
Rupe u sistemu sankcija
Prema pravilima EU, sankcije na proizvode dvostruke namene primenjuju se i na već potpisane ugovore. Međutim, u određenim slučajevima dopuštene su izuzetci – na primer za sajber, hitnu ili medicinsku tehnologiju – uz prethodno odobrenje nacionalnih vlasti. Niti Evropska komisija niti nemačke carinske vlasti zasad nisu pokrenule istragu protiv Kontrona.
Foto: Reuters
Ipak, slučaj je izazvao ogorčenje i pozive na jače sprovođenje sankcija.
- Ruski pristup zapadnoj nadzornoj i telekomunikacionoj tehnologiji direktno pomaže Putinovoj ratnoj mašini i slabi evropsku bezbednost - poručio je poslanik CDU-a i bivši NATO-ov bezbednosni zvaničnik Roderich Kiesewetter.
Poslanik Zelenih Konstantin von Notz pozvao je na "zatvaranje svih rupa u evropskom sankcionom režimu bez odlaganja", ističući da evropske i nacionalne vlasti moraju hitno reagovati.
Kompanija najavila povlačenje iz Rusije
Kontron je još 2021. godine osudio rusku invaziju na Ukrajinu i obećao postupno povlačenje s ruskog tržišta. Kompanija je od tada smanjila broj zaposlenih u Rusiji s gotovo 600 na 240.
Uprkos tome, još uvek drži 48,4% udela u ruskoj firmi Iskra Technologies (putem slovenačkog Kontrona) i ima kontrolni udeo zahvaljujući opciji otkupa preostalih deonica. Vlasništvo nad ostatkom deonica kompanija nije htela pojasniti, navodeći samo da je reč o "ruskom entitetu koji nije povezan s državom".
Zanimljivo je da je Iskra Technologies u decembru 2024. godine uvrštena na popis sankcionisanih entiteta EU-a, no Kontron do danas zadržava nadzor nad njom. Uz to, Politico otkriva da je slovenačka podružnica Kontrona 2022. godine otpisala 6,4 miliona evra dugovanja ruskoj firmi i odobrila dodatni kredit od 3,5 miliona evra koji bi trebao dospeti između 2026. i 2027. godine.
EU pravilnik zabranjuje finansiranje sankcionisanih subjekata, no Kontron tvrdi da su te aktivnosti u skladu sa sankcijama.
Sumnjive isporuke u Kazahstan i veze s ruskim obaveštajnim sistemom
Istraživanje je pokazalo i da je Kontron nakon juna 2023. godine uputio barem 49 pošiljki opreme SI3000 u Kazahstan, savezničku državu Rusije. Tamošnja vlast već je poručila da neće "slepo slediti" sankcije protiv Moskve. Kontron tvrdi da je sva oprema namenjena isključivo kazahstanskom tržištu, no analitičari upozoravaju da Kazahstan često služi kao tranzitna tačka za izbegavanje sankcija.
U junu 2024. godine Iskra Technologies primila je rusku industrijsku nagradu za "samostalnost u uvozu telekom opreme" u projektu za policiju, a mesec dana kasnije investirala je pola miliona dolara u proizvodnju rutera za državnog operatera Rostelecom.
Ruska vlada sada četiri modela Iskrine opreme klasifikuje kao "domaće proizvode", što pokazuje koliko se Moskva oslanja na tu firmu u zameni uvozne tehnologije.
Kontron negira bilo kakav prenos tehnologije nakon 2022. godine i tvrdi da Iskra sada deluje samostalno. No dodatnu sumnju izaziva i činjenica da je ruska sestrinska firma RTSoft, koja se prošle godine spojila s Iskrom, od 2016. godine imala dozvolu FSB-a za obradu osetljivih državnih podataka.
Prema američkom bezbednosnom centru CNA, RTSoft je sarađivao s Istraživačkim institutom 18, jedinicom povezanom s ruskom vojnom obaveštajnom službom GRU. Kontron kategorički odbacuje da danas postoji bilo kakva saradnja s ruskim ministarstvom odbrane.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je, nakon razgovora sa liderima više zemalja, došao do zaključka da su Sjedinjene Američke Države odigrale ključnu ulogu u pobedi nad fašizmom u Drugom svetskom ratu.
Rusko Ministarstvo odbrane ističe da su ciljevi današnjeg sveopšteg napada na Ukrajinu bili preduzeća vojno-industrijskog kompleksa koja proizvode raketne komponente, elektroniku, eksplozive, gorivo za projektile, kao i bespilotne letelice.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da su ruske snage tokom prethodne noći izvele gotovo 300 napada dronovima i više od 70 raketnih udara na teritoriju Ukrajine, uključujući i balističke projektile. On je poručio da se „bez pravog i snažnog pritiska na ruski vrh, ova surovost ne može zaustaviti“.
Pred sve izvesniju rusku letnju ofanzivu, među vojnicima Oružanih snagaa Ukrajine (OSU) širi se osećaj iscrpljenosti i gubitka nade u skori kraj rata, što dodatno potkopava moral među trupama, objavio je britanski list Fajnenšel tajms.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova „Bars“, koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Nemačka ograničava potrošnju na lekare, bolnice, apoteke i lekove, dok Velika Britanija razmatra stezanje uslova i ograničavanje novčanih isplata osobama sa invaliditetom. Istovremeno, dve zemlje nastavljaju da izdvajaju milijarde evra i funti za naoružavanje Ukrajine.
Noa Kriger, nemački desničar čečenskog porekla i član Alternative za Nemačku (AfD), otišao je u zonu Specijalne vojne operacije, nakon što je prethodno boravio u Groznom i tamo čečenskim zvaničnicima poklanjao bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
U ruskom raketnom udaru na kijevski konstruktorski biro „Luč“ poginulo je 38 ljudi, uglavnom inženjera i vrhunskih stručnjaka za raketnu tehnologiju, izjavio je general-major u rezervi Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Sergej Krivonos.
Penzionisani komodor britanske Kraljevske mornarice Stiv Džermi ocenio je da Rusija namerno održava sporiji tempo napredovanja na ukrajinskom frontu kako bi iscrpela Oružane snage Ukrajine (OSU), uvukla njihove rezerve u borbe i smanjila sopstvene gubitke.
Ruske snage gotovo su zatvorile obruč oko približno 1.000 pripadnika dve brigade Oružanih snaga Ukrajine (OSU) između Konstantinovke i Časovog Jara, prenosi kanal Mash.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je, nakon razgovora sa liderima više zemalja, došao do zaključka da su Sjedinjene Američke Države odigrale ključnu ulogu u pobedi nad fašizmom u Drugom svetskom ratu.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i toplije, s najnižom temperaturom od 8 do 17, a najvišom od 30 do 34 stepena, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Novi kilometri asfalta u zaseoku Ilijak, u Mrčajevcima, doneli su meštanima veću bezbednost, lakšu svakodnevicu i razlog više da mlade porodice ostanu na svojim ognjištima.
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
Država je najavila novi paket pomoći građanima, koji obuhvata penzionere, korisnike socijalnih davanja, porodice sa decom, borce, ali i sve punoletne građane.
Ekipe Hitne pomoći intervenisale su juče u 19.43 u Paštrovićevoj ulici kod Hipodroma jer je žena starosti 29 godina izgubila kontrolu tokom jahanja, pala je sa konja i povredila glavu.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje hiljada vojnika, elitnih specijalaca, inženjerijskih jedinica i stručnjaka za nuklearne materijale u Iran kako bi zauzeli ili uništili zalihe obogaćenog uranijuma skrivene u utvrđenim podzemnim objektima.
Dvojica pijanih britanskih vojnika uhapšena su nakon što su iz vojne baze na jugu Velike Britanije ukrala oklopno vozilo teško 15 tona, izvezla ga na ulicu i njime uništavala parkirane automobile.
Sjedinjene Američke Države i Ukrajina razgovarale su o uvođenju prekida vatre u vazdušnom prostoru, a predlog bi trebalo da bude predstavljen Rusiji tokom novog kruga mirovnih pregovora.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Maja Marinković žestoko je uzvratila Danilu Dači Virijeviću, nakon što je on sa podsmehom komentarisao snimak njenog oca Radomira Takija Marinkovića koji je nastao na buvljaku.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.