Uprkos višestrukim krugovima sankcija koje je Evropska unija uvela protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu, nemačka tehnološka kompanija Kontron isporučila je u drugoj polovini 2023. godine više od 3,5 miliona evra osetljive telekomunikacione opreme svojoj podružnici u Rusiji, otkriva istraživanje portala Politico.
Oprema je izvezena putem slovenačke podružnice kompanije Kontron d.o.o , i poslata ruskoj firmi Iskra Technologies – u potpunosti u vlasništvu Kontrona. Među proizvodima našao se i sistem SI3000, uređaj dvostruke namene koji može nadzirati i presretati komunikacioni saobraćaj, piše Politiko.
Ove pošiljke zabeležene su između jula i novembra 2023. godine, dakle mesecima nakon što je EU u junu te godine donela 11. paket sankcija kojim se strogo ograničava izvoz napredne tehnologije i tehnologije dvostruke namene u Rusiju.
Kontron tvrdi da se radilo o isporuci temeljenoj na prethodno odobrenim narudžbinama i važećim slovenačkim izvoznim dozvolama.
"Nakon stupanja na snagu 11. paketa sankcija 23. juna 2023. godine, prestali smo sa izvođenjem novih isporuka i realizovali samo prethodno odobrene narudžbine, u skladu sa izdatim dozvolama i važećim EU sankcijama", navodi se u saopštenju kompanije.
Rupe u sistemu sankcija
Prema pravilima EU, sankcije na proizvode dvostruke namene primenjuju se i na već potpisane ugovore. Međutim, u određenim slučajevima dopuštene su izuzetci – na primer za sajber, hitnu ili medicinsku tehnologiju – uz prethodno odobrenje nacionalnih vlasti. Niti Evropska komisija niti nemačke carinske vlasti zasad nisu pokrenule istragu protiv Kontrona.
Foto: Reuters
Ipak, slučaj je izazvao ogorčenje i pozive na jače sprovođenje sankcija.
- Ruski pristup zapadnoj nadzornoj i telekomunikacionoj tehnologiji direktno pomaže Putinovoj ratnoj mašini i slabi evropsku bezbednost - poručio je poslanik CDU-a i bivši NATO-ov bezbednosni zvaničnik Roderich Kiesewetter.
Poslanik Zelenih Konstantin von Notz pozvao je na "zatvaranje svih rupa u evropskom sankcionom režimu bez odlaganja", ističući da evropske i nacionalne vlasti moraju hitno reagovati.
Kompanija najavila povlačenje iz Rusije
Kontron je još 2021. godine osudio rusku invaziju na Ukrajinu i obećao postupno povlačenje s ruskog tržišta. Kompanija je od tada smanjila broj zaposlenih u Rusiji s gotovo 600 na 240.
Uprkos tome, još uvek drži 48,4% udela u ruskoj firmi Iskra Technologies (putem slovenačkog Kontrona) i ima kontrolni udeo zahvaljujući opciji otkupa preostalih deonica. Vlasništvo nad ostatkom deonica kompanija nije htela pojasniti, navodeći samo da je reč o "ruskom entitetu koji nije povezan s državom".
Zanimljivo je da je Iskra Technologies u decembru 2024. godine uvrštena na popis sankcionisanih entiteta EU-a, no Kontron do danas zadržava nadzor nad njom. Uz to, Politico otkriva da je slovenačka podružnica Kontrona 2022. godine otpisala 6,4 miliona evra dugovanja ruskoj firmi i odobrila dodatni kredit od 3,5 miliona evra koji bi trebao dospeti između 2026. i 2027. godine.
EU pravilnik zabranjuje finansiranje sankcionisanih subjekata, no Kontron tvrdi da su te aktivnosti u skladu sa sankcijama.
Sumnjive isporuke u Kazahstan i veze s ruskim obaveštajnim sistemom
Istraživanje je pokazalo i da je Kontron nakon juna 2023. godine uputio barem 49 pošiljki opreme SI3000 u Kazahstan, savezničku državu Rusije. Tamošnja vlast već je poručila da neće "slepo slediti" sankcije protiv Moskve. Kontron tvrdi da je sva oprema namenjena isključivo kazahstanskom tržištu, no analitičari upozoravaju da Kazahstan često služi kao tranzitna tačka za izbegavanje sankcija.
U junu 2024. godine Iskra Technologies primila je rusku industrijsku nagradu za "samostalnost u uvozu telekom opreme" u projektu za policiju, a mesec dana kasnije investirala je pola miliona dolara u proizvodnju rutera za državnog operatera Rostelecom.
Ruska vlada sada četiri modela Iskrine opreme klasifikuje kao "domaće proizvode", što pokazuje koliko se Moskva oslanja na tu firmu u zameni uvozne tehnologije.
Kontron negira bilo kakav prenos tehnologije nakon 2022. godine i tvrdi da Iskra sada deluje samostalno. No dodatnu sumnju izaziva i činjenica da je ruska sestrinska firma RTSoft, koja se prošle godine spojila s Iskrom, od 2016. godine imala dozvolu FSB-a za obradu osetljivih državnih podataka.
Prema američkom bezbednosnom centru CNA, RTSoft je sarađivao s Istraživačkim institutom 18, jedinicom povezanom s ruskom vojnom obaveštajnom službom GRU. Kontron kategorički odbacuje da danas postoji bilo kakva saradnja s ruskim ministarstvom odbrane.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je, nakon razgovora sa liderima više zemalja, došao do zaključka da su Sjedinjene Američke Države odigrale ključnu ulogu u pobedi nad fašizmom u Drugom svetskom ratu.
Rusko Ministarstvo odbrane ističe da su ciljevi današnjeg sveopšteg napada na Ukrajinu bili preduzeća vojno-industrijskog kompleksa koja proizvode raketne komponente, elektroniku, eksplozive, gorivo za projektile, kao i bespilotne letelice.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da su ruske snage tokom prethodne noći izvele gotovo 300 napada dronovima i više od 70 raketnih udara na teritoriju Ukrajine, uključujući i balističke projektile. On je poručio da se „bez pravog i snažnog pritiska na ruski vrh, ova surovost ne može zaustaviti“.
Pred sve izvesniju rusku letnju ofanzivu, među vojnicima Oružanih snagaa Ukrajine (OSU) širi se osećaj iscrpljenosti i gubitka nade u skori kraj rata, što dodatno potkopava moral među trupama, objavio je britanski list Fajnenšel tajms.
Nemačka više ne govori o ratu u Ukrajini samo kao o krizi koju treba prebroditi slanjem pomoći Kijevu. Berlin sada sve otvorenije gradi sopstveni vojni odgovor na ono što naziva dugoročnom pretnjom iz Rusije, uz ubrzano jačanje odbrambene industrije, proizvodnje dronova i saradnje sa ukrajinskim vojnim strukturama.
Nemačka mora ponovo da otvori ozbiljan politički i ekonomski dijalog sa Rusijom, a dalja pomoć Ukrajini ne sme da se pretvori u beskonačno trošenje novca poreskih obveznika bez jasne kontrole, poručio je predsednik Alternative za Nemačku Tino Hrupala.
Nemačka planira da Ukrajini preda gasnu elektranu u Lubminu, izgrađenu za potrebe infrastrukture gasovoda Severni tok 1, ali će ukrajinska strana morati sama da je demontira, preveze i ponovo uključi u svoj energetski sistem.
Ruska vojska je danas „strašan neprijatelj“ i znatno smrtonosnija nego pre početka rata u Ukrajini, upozorio je general-potpukovnik Majk Elvis, jedan od najviših britanskih oficira u komandnoj strukturi NATO-a.
Ruski dron „Geran-4“ masovno se koristi od maja ove godine, a ukrajinska vojna obaveštajna služba objavila je njegove tehničke karakteristike, tvrdeći da je reč o znatno unapređenoj verziji bespilotne letelice namenjene za udare na većim daljinama.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan vodi zemlju ka opasnom udaljavanju od Rusije i pokušava da izgradi politički ugled na Zapadu po cenu odnosa sa Moskvom, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Ukrajinske vlasti počele su pripremu naselja u Volinjskoj oblasti za kružnu odbranu, u slučaju pogoršanja situacije na granici sa Belorusijom i mogućeg napada sa severa, saopštio je šef lokalne administracije Andrej Čeren.
U ruskim elitama sve je više nezadovoljstva zbog dugog rata u Ukrajini, ekonomskog pritiska i odluka Vladimira Putina, dok Kremlj i dalje računa da može da preuzme kontrolu nad celim Donbasom do kraja 2026. godine, objavio je Gardijan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je, nakon razgovora sa liderima više zemalja, došao do zaključka da su Sjedinjene Američke Države odigrale ključnu ulogu u pobedi nad fašizmom u Drugom svetskom ratu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u poseti NR Kini na poziv predsednika te sile Si Đinpinga. Sve detelja drugog dana posete možete pratiti u našem blogu iz minuta u minut.
Kineski predsednik Si Đinping oštro je kritikovao Japan tokom razgovora sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Pekingu, a tema koja nije bila planirana unapred pretvorila se u najnapetiji trenutak dvodnevnog samita, objavio je Fajnenšel tajms.
Dugme u vozilu nazvano "Brake Hold" ili "Auto Hold" omogućava da automobil stoji u mestu bez potrebe da se drži noga na papučici kočnice, što je od velike koristi, pogotovo kada je gradska vožnja u pitanju.
Dan mladosti, koji se u nekadašnjoj velikoj Jugoslaviji obeležavao baš danas, 25. maja, svake godine podseti starije generacije na euforiju kojom se taj dan iščekivao i slavio.
Prava drama, nalik scenama iz filmova strave i užasa, odigrala se večeras u zeničkom naselju Crkvice - vozilo bez vozača povredilo je čak četvoro ljudi.
Filmska pljačka usred dana uznemirila je danas meštane Lešnice, kada je, prema prvim informacijama, nepoznati mladić napao radnicu jednog lokalnog marketa i oteo joj ranac sa pazarom, i to na svega nekoliko metara od policijske stanice.
U saobraćajnoj nezgodi koja se jutros oko 9.30 časova dogodila na uglu Ulica cara Dušana i Knićaninove na Dorćolu u Beogadu, nakon što je tramvaj iskočio iz šina i zakucao se u zgradu, povređeno je 15 osoba.
U Specijalnom sudu u Beogradu danas je vladala izuzetna tenzija tokom suđenja kriminalnoj grupi optuženoj za učešće u ubistvima "škaljaraca" Igora Dedovića i Stevana Stamatovića u Atini, kao i Alana Kožara i Damira Hadžića na Krfu.
U iranskom strateški ključnom lučkom gradu Bandar Abasu, koji se nalazi na samoj obali Ormuskog moreuza, odjeknule su tri snažne eksplozije, prenosi iranska novinska agencija Tasnim.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski iznenada je, tokom sastanka sa poslanicima iz svoje stranke "Sluga naroda", izjavio da postoje "velike nade" da se takozvana "vruća faza" rata privede kraju pre novembra.
Sidni Svini je poslednjih dana u centru pažnje zbog eksplicitnih scena u trećoj sezoni serije "Euforija", a pojedini stručnjaci sada analiziraju kako bi se takav imidž mogao odraziti na njenu karijeru.
Glumica Maja Sabljić osvojila je publiku širom bivše Jugoslavije ulogom simpatične službenice i Mišine ljubavnice u komediji "Druga žikina dinastija" koji je u bioskope izašao davne 1986. godine.
Glumac Žarko Laušević se jednom prilikom tokom svog života prisetio užasnih scena iz američkog zatvora u kojem je boravio 2009. godine. Glumac je tada ispričao da su ljudi umirali oko njega i da nisu jeli po 16 sati.
Sa toplijim danima pojavljuju se ose, koje lako pokvare uživanje na terasi. Postoji prirodno rešenje koje sve više ljudi koristi kako bi mirno uživali u letu bez napornih insekata.
Pakovanje za put često zna da bude naporno, naročito kada se pakuje kozmetika. Postoji praktičan trik koji koristi samo jednu stvar koju skoro svako već ima kod kuće ili može kupiti za sitan novac - običan balon
Gugl je počeo da uvodi novu bezbednosnu funkciju za Android uređaje pod nazivom Intrusion Logging, koja služi za otkrivanje mogućih napada i analizu telefona koji je možda kompromitovan.
Proteklog vikenda sin američkog predsednika Donalda Trampa organizovao je raskošno venčanje sa Betinom Anderson na Bahamima, a izostanak prve dame dodatno je podstakao nagađanja i pitanja o njenom neučestvovanju na važnom porodičnom slavlju.
Jedna devojka je na društvenoj mreži TikTok šokirala javnost podelivši neverovatnu priču o tome kako ju je rođena majka tokom bombardovanja 1999. godine, usled potpune panike, ostavila na čuvanje pevačici Miri Škorić.
Privatni životi poznatih neretko podsećaju na scenarije za telenovele. Dok neki daju sve od sebe da intimu sakriju od očiju javnosti, priče o vanbračnoj deci domaćih zvezda godinama su punile novinske stupce.
Bivši teniser Slobodan Živojinović bio je u braku sa Zoricom Nakić, s kojom ima sina Filipa. Njihova veza je u to vreme privlačila pažnju javnosti, a kasnije se našla u fokusu interesovanja zbog Bobine romanse sa Lepom Brenom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar