Uprkos višestrukim krugovima sankcija koje je Evropska unija uvela protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu, nemačka tehnološka kompanija Kontron isporučila je u drugoj polovini 2023. godine više od 3,5 miliona evra osetljive telekomunikacione opreme svojoj podružnici u Rusiji, otkriva istraživanje portala Politico.
Oprema je izvezena putem slovenačke podružnice kompanije Kontron d.o.o , i poslata ruskoj firmi Iskra Technologies – u potpunosti u vlasništvu Kontrona. Među proizvodima našao se i sistem SI3000, uređaj dvostruke namene koji može nadzirati i presretati komunikacioni saobraćaj, piše Politiko.
Ove pošiljke zabeležene su između jula i novembra 2023. godine, dakle mesecima nakon što je EU u junu te godine donela 11. paket sankcija kojim se strogo ograničava izvoz napredne tehnologije i tehnologije dvostruke namene u Rusiju.
Kontron tvrdi da se radilo o isporuci temeljenoj na prethodno odobrenim narudžbinama i važećim slovenačkim izvoznim dozvolama.
"Nakon stupanja na snagu 11. paketa sankcija 23. juna 2023. godine, prestali smo sa izvođenjem novih isporuka i realizovali samo prethodno odobrene narudžbine, u skladu sa izdatim dozvolama i važećim EU sankcijama", navodi se u saopštenju kompanije.
Rupe u sistemu sankcija
Prema pravilima EU, sankcije na proizvode dvostruke namene primenjuju se i na već potpisane ugovore. Međutim, u određenim slučajevima dopuštene su izuzetci – na primer za sajber, hitnu ili medicinsku tehnologiju – uz prethodno odobrenje nacionalnih vlasti. Niti Evropska komisija niti nemačke carinske vlasti zasad nisu pokrenule istragu protiv Kontrona.
Foto: Reuters
Ipak, slučaj je izazvao ogorčenje i pozive na jače sprovođenje sankcija.
- Ruski pristup zapadnoj nadzornoj i telekomunikacionoj tehnologiji direktno pomaže Putinovoj ratnoj mašini i slabi evropsku bezbednost - poručio je poslanik CDU-a i bivši NATO-ov bezbednosni zvaničnik Roderich Kiesewetter.
Poslanik Zelenih Konstantin von Notz pozvao je na "zatvaranje svih rupa u evropskom sankcionom režimu bez odlaganja", ističući da evropske i nacionalne vlasti moraju hitno reagovati.
Kompanija najavila povlačenje iz Rusije
Kontron je još 2021. godine osudio rusku invaziju na Ukrajinu i obećao postupno povlačenje s ruskog tržišta. Kompanija je od tada smanjila broj zaposlenih u Rusiji s gotovo 600 na 240.
Uprkos tome, još uvek drži 48,4% udela u ruskoj firmi Iskra Technologies (putem slovenačkog Kontrona) i ima kontrolni udeo zahvaljujući opciji otkupa preostalih deonica. Vlasništvo nad ostatkom deonica kompanija nije htela pojasniti, navodeći samo da je reč o "ruskom entitetu koji nije povezan s državom".
Zanimljivo je da je Iskra Technologies u decembru 2024. godine uvrštena na popis sankcionisanih entiteta EU-a, no Kontron do danas zadržava nadzor nad njom. Uz to, Politico otkriva da je slovenačka podružnica Kontrona 2022. godine otpisala 6,4 miliona evra dugovanja ruskoj firmi i odobrila dodatni kredit od 3,5 miliona evra koji bi trebao dospeti između 2026. i 2027. godine.
EU pravilnik zabranjuje finansiranje sankcionisanih subjekata, no Kontron tvrdi da su te aktivnosti u skladu sa sankcijama.
Sumnjive isporuke u Kazahstan i veze s ruskim obaveštajnim sistemom
Istraživanje je pokazalo i da je Kontron nakon juna 2023. godine uputio barem 49 pošiljki opreme SI3000 u Kazahstan, savezničku državu Rusije. Tamošnja vlast već je poručila da neće "slepo slediti" sankcije protiv Moskve. Kontron tvrdi da je sva oprema namenjena isključivo kazahstanskom tržištu, no analitičari upozoravaju da Kazahstan često služi kao tranzitna tačka za izbegavanje sankcija.
U junu 2024. godine Iskra Technologies primila je rusku industrijsku nagradu za "samostalnost u uvozu telekom opreme" u projektu za policiju, a mesec dana kasnije investirala je pola miliona dolara u proizvodnju rutera za državnog operatera Rostelecom.
Ruska vlada sada četiri modela Iskrine opreme klasifikuje kao "domaće proizvode", što pokazuje koliko se Moskva oslanja na tu firmu u zameni uvozne tehnologije.
Kontron negira bilo kakav prenos tehnologije nakon 2022. godine i tvrdi da Iskra sada deluje samostalno. No dodatnu sumnju izaziva i činjenica da je ruska sestrinska firma RTSoft, koja se prošle godine spojila s Iskrom, od 2016. godine imala dozvolu FSB-a za obradu osetljivih državnih podataka.
Prema američkom bezbednosnom centru CNA, RTSoft je sarađivao s Istraživačkim institutom 18, jedinicom povezanom s ruskom vojnom obaveštajnom službom GRU. Kontron kategorički odbacuje da danas postoji bilo kakva saradnja s ruskim ministarstvom odbrane.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je, nakon razgovora sa liderima više zemalja, došao do zaključka da su Sjedinjene Američke Države odigrale ključnu ulogu u pobedi nad fašizmom u Drugom svetskom ratu.
Rusko Ministarstvo odbrane ističe da su ciljevi današnjeg sveopšteg napada na Ukrajinu bili preduzeća vojno-industrijskog kompleksa koja proizvode raketne komponente, elektroniku, eksplozive, gorivo za projektile, kao i bespilotne letelice.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da su ruske snage tokom prethodne noći izvele gotovo 300 napada dronovima i više od 70 raketnih udara na teritoriju Ukrajine, uključujući i balističke projektile. On je poručio da se „bez pravog i snažnog pritiska na ruski vrh, ova surovost ne može zaustaviti“.
Pred sve izvesniju rusku letnju ofanzivu, među vojnicima Oružanih snagaa Ukrajine (OSU) širi se osećaj iscrpljenosti i gubitka nade u skori kraj rata, što dodatno potkopava moral među trupama, objavio je britanski list Fajnenšel tajms.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Nemačka više ne govori o ratu u Ukrajini samo kao o krizi koju treba prebroditi slanjem pomoći Kijevu. Berlin sada sve otvorenije gradi sopstveni vojni odgovor na ono što naziva dugoročnom pretnjom iz Rusije, uz ubrzano jačanje odbrambene industrije, proizvodnje dronova i saradnje sa ukrajinskim vojnim strukturama.
Nemačka mora ponovo da otvori ozbiljan politički i ekonomski dijalog sa Rusijom, a dalja pomoć Ukrajini ne sme da se pretvori u beskonačno trošenje novca poreskih obveznika bez jasne kontrole, poručio je predsednik Alternative za Nemačku Tino Hrupala.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da Rusija mora da zna da Ukrajina iza sebe ima „užasnu zimu“, ali da ni Rusiju ne čeka laka sezona, čime je direktno najavio da će energetski rat i udari po infrastrukturi ostati jedna od glavnih tačaka sukoba.
Kolone vozila za gorivo na auto-putu između Moskve i Sankt Peterburga pokazale su da ruska kriza sa benzinom više nije samo problem udaljenih regiona, Krima ili industrijskih zona.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su jurišne grupe za samo jedan dan zauzele 120 zgrada u Konstantinovki, gde se, prema navodima Moskve, nastavlja uništavanje opkoljenih delova 28. i 100. mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine.
Ruska naftna kompanija Tatneft uvela je ograničenje prodaje benzina i dizela na svim svojim benzinskim stanicama u Rusiji, čime su mere koje su ranije važile uglavnom u većim regionima sada proširene na celu mrežu ove kompanije.
Ukrajinska komanda ume da napravi sliku uspešnog kontranapada, ali iza te slike, prema oceni bivšeg oficira američke vojske Stanislava Krapivnika, stoje ogromni gubici, nasilno mobilisani ljudi i operacije koje kratko traju, a zatim se završavaju potiskivanjem ukrajinskih snaga.
Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je, nakon razgovora sa liderima više zemalja, došao do zaključka da su Sjedinjene Američke Države odigrale ključnu ulogu u pobedi nad fašizmom u Drugom svetskom ratu.
Poverenik Milan Antonijević organizuje konferenciju povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, a jedan od govornika biće, verovali ili ne - istaknuti srbomrzac Dinko Gruhonjić!
Ruska naftna kompanija Tatneft uvela je ograničenje prodaje benzina i dizela na svim svojim benzinskim stanicama u Rusiji, čime su mere koje su ranije važile uglavnom u većim regionima sada proširene na celu mrežu ove kompanije.
Društvene mreže pune su lažnih oglasa, a građani u Srbiji i regionu sve češće prijavljuju prevare na koje su naseli putem istih. Žrtve ovakvih prevara, najčešće su stariji građani.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski obišla je radove na obnovi muzeja u okviru Spomen-kompleksa u Sremskoj Mitrovici.
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov obišla je danas u Palati Albanija bele čiope koje su tamo nastanjene i uverila se da su, nakon prstenovanja, u dobrom stanju. Pavkov je obišla i Botaničku baštu "Jevremovac" gde je postavljena LED rasveta.
Danas oko podneva, na obilaznici kod smederevskog sela Petrijevo, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je povređeno osam osoba, među kojima i troje dece.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, početkom 2025. godine uspostavili su saradnju sa carinskom kancelarijom u Minhenu vezano za kriminalnu grupu koja se bavi nabavkom, krijumčarenjem i prodajom opojnih droga na teritoriji Evropske unije i Republike Srbije.
Na putu izmedju Donjeg Milanovca i Kladova, kod mesta Golubinje, vozač motora izgubio je kontrolu nad vozilom nakon čega je sleteo u provaliju duboku tridesetak metara.
MMA borac Miljan Đurašinović, u javnosti poznat pod nadimkom "Tasmanijski đavo", osuđen je pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu na kaznu zatvora u trajanju od godinu dana i osam meseci zbog krivičnog dela laka telesna povreda.
Prema najnovijim izveštajima, ruska vojna fregata "Admiral Grigorovič" nije pucala na običnu jahtu u Lamanšu, već je otvorila vatru direktno u pravcu ratnih brodova britanske Kraljevske mornarice.
Ukrajinska vojska se, prema navodima frontovskih izvora, povlači iz istočne Konstantinovke nakon što su ruske snage probile istočni sektor grada i ušle u severne okruge Novoselivka i Červonij, čime su presekle kopnene linije snabdevanja ukrajinskog garnizona.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da Rusija mora da zna da Ukrajina iza sebe ima „užasnu zimu“, ali da ni Rusiju ne čeka laka sezona, čime je direktno najavio da će energetski rat i udari po infrastrukturi ostati jedna od glavnih tačaka sukoba.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da se Izrael „predugo“ bori protiv Hezbolaha i otvoreno predložio da Sirija preuzme veću ulogu u suzbijanju te proiranske grupe.
Planetarna muzička zvezda Leni Kravic stigao je u Beograd, a pred njegov veliki koncert na Ušću isplivali su svi detalji i zahtevi koje je poslao našim organizatorima.
Glumica Jelisaveta Orašanin sinoć se prvi put pojavila na jednom javnom događaju nakon što su mediji otrkili da je u vezi sa 11 godina mlađim kolegom Pavlom Mensurom.
Pozorišni reditelj, univerzitetski profesor i jedan od osnivača čuvenog omladinskog pozorišta Dadov, Rusmil-Slavenko Saletović, preminuo je u 79. godini, zvanično je saopšteno iz ovog beogradskog teatra.
Poznata šminkerka Meri Filips, koja stoji iza izgleda brojnih svetskih zvezda, podelila je na svom Instagram profilu jednostavan, ali veoma efektan trik koji pomaže da šminka ostane sveža i postojana satima, uz prirodan i lagan izgled kože.
Na proslavi rođendana svog supruga Donalda Trampa, Melanija Tramp privukla je ogromnu pažnju pojavivši se u efektnoj crnoj haljini koja je istakla njenu vitku figuru i besprekornu liniju tela.
Kraljevska botanička bašta Kju (RBG Kew) u Velikoj Britaniji objavila je da razvoj veštačke inteligencije (AI) i digitalizacije predstavljaju prekretnicu u "trci protiv izumiranja" sa kojom se suočavaju botaničari koji pokušavaju da identifikuju i sačuvaju ključne biljne vrste pre nego što nestanu.
Pevačica Vesna Vukelić Vendi otkrila je ekskluzivno za Informer detalje saradnje sa glumicom Jelisavetom Orašanin i prokomentarisala vezu sa mlađim muškarcem!
Tokom ''Igre istine'', Aneli Ahmić i Asmin Durdžić rešili su da porazgovaraju o njihovoj ćerki Nori, te su pokušali da reše svoje nesuglasice kako ne bi detetu naškodili.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.