Deklasifikovani razgovori Klintona i Putina o Miloševiću: Tajna saradnja velikih sila na Balkanu 2000. godine
Podeli vest
U nedavno objavljenim deklasifikovanim dokumentima iz Biblioteke i muzeja predsednika Vilijama DŽ. Klintona, koja je deo Nacionalnog arhiva SAD, otkriveni su detalji privatnih razgovora između američkog predsednika Bila Klintona i ruskog lidera Vladimira Putina.
Ovi zapisi, objavljeni kroz obavezne preglede deklasifikacije u skladu sa Zakonom o slobodi informacija, fokusiraju se na koordinaciju dve supersile oko svrgavanja Slobodana Miloševića, izbora u Srbiji, situacije u Crnoj Gori i stabilnosti na Balkanu.
Serija "Porodica" o bivšem predsedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i njegovom hapšenju krajem marta i početkom aprila 2001. godine, koja se prikazuje na Informer televiziji, nanovo je otvorila pitanje o ovom burnom periodu u novijoj srpskoj istoriji.
Večeras od 21.00 sat na Informer TV emitovaće se druga epizoda serije "Porodica".
02.01.2026
08:05
Ključna kolekcija pod nazivom „Deklasifikovani dokumenti koji se tiču ruskog predsednika Vladimira Putina“ uključuje memoradume razgovora (memcons) i telekonse iz 2000. godine. Puna kolekcija dostupna je na ovom linku.
Ovi PDF-ovi su dostupni na sajtu biblioteke, a sekundarne analize se pojavljuju u izvorima poput Meduze (članak iz 2020. o diskusima o promeni režima), Sputnjika (2020) i Arhiva nacionalne bezbednosti (knjiga brifiga iz 2025).
Ovi dokumenti pružaju uvid u tajnu saradnju uprkos javnim tenzijama oko Kosova, sa fokusom na Miloševićev pad, izbore i regionalnu stabilnost. U nastavku su ključni isečci iz razgovora, prevedeni na srpski, sa kontekstom.
3-5. jun 2000: Privatni sastanak u Moskvi (iz beleški Stroba Talbota)
Ovaj razgovor dogodio se tokom Klintonove posete Moskvi, usred opadanja podrške Miloševiću i priprema za savezne izbore u Srbiji. Lideri su se složili oko diskretne saradnje za uklanjanje Miloševića bez javne pompe, kako bi se izbegla percepcija zapadnog mešanja. Privatna sesija fokusirana je na „kako skinuti Miloševića“ sa vlasti.
Foto: EPA
Dva predsednika učestvuju u ‘veoma poverljivom’ razgovoru o Srbiji i kako ‘skinuti Miloševića’. Dva lidera izgleda da se potpuno slažu i obećavaju da će raditi zajedno. (Ovde „skinuti Miloševića“ podrazumeva uklanjanje sa vlasti, sa naglaskom na poverljivost da se izbegne javna percepcija ustuka Zapadu.)
Putin: „Moramo biti oprezni da to ne učinimo javnim političkim ciljem – da ga uklonimo.“ (Prevod ističe opreznost i izbegavanje javnog pritiska, jer bi to moglo biti shvaćeno kao kapitulacija pred Zapadom, što bi oslabilo Putinovu poziciju unutar Rusije.)
Foto: Tanjug AP
Detaljniji razgovor na temu Srbije i Miloševića
Klinton ili POTUS: Sigurno ću želeti da detaljno razgovaramo o ekonomiji, uključujući i kako mogu da pomognem. Takođe ćemo morati da se direktno bavimo strateškim pitanjima, uključujući i protivraketnu odbranu. Takođe me zanima vaše mišljenje o dugoročnoj strategiji Rusije za integraciju. Mislim da bi trebalo da uđete u STO što pre. Znam da uskoro idete u Kinu, i voleo bih da malo razgovaramo o tome. Takođe ću želeti da razgovaram sa vama o Balkanu. Možda bismo mogli da imamo mali sastanak ujutru. Bez obzira da li ćemo postići dogovor o protivraketnoj odbrani ili ne, radio sam 8 godina za jaku Rusiju i jako partnerstvo. Mislim da ste vi prava osoba da vodite ovu zemlju. Odlučan sam da postignem sve moguće dogovore sa vama i da upravljamo našim razlikama što bolje moguće. Postoje par stvari o kojima ću želeti da razgovaram sa vama u najmanjem mogućem okruženju, ne u velikoj grupi, u istom duhu iskrenosti koji ste vi upravo koristili prema meni. Dozvolite mi da se oslobodim Balkana. Ne želim da Kosovo bude nezavisno. Amerika nema dugoročni strateški interes u nezavisnom Kosovu, niti u tome da SAD budu dominantna sila u regionu na račun legitimnih interesa drugih zemalja. Imamo interes i ulogu tamo, ali isto tako i druge zemlje. Želimo da vidimo kako se Balkan razvija na način koji je integrisan sa novom Evropom. To je u našem dugoročnom interesu. Mrzim etničko čišćenje, bilo da dolazi od Miloševića ili od tipova poput onog o kome ste govorili u intervjuu.
Putin: Šta predlažete?
POTUS: Da skinemo Miloševića. Ako se to dogodi, biće manje razloga da se brinete o dominaciji
SAD u regionu jer će Srbija gravitirati ka normalnijem kursu, uključujući razvijanje prirodnih veza vere i krvi sa Rusijom. Nemam lični ili politički razlog da želim da stojim na putu dobrim odnosima između Srbije i Rusije. Ali problem je što je taj tip tamo.
Putin: Odgovoriću veoma poverljivo. Nemoguće mi je čak i da nagovestim u javnosti ono što ću reći. Računam na naše kolege ovde da ono što ću reći zadrže u najstrožoj poverljivosti. Ono što kažete potpuno je u skladu sa našim sopstvenim razmišljanjem o tome kako izgraditi mir i red na Balkanu. Ali nismo smislili kako da se rešimo Miloševića. To je problem za nas obojicu. Prevario je nas obojicu. Sada – u poverenju – reći ću vam da smo poslali sonde da obezbedimo da on neće biti tamo predugo. Istraživali smo kroz najbliže kanale, i porodične i vojne. Ali on je veoma, veoma tvrd orah za razbijanje; tvrdoglav je kao đavo. Znam da zvuči čudno, ali on se zapravo oseća prilično samouvereno. Znate da je levičarska opozicija bila ovde. Odlučio sam da ih pustim da dođu. Nisam morao to da uradim, niti sam morao da omogućim da budu primećeni. Odlučio sam da obezbedim odgovarajuće pokrivanje kako bi narod Srbije znao da postoji drugačija vrsta Srbije moguća za njih od Miloševićeve. Dakle, u principu se slažemo. Ali to nije jednostavno. Pretpostavimo da se razumemo. Ali pogledajmo realnosti. 200.000 Srba je pobeglo sa Kosova. Uporedite tu humanitarnu katastrofu sa 30-40.000 Albanaca koji su proterani iz svojih domova. Srbi su takođe ljudska bića. Proces odvajanja Kosova od Jugoslavije nastavlja se. Sviđalo se to ili ne, Kosovo više nije deo Jugoslavije. Dakle, Milošević nije prava osoba da vodi Jugoslaviju. Ali moramo biti oprezni da to ne učinimo javnim političkim ciljem da ga uklonimo. On je demokratski izabran, i bilo bi kontraproduktivno za Srbe da stranci govore im ko može i ne može biti njihov lider.
POTUS: Imam još jedan set poena koje moram da iznesem, jer, između ostalog, Sandi Berger raspravlja o aspektu toga sa Sergejem Ivanovim, i želim da imate pun kontekst kada Sergej izvesti vas pre nego što se sastanemo sutra.
Putin (na engleskom): U redu.
(Nema punog doslovnog transkripta; ovo je iz deklasifikovanih beleški. Puni dokument na ovom linku).
6. septembar 2000: Sastanak u Njujorku (UN Milenijumski samit)
Sastanak se dogodio tokom Milenijumskog samita UN, samo nekoliko nedelja pre izbora u Srbiji 24. septembra. Diskusije su se dotakle izbora na Kosovu, srpskih izbeglica i uloge Miloševića, ističući usklađenost SAD i Rusije oko balkanske stabilnosti uprkos javnim razlikama. Putin je izneo zabrinutost oko nepravde na izborima na tzv. Kosovu koji utiču na integritet Srbije, odvojeno od Miloševićevih akcija. Složili su se da sekretarka Olbrajt i ministar spoljnih poslova Ivanov nastave sa srpskim učešćem.
Klinton je tražio da se Putin sastane sa Đukanovićem kako bi poslao „jak signal“ Miloševiću.
Klinton: „Možemo li da razgovaramo o Balkanu? Znam da ste imali kontakte sa Miloševićem i Đukanovićem. Ovi izbori će biti važni, ali verovatno neće biti fer. Milošević zaostaje u anketama, pa će verovatno ukrasti (izbore). Bilo bi poželjno da izgubi, ali će verovatno to aranžirati tako da ne izgubi. Znate sve ovo, jer je to u vašem dvorištu. Ali postojaće jedan veliki problem [naglašava svaku reč sa teškim akcentom] ako krene protiv Đukanovića. Nadam se da možete da se sastanete sa Đukanovićem dok je ovde. To bi poslalo jak signal.“ (Prevod ističe Klintonov naglasak na „veliki problem“ - produžavanje reči za dramatičan efekat, naglašavajući opasnost od intervencije u Crnoj Gori i potrebu za pritiskom na Miloševića preko Đukanovića.)
Putin: „Povratak na Jugoslaviju, moram da vam kažem da vidim nešto veoma nepravedno ovde. Govorite o predstojećim izborima (u Srbiji). Ali postoje i ovi izbori na tzv. Kosovu. Ipak, postoji 100.000-150.000 Srba koji zapravo nisu tamo, koji su pretvoreni u izbeglice. Njihovo odsustvo sa izbora će hraniti trend ka odvajanju tzv. Kosova od Srbije. To će imati reperkusije širom sveta, za druge države. Radili ste veoma naporno i efikasno, čak odlučno, u G-8, i spreman sam da Rusija radi sa vama ovde. Ali nismo bili konsultovani u odluci da se bombarduje Jugoslavija i da se pokrene proces koji izvlači tzv. Kosovo iz Srbije. To nije fer. I nije fer prema 150.000 Srba da se sudbina Kosova odluči bez njih. Treba im dati glas. Inače, sudbina njihove matice će se odlučiti iza njihovih leđa. (Jugoslovenski predsednik Slobodan) Milošević nema veze sa ovim.“ (Prevod je proširen da uključi Putinov naglasak na „nepravedno“ i „nije fer“, ističući frustraciju zbog bombardovanja i izbegličke krize, sa jasnim razdvajanjem Miloševića od kosovskog pitanja.)
Putin, odgovor na Klintonov predlog: „[Izgleda sumnjičivo, razmišlja trenutak] Neka se Sergej Ivanov sastane sa njim.“ (Ovde je uključen neverbalni kontekst – Putinova sumnja i pauza, što pokazuje opreznost prema direktnom sastanku sa Đukanovićem, ali spremnost za indirektnu podršku.)
(Složili su se da sekretarka Olbrajt i ministar spoljnih poslova Ivanov nastave sa pitanjem srpskog učešća na izborima na tzv. Kosovu tokom večere.)
30. septembar 2000: Telefonski razgovor
Ovaj poziv dogodio se ubrzo nakon izbora u Srbiji 24. septembra, gde je opozicioni lider Vojislav Koštunica proglasio pobedu, ali je Milošević osporio rezultate i pozvao na drugi krug. Klinton je pozvao Putina da izvrši pritisak na Miloševića da prihvati poraz i odstupi, raspravljajući o opcijama egzila i stabilnosti Crne Gore. Ovo se blisko slaže sa opisima privatnih strategija, predviđanjima izborne krađe i Putinovoj šali o egzilu.
Klinton je inicirao poziv da koordiniše oko Miloševićevog odlaska, naglašavajući jedinstveni uticaj Rusije. Raspravljali su o scenarijima nakon uklanjanja, uključujući mogući azil, i ulozi Rusije u pozivanju Miloševića da poštuje izborne rezultate. Putin se složio da izvrši pritisak za fer drugi krug, napominjući da se to slaže sa interesima Rusije. Putin je predložio poziv Koštunice u Moskvu za podršku, ali sa uslovima za fer drugi krug. Ovo uključuje Putinovu šalu o slanju Miloševića u Ameriku.
Klinton, otvaranje: „Zdravo, Vladimire… Samo sam hteo da razgovaram sa tobom na minut o Jugoslaviji.“ (Jednostavan, ali pokazuje Klintonovu direktnost i hitnost.)Klinton, glavni predlog: „Znam da je ovo težak i delikatni trenutak, ali samo sam hteo da kažem da mi se čini, pošto gotovo svi prihvataju činjenicu da je opozicija pobedila na izborima i da su sada protiv drugog kruga glasanja, jer veruju da to daje Miloševiću vreme da manipuliše glasanjem i, možda, stvori nestabilnost u Crnoj Gori. Mislim da je najbolje pokušati da nateramo Miloševića da ode, ali mislim da si ti jedina osoba koja to može uraditi. Znam da je to teška situacija za tebe, ali ono što bih te ohrabrio da uradiš je da mu pošalješ privatnu poruku, ne javnu, pozivajući ga da želiš da ode i jasno stavljajući do znanja da će Rusija podržati volju naroda. Mislim da bi to trebalo da kažeš javno. Čini mi se da imamo izbor između nasilne i mirne tranzicije. Jedina zemlja na svetu koja može igrati odlučujuću ulogu u ovome je Rusija, jer oni znaju da moraju da se okrenu tebi nakon što se sve ovo završi da bi nastavili čvrst odnos.“ (Prevod je proširen da uključi Klintonovu argumentaciju o manipulaciji izbora i jedinstvenoj ulozi Rusije, sa naglaskom na „privatnu poruku“ za izbegavanje javnog poniženja Miloševića.)
Putin, odgovor i predlog: „Bile, svesni smo da vaši eksperti i tink-tankovi rade na tome temeljno i odmeravaju svaki korak koji treba preduzeti. Ali želim da ti i ja imamo iskren razgovor o tome - apsolutno iskren. I ono što ti kažem neće zahtevati dalju proveru. Delovali smo apsolutno u skladu sa dogovorima postignutim u Okinavi - u potpunoj saglasnosti sa njima. Pitanje ovde je forma i poruka Koštunice i koordinacija naših napora. Najverovatnije, Milošević oseća našu poziciju. Već sam imao razgovor sa Šrederom, i ti ćeš biti druga osoba koja će saznati ovu informaciju.
Predložio sam da imamo sastanak u Beogradu između jednog od naših donosilaca odluka poput savetnika za nacionalnu bezbednost ili ministra spoljnih poslova i predstavnika opozicije, ali on (Koštunica) je odbio takav sastanak. Dakle, odbio je kontakt sa nama, ali mi ćemo u osnovi da vas obavestimo o našoj poziciji. Već smo mu dali do znanja našu poziciju bez ikakvih okolišanja da ne želimo da budemo priterani uza zid ili da budemo u poziciji da podržavamo naročito nedemokratska rešenja situacije. Želim da bude jasno da se ne skrećemo sa nijednog puta pristupa saradnji sa vama kao našim partnerom. Ali hteo sam da znaš da je vreme pravo da on napusti scenu. Nisam siguran da će to uraditi. I pokušavajući da analiziramo situaciju, mislimo da bi sledeće moglo biti produktivno i plodonosno. Danas opozicija, za sve praktične svrhe, odbila je drugi krug izbora.
Po našem mišljenju, to je greška. Ako ne održe drugi krug izbora, onda će strana Miloševića biti jedina nekontetovana strana, pa će on (Koštunica) napustiti scenu, i Milošević će pobediti na izborima. Sada ako opozicija pokuša i krene u drugi krug, ako opozicija pokuša da održi drugi krug, oni imaju svaku šansu da pobede. Zašto? Jer Crna Gora još nije glasala, i postoji grupa ljudi koji su glasali za druge kandidate. Oni će glasati za njega. On ima 100 posto šansu da pobedi. Milošević bi imao samo jednu šansu preostalu za sebe, to je lažiranje izbornih rezultata, da li pokušava da se okrene toj akciji, niko ne može reći sa sigurnošću ili garantovati da neće. Ali šta bismo mogli da uradimo? Ako bismo to sprovodili, to bi ukazalo na veoma jasnu podršku sa naše strane opoziciji. Mogli bismo da pozovemo lidera opozicije u Moskvu. Tada bi Ivanov, naš ministar spoljnih poslova, sastao se sa njim ovde. Ja bih verovatno mogao da razgovaram sa njim preko telefona takođe. Dok bi bio ovde u Moskvi, mogao bi da izjavi da je spreman da održi drugi krug pregovora, pod uslovom da Milošević dozvoli verifikaciju, i možda čak međunarodne posmatrače, kako na nivou biračkih mesta tako i pri brojanju glasova. Ta pozicija bi našla apsolutno službenu i jasnu podršku sa naše strane. Međutim, ako bi Milošević odbio takvu poziciju, onda ćemo bez ikakvih okolišanja zauzeti poziciju osuđivanja njegovih akcija. Sama činjenica da lider opozicije poseti Moskvu i vodi razgovore na najvišem nivou ovde bi demonstrirala našu veoma jasnu podršku njemu i verovatno dodala pet do sedam procentnih poena u njegovu korist. Mislim da nemamo ništa da izgubimo u takvoj poziciji, ali dobici su veoma jasni. Želeo bih da naglasim ponovo sa naše strane u svim krugovima ovo bi se smatralo veoma jasnom i nedvosmislenom podrškom opoziciji. Dok smo sigurno u kontaktu sa opozicijom, oni nam kažu da mora da se izvrši ponovno brojanje prvog kruga izbora. Mi bismo sigurno bili voljni da učestvujemo i imamo neki uticaj na to, ali veoma sumnjam da bismo došli do pozitivnih rezultata u tom scenariju. Mi sigurno zajedno možemo doći do nekih ideja i preduzeti neke akcije. Jedina bojazan koju imam je da gubimo vreme za pripremu za drugi krug izbora. Milošević ne gubi vreme i priprema se za drugi krug. Pa, sigurno ne pokušavam da guram ikoga ovde sa idejama, ali ovo je jednostavno naša vizija, naša analiza. Istimovremeno, zašto zaista ne pokušamo da izvršimo pritisak na Miloševića ponovo. Jedina bojazan ponovo je da ćemo verovatno vući noge i gubiti vreme ovde. Ovo je naša perspektiva, Bile.“
(Ovaj dugi citat je preveden sa fokusom na Putinovu analizu – ističe grešku opozicije u odbijanju drugog kruga, predlog poziva Koštunice u Moskvu za dodatne poene (5-7%), i spremnost da osude Miloševića ako odbije posmatrače. Dodatno, naglašena je „apsolutno iskrena“ priroda razgovora i koordinacija sa Okinava dogovorima.)
Putin, na egzil: „Iskreno, naravno da ne znam, ali možda bi on želeo da ode. To je moguć potez sa njegove strane, ali ne znam. Mi ne želimo takav poklon. Zašto ga ne pošaljemo u Ameriku?“ (Šala je prevedena sa ironijom, ističući da Rusija ne želi Miloševića kao „poklon“, već predlaže Ameriku kao alternativu, sa naglaskom na humor u delikatnoj situaciji.)
Dodatni detalj: Putin je obavestio Klintona da je njegova ponuda da pošalje ministra spoljnih poslova Igora Ivanova da se sastane sa obojicom, Miloševićem i Koštunicom, odbijena od strane Miloševića. (Diskusije su takođe pokrile šta uraditi sa Miloševićem nakon uklanjanja, uključujući mogućnosti egzila poput slanja u Ameriku - Putinova šala.)
Ovi isečci potvrđuju autentičnost tvrdnji iz relevantnih postova na društvenim mrežama, pokazujući koordinaciju SAD i Rusije oko svrgavanja Miloševića uprkos javnim tenzijama oko tzv. Kosova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Serija "Porodica" o bivšem predsedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i njegovom hapšenju krajem marta i početkom aprila 2001. godine, koja se prikazuje na Informer televiziji, nanovo je otvorila pitanje o ovom burnom periodu u novijoj srpskoj istoriji.
Ono što se poslednjih godina dešava više nije incident, niti emocionalno slavlje. Reč je o sistematskom i sve otvorenijem vraćanju ustaške ideologije u javni prostor, ovoga puta pod plaštom sporta i nacionalne euforije.
Upotreba raketnog sistema „Orešnik“ početkom januara snažno je odjeknula u Evropi i jasno pokazala evropskim liderima da je dijalog sa Rusijom neizbežan, ocenio je Ralf Nimajer, predsednik Nemačkog saveta za ustav i suverenitet, u izjavi za RIA Novosti.
Violeta Simović, član Glavnog odbora Srpske napredne stranke i Dejan Lisica iz Centra za društvenu stabilnost komentarisali su sastanak blokaderske opozicije sa članom Evropskog parlamenta Toninom Piculom.
Najvažniji politički događaji dana praćeni su u programu redovno najgledanijeg kolegijuma – Prvog kolegijuma Informer televizije, koji je i ovoga puta opravdao poverenje gledalaca.
Trinaesta epizoda Informerove spektakularne emisije "Na merama" otkriva vam šta je političarka Maja Gojković kupila za praznične poklone, kako sada izgleda nekadašnja teniska šampionka Jelena Janković, na koji način je osvedočeni srbomrzac Tonino Picula stigao u Beograd, sa kime šuruje blokaderski sudija Miodrag Majić…
U Inđiju će uskoro stići jedna od najvećih stranih investicija u našem regionu, s obzirom na to da kineski "Mint" planira gradnju nove fabrike već u junu.
Prevoznici iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije četvrti dan blokiraju teretni saobraćaj na prelazima sa zemljama Šengena, a očekuje se da Evropska komisija danas objavi radnu verziju nove vizne strategije EU.
Od decembra ili marta sledeće godine moglo bi da se krene sa obaveznim vojnim rokom, a u narednih mesec ili dva biće doneta i zvanična odluka, najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Javno komunalno preduzeće "Beogradski vodovod i kanalizacija" saopštilo je da će ekipe tog preduzeća od danas do utorka, 3. februara, izvoditi planirane radove na ispiranju vodovodne mreže.
Roditelji Koste K, dečaka ubice iz Osnovne škole "Vladislav Ribnikar" Vladimir i Miljana Kecmanović ponovo se bore za svoju slobodu pred sudskim većem, a jutros su se prvi put obratili jedno drugom.
U Višem sudu u Beogradu danas je ponovo počelo suđenje Miljani i Vladimiru Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice, a na samom početku, sudija je doneo odluku da javnost bude isključena iz postupka, što je prokomentarisao i otac maloletnog ubice.
U Višem sudu u Beogradu danas se nastavlja suđenje roditeljima dečaka ubice, koji je 3. maja 2023. u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ ubio devetoro svojih vršnjaka i radnika obezbeđenja, a kako Informer saznaje suđenje je zatvoreno za javnost.
Bilateralni trgovinski i ekonomski odnosi bili su glavna tema sastanka ruskog predsednika Vladimira Putina i privremenog predsednika Sirije Ahmeda al Šare, koji je održan juče u Moskvi, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Automobil japanske vlade, koji se kretao brzinom od oko 130 kilometara na sat, prošao je kroz crveno svetlo i izazvao lančani sudar šest vozila u Tokiju prošle nedelje, u kojem je jedna osoba izgubila život.
Američki predsednik Donald Tramp ugostio je juče poznatu reperku Niki Minaž u Beloj Kući i tom prilikom se našalio i rekao da će pustiti nokte na rukama poput njenih.
Sledećeg ponedeljka od 21.00 sat na Prvom programu RTS, publiku očekuje novo izdanje popularnog kviza "Potera". Među tragačima će se pojaviti Milica Jokanović, koja je svojim modnim izdanjem privukla pažnju svih u studiju.
Film "Svadba" je pre nedelju dana premijerno prikazan u Hrvatskoj, a ova komedija u kojoj igraju srpski i hrvatski glumci već je izazvao veliku pažnju gledalaca.
Kristina, sestra Nataše Bekvalac, je okačila provokativnu fotografiju na Instagramu, a pevačica je ispod iste opsovala i poručila sestri da joj se dopada njen stav.
Hrvatski Večernji list, poznat po antisrpskoj politici, objavio je skandalozan tekst u kojem tvrdi da pevačica Nada Topčagić živi na rubu egzistencije, podsećajući na njen nastup u Vukovaru tokom rata.
Pevačica Marina Cvetković Mahrina pratila je dečka po gradu, i špijunirala šta radi dok nije sa njom, a sve to je zabeležila i podelila na društvenim mrežama.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar