HOĆE LI SE AMERIKA ODREĆI TAČIJA?! NE KOLJE SE VO ZA KILO MESA, NE RUŠI SE TAČI ZBOG... Zmija je deo velike političke igre...
Podeli vest
Cela igra oko „najave (ne)potvrđivanja optužnice" nije usmerena ka „utvrđivanju istine" i „pravde za žrtve", već da bi se Hašim Tači poslao u političku penziju. Ne kolje se vo za kilo mesa. Ne ruši se Tači da bi se izdejstvovalo otkazivanje jednog sastanka sa izaslanikom američkog predsednika. Između ostalog i zbog toga što je u Tačija mnogo investirano
Vašington je investirao najviše, Medlin Olbrajt se oko toga baš potrudila, čak je i Ibrahim Rugova skrajnut ne bi li se prokrčio put njenom pulenu, ali su se oko njega motali i evropski emisari. Zahvaljujući Pjeru Peanu, anačizira Dušan Proroković, publikovana je informacija o solidnim vezama tadašnjeg lidera zloglasne „UČK" sa francuskom kontraobaveštajnom službom i to, da sve bude dramatičnije, mimo znanja generalštaba i ostalih obaveštajnih struktura u Parizu.
Šest sati je juče u haškom specijalizovanom tužilaštvu trajalo saslušanje predsednika privremenih prištinskih institucija Hašima Tačija. Ostalo je nepoznato ne samo na koja pitanja je odgovarao, već i sadržaj predloga optužnice. Advokat Branislav Tapušković nekadašnji "prijatelj suda" u Haškom tribunalu, slaže se sa ocenama da to nećemo saznati do oktobra, kada bi sudija za prethodni postupak trebalo da odluči da li će optužnica biti potvrđena.
14.07.2020
10:35
Dokazi protiv Tačija
Da li se ova veza završavala na pohađanju kontraobaveštajnog kursa ili je Tači tom prilikom i zavrbovan, a što se takođe u glasinama pominjalo, nikada nećemo saznati!? Činjenica je da odnos nekih krugova u Francuskoj prema Tačiju ostaje poseban, zato je dobio ekskluzivnu lokaciju na bini tokom obeležavanja stogodišnjice završetka Velikog rata, iako mu po uobičajenom protokolu to mesto nije moglo pripasti. Za zaključak je važno podvući da političar u čiju se karijeru tako dugo, tako intenzivno i sa više različitih strana ulaže, ne može biti olako odbačen zbog opstrukcije jednog susreta. Mada će mu karijera, nakon svega, biti okončana.
Da, protiv Tačija ima dokaza. I to na raznim stranama. U sudskom procesu „Drenica 2" zaštićeni svedok „A" u novembru 2014. godine izjavljuje kako je Tači naređivao ubijanje „srpskih špijuna" u selu Likovac. Osumnjičeni u ovom procesu su, između ostalih, Sulejman Selimi i Sami Ljuštaku. Međutim, teško je očekivati da će Tači zbog ovoga biti i osuđen. „Svedok A" još dodaje da je sve te aktivnosti albanskih terorista „plaćala Amerika". Baš zbog toga što je „plaćala Amerika" Tači je i „nezgodan" saučesnik.
Umešan je u razne stvari, prisutan na različitim mestima, sudeonik je poverljivih razgovora i još tajnijih (para)vojnih operacija. Gde je u svemu tome trgovina organima i prethodno kidnapovanje više stotina Srba? Gde je u svemu tome naoružavanje „UČK"? Da li su Albanci plaćali oružje „narko dolarima"? Sud koji je formiran, a zbog načina na koji je formiran, ne uliva poverenje, ne ostavlja mnogo mesta za optimizam u priči o „kažnjavanju svih zločinaca" i davanju odgovora na postavljena pitanja.
Kao i u drugim prilikama, u političkim koridorima i kuloarima biće pronađeno neko „rešenje" kako bi se sve završilo u „višem interesu". I vuk sit i ovce na broju. Ipak, isto kao što je teško očekivati da će Tači biti osuđen za navedena zlodela, teško je i očekivati da će nastaviti karijeru. Vest o „najavi podizanja optužnice" odjeknula je svetom, zazvečala po medijima i društvenim mrežama, toliko da se Edi Rama zabrinuo za „sudbinu Kosova" i ekspresno doputovao u Prištinu. Nakon ovih dešavanja i zvaničnih reakcija koje su usledile, Tači ne može još dugo ostati u politici.
Foto: Tanjug/Beta/Reuters/Fotoilustracija
Cela igra oko „najave (ne)potvrđivanja optužnice" nije usmerena ka „utvrđivanju istine" i „pravde za žrtve", već da bi se Tači poslao u političku penziju. Grenel, koji je, barem na kratak rok, u ovoj predstavi postao gubitnik jednako koliko i Tači, samo je tu kolateralna šteta. A za smenu Tačija svoje razloge imaju i Vašington i Brisel.
Umor od stabilokratija
Na zapadnoj strani Atlantika, barem u institucijama i među pojedincima koji se Balkanom bave ozbiljno već četvrt veka, nisu zadovoljni Tačijevim preteranim soliranjem i netransparentnim razgovorima o razgraničenju, kako zbog neprihvatljivosti same ideje, tako i zbog toga što je svojim ponašanjem totalno destabilizovao albansku političku scenu. Nema više negdašnje „homogenizacije", taj sistem je sada teško spolja i kontrolisati, a kamoli usmeravati ga. Tači je postao preveliko opterećenje, faktor nestabilnosti, uzrok sve većih i ostrašćenijih podela među Albancima.
Na istočnoj strani Atlantika sve je uočljiviji umor od balkanskih stabilokratija. Dugo je EU tolerisala američku podršku svakom balkanskom lideru koji pokaže spremnost da sledi atlantističke geopolitičke ciljeve. Bilo da se radilo o učlanjenju u NATO, sankcionisanju Rusije, kupovini američkih aviona, raznim pregovorima u Prespi, Vašingtonu... Ustupak Beloj kući, Pentagonu ili Stejt departmentu garantovao je još koju godinu vlasti i to sa „odrešenim rukama" na unutrašnjem planu. Između geopolitike i demokratije, slobode medija i skrupuloznog poštovanja zakona, prednost se daje prvom.
Savetodavna grupa za Balkan u Evropi konstatuje da se zbog stabilokratije uokvirio „zapadnobalkanski obrazac demokratskog nazadovanja" koji je „institucionalni i lični". U početku tiho, a sada sve glasnije, u Briselu se može čuti da EU plaća previsoku cenu zarad podrške američkim interesima koji uključuju „održavanje stabilnosti" na Balkanu. Jer, uprkos svemu, Balkan i dalje ostaje nestabilan. Zbog te navodne stabilnosti Kosova podržavali su i Tačija, godinama, praktično ga prihvatili kao jedinog legitimnog pregovarača, žmurili na sve što je radio, izbrisali njegovu „terorističku prošlost".
Da li je zbog svega toga Kosovo danas bolje mesto za život nego što je to bilo pre deset godina? Izgleda kako EU želi da se vrati na izvorne principe, da stabilnost garantuje trajnost institucija i funkcionalnost sistema, a ne lokalni lideri, neprikosnoveni u svakom pogledu. Izgleda, naravno, i da tako krupnu stvar u ovom trenutku EU, u stanju u kom se nalazi, ne može oposliti, ali je to druga tema. U svemu, Tači je prva žrtva, prvi balkanski političar koji plaća cenu neuspeha pokušaja stabilizacije regionalnih prilika politikom „igranja" na lojalne pojedince, taman da su i autokrate poput Mila Đukanovića.
Foto: BetaITanjug/AP/Reuters/Fotoilustracija
Ne kolje se vo za kilo mesa, već se ovim potezom najavljuje sasvim novi pristup, novi pokušaj EU da se održi nekakav smisao procesa evrointegracija i osnaži uticaj u rubnom regionu. Insistiranje na demokratiji i institucijama, umesto na stabilokratiji i pojedincima. Danas je na tapetu Tači, sutra će se to nastaviti sa nekim drugim. Kandidata je onoliko.
Cela igra oko „najave (ne)potvrđivanja optužnice" nije usmerena ka „utvrđivanju istine" i „pravde za žrtve", već da bi se Hašim Tači poslao u političku penziju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šest sati je juče u haškom specijalizovanom tužilaštvu trajalo saslušanje predsednika privremenih prištinskih institucija Hašima Tačija. Ostalo je nepoznato ne samo na koja pitanja je odgovarao, već i sadržaj predloga optužnice. Advokat Branislav Tapušković nekadašnji "prijatelj suda" u Haškom tribunalu, slaže se sa ocenama da to nećemo saznati do oktobra, kada bi sudija za prethodni postupak trebalo da odluči da li će optužnica biti potvrđena.
Blokaderski novinar iz Novog Sada, Žarko Bogosavljević, koji je mesecima unazad sa svojim istomišljenicima učestvovao u rušenju Srbije, juče je u srcu tog grada doživeo fijasko kakav nije mogao ni da sanja.
Ruska svemirska agencija Roskosmos potvrdila je planove za izgradnju elektrane na Mesecu do 2036. godine, čime Moskva jasno pokazuje ambiciju da pređe sa simboličnih misija na trajno i dugoročno prisustvo na Zemljinom prirodnom satelitu.
Penzije u Srbiji su od 1. decembra veće za 12,2 odsto, a naši najstariji sugrađani, prema najavi predsednika Srbije Aleksandra Vučića, dobiće uvećanja primanja pre Badnjeg dana.
U vreme kada su seoske škole u odumiranju gest Slobodana Jovanovića obradovao je decu u izdvojenom odeljenju Pete oš „Slobodan Sekulić“ u selu Ljubanje.
Sastanak američkog predsednika Donalda Trampa sa šefom ukrajinskog režima Vladimirom Zelenskim na Floridi održaće se bez učešća lidera EU, javlja Si-En-En, pozivajući se na zvaničnike.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da je Evropa, kako je naveo, "ratno nastrojena" i da većina evropskih lidera veruje da je moguće poraziti Rusiju u ratu koji se vodi na teritoriji Ukrajine.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će, na putu ka Floridi gde će se sastati sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, posetiti i Kanadu, gde će razgovarati sa premijerom te zemlje, Markom Karnijem, i evropskim liderima.
Snage bezbednosti izvršile su raciju u Admiralitetskom okrugu Sankt Peterburga na skup pripadnika radikalne sekte "Škola jedinstvenog principa", čiji su se članovi, prema navodima ruskih medija, na sastancima molili za Oružane snage Ukrajine i predsednika Volodimira Zelenskog.
Glumica Mina Lazarević već neko vreme je u emotivnoj vezi sa glumcem Vladimirom Pošavcem Tušekom ali se malo zna da je on bio u braku sa njihovom koleginicom Jelenom Bosančić sa kojom ima sina.
Dok su se prolaznici u Njujorku nadali fotografiji i kratkom susretu, glumac Harison Ford imao je sasvim drugačiji plan, da mirno pređe ulicu i nastavi svojim putem.
Ponekad je dovoljan dobar film da te resetuje, pogura i natera da ponovo poveruješ u sebe. Ako ti treba inspiracija, energija ili samo mali podsetnik da je upornost jača od okolnosti, ovo su filmovi koje vredi pogledati.
Veliki Raša Popov, čovek koji je obeležio detinjstvo miliona, imao je jednu dirljivu porodičnu tajnu. Rođenog sina Bojana ceo život je oslovljavao sa "Oče", a pred samu smrt dočekao je da mu on ispuni poslednju želju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar