Zahtev da se SSP uključi u trgovinski sporazum Srbije i Britanije je novi pokušaj Londona da status velike sile koja sve više bledi dokazuje na Srbiji i drugim malim država našeg regiona. Ako do toga i dođe, ne treba očekivati neka posebna politička uslovljavanja, za koja će i dalje biti zadužen Brisel, smatraju sagovornici Sputnjika
Sporazum o trgovini naše zemlje sa Velikom Britanijom prestao je da važi 1. januara, istog dana kada je Britanija i zvanično završila proces izlaska iz EU.
London se malo preigrao
Novi između Beograda i Londona još nije ispregovaran, a prema pisanju medija, predlog koji je Velika Britanija ponudila Srbiji sadrži i odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je naša zemlja potpisala sa EU još 2008. To bi po oceni Britanaca koji su tada bili deo EU, u stvari bio "ugovor kontinuiteta", kakav su ponudili ne samo Srbiji nego i ostalim zemljama našeg regiona koji sa Briselom imaju potpisan SSP. Posle pregovra o prihvatljivim modalitetima tog ugovora Severna Makedonija ga je već potpisala.
Jasno je da bi nesporni mogli da budu oni delovi SSP-a koji se odnose na trgovinsku saradnju. Pitanje je, međutim, šta će u jednom trgovinskom ugovoru i odredbe koje se odnose na saradnju sa Haškim tribunalom, dobrosusedskim odnosima sa državama regiona, zajedničkoj spoljnoj i bezbednosnoj politici, nezavisnom sudstvu...
Hoće li te stavke ako eventualno uđu u bilateralni ugovor o trgovini, biti samo pro forme, ili će se Srbiji nametnuti i novi uslovi?
- Sam ugovor pošto je trgovinski ne bi smeo da ima vidove političkih uslovljavanja, ali će verovatno u kontekstu u okviru koga se on zaključuje, neka njegova preambula da govori o dobrim regionalnim odnosima i sličnom. To bi posredno moglo da služi kao instrument politike Velike Britanije prema državama u regionu da ona taj trgovinski sporazum tumači i koristi tako da posredstvom njega zadrži ekonomske odnose na zadovoljavajućem nivou, ali i određeni nivo političke stabilnosti u regionu iz perspektive kako to njima odgovara - kaže za Sputnjik Aleksandar Gajić iz Instituta za evropske studije.
Ne mogu dalje od pokazivanja stava
On smatra da SSP koji smo potpisali sa EU 2018. ne bi bio preslikan, već unekoliko modifikovan. Tako bi, kako veruje, politička stabilnost regiona podrazumevala i dobrosusedske odnose kako ih ona vidi, s obzirom na to da je Britanija priznala nezavisnost KiM. Takav trgovinski ugovor bi, smatra on, koristili da nam to stave do znanja.
Foto: Tanjug
- Naravno, tu ne može da bude nekog posebnog uslovljavanja, ali bi u svakom slučaju koristili priliku da pokažu svoj politički stav. Mislim da ne mogu puno više od toga. Oni će svakako podržavati Srbiju u pristupu EU, ali se očekuje da glavni pritisak po pitanju dobrosusedske politike i ostalog bude na Brisleu i EU, a Velika Britanija koja se izvukla iz EU će to zdušno podržati - smatra Gajić.
Po oceni profesora Filozofskog fakulteta u Beogradu, istoričara Čedomira Antića, Britanija želi da pokaže da još uživa status velike sile.
Kako kaže za Sputnjik, odnos Londona sa Briselom, Vašingtonom, Moskvom, Pekingom i malim državama nemoguće je razumeti ako nemamo u vidu to samorazumevanje britanskih elita. On, pri tom, podseća da veliki deo vladajuće elite u Britaniji, bez obzira o kojoj partiji je reč, nije bio za izlazak iz EU.
Odnos prema malima
Te suprotnosti prisutne u britanskom društvu i njenoj politici najbolje će se, dodaje on, videti kada je reč o odnosima Britanije prema malim državama. Antić, uz to, ukazuje i na uvek prisutnu želju Londona da ima vrlo aktivan stav prema Bakanu.
- Ja bih rekao da bi bilo dobro da Srbija ima u vidu da je Britanija država koja luta, koja je senka svoje nekadašnje moći, koja pokazuje na primeru njenih ministarstava i predsednika vlada koliko je propala moderna Evropa. Britanija koja je u jednom trenutku bila najveća imperija u istoriji ljudskog roda baš je primer tog opadanja - ističe profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Vreme da izravnamo račune
Imamo posla sa državom koja više nije u EU i više ne može da blokira naš put, kaže naš sagovornik. On, uz to, napominje da smo i nedavno imali prilike da se po ko zna koji put uverimo preko memoara funkcionera naše države, pre svega u knjizi Gorana Živaljevića, „Služba", koliko je ovde bio maligan uticaj britanske obaveštajne službe. Vreme je, smatra on, da se ti računi izravnaju.
Foto: Tanjug
Antić ne misli da bi Srbija trebalo da se poredi sa Severnom Makedonijom, u kojoj, kako ističe, vladaju Albanci i 15 odsto Makedonaca, koja prihvata sve što joj se servira. Ne bi se trebalo povoditi ni za kim, ni za Crnom Gorom, ni za Albanijom.
- Mi imamo neke svoje interese. Negde ćemo morati političke interese da žrtvijemo radi ekonomije, negde ekonomske radi politike. Treba otvoreno reći - Velika Britanija je sve manje Velika i sve manje Britanija i da li ona treba da bude ta koja će status velike sile da dokazuje na Srbiji, posebno nametanjem nepravde Srbiji i srpskom narodu - zaključio je Antić.
Slab vetar, magla, vlažnost vazduha dodatno su pogoršali situaciju sa kvalitetom vazduha u Srbiji koji je prethodna dva dana bio veoma zagađen, kaže klimatolog i prof. Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vladimir Ðurđević i dodaje da je vazduh u Srbiji, osim PM česticama, zagađen i gasovima koji se lako pretvaraju u čestice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Slab vetar, magla, vlažnost vazduha dodatno su pogoršali situaciju sa kvalitetom vazduha u Srbiji koji je prethodna dva dana bio veoma zagađen, kaže klimatolog i prof. Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vladimir Ðurđević i dodaje da je vazduh u Srbiji, osim PM česticama, zagađen i gasovima koji se lako pretvaraju u čestice.
Džihadisti iz Sarajeva spalili su zastavu Republike Srpske postavljenu na jarbolu uz entitetsku liniju između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u blizini Darive.
Bogat dečiji program, rekordna zastava, primeri tehnološkog napretka i koncerti najvećih domaćih muzičkih zvezda. To je samo deo onoga što će građani imati prilike da vide sutra, 27. juna, na velikom skupu ispred Skupštine Srbije.
Više od 6.900 ljudi iz Srbije i inostranstva već se prijavilo za volonterski program Ekspo Plejmejkeri, a posebnu pažnju budućih volontera privlači volontersko angažovanje u sektoru Protokol, saopštilo je danas preduzeće Ekspo 2027.
Deonica autoputa od Adrana do Preljine na Moravskom koridoru, duga 28,71 kilometar, biće otvorena za saobraćaj sutra u 9.00 sati, najavili su Putevi Srbije.
Univerzitetski klinički centar Niš ulazi u završnu fazu priprema za otvaranje savremene bolničke banke krvi, jednog od najvažnijih projekata za unapređenje zdravstvene zaštite na jugu Srbije.
Viši sud u Beogradu, po predlogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu izdao je međunarodnu poternicu protiv dvojice muškaraca osumnjičenih da su učestvovali u ubistvu Darka Veskovića Prike u Kumodražu.
Maloletni M.M. koji je kao 13-godišnjak ubio školskog druga Andreja Simića (13) u porodičnoj kući u Niškoj Banji, biće saslušan danas u Višem sudu u Nišu na suđenju svojim roditeljima M. M. i M. M. M. optuženim za teško delo protiv opšte sigurnosti i zlostavljanje maloletnika.
Najnoviji detalji iz istrage ubistva Darka Veskovića u Kumodražu ukazuju na sumnju da je zločin bio unapred i detaljno osmišljen, a da je napadač iskoristio javni oglas za posao pica-majstora kako bi prišao žrtvi.
Mladić iz Vranja Nemanja D. (24) godine, poginuo je u četvrtak uveče u selu Neradovac, kod Vranja, kada ga je nakon pada sa motora pregazilo drugo vozilo.
Pakleni toplotni talas odneo je stotine života širom Evrope, dok temperature u pojedinim zemljama prelaze 40 stepeni. Najteže je pogođena Španija, gde vlasti više od 200 smrtnih slučajeva povezuju sa ekstremnom vrućinom.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da su predsednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Donald Tramp, na samitu na Aljasci razmatrali predloge Vašingtona za rešavanje ukrajinske krize, koje je ruska strana prihvatila, zbog čega smatra da nije primereno tvrditi da nije bilo nikakvog dogovora.
Sjedinjene Američke Države preispituju vojno prisustvo na Bliskom istoku nakon što su satelitski snimci pokazali da je šteta na ključnoj američkoj pomorskoj bazi u Bahreinu znatno veća nego što je Vašington javno priznao.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Glumica Selma Hajek otkrila je da efekat prirodnog "fejsliftinga" postiže tako što kosu zateže u visoki rep ili čvrstu punđu, što vizuelno podiže crte lica.
Čuveni kolač "slatki greh", koji se pravi od keksa, vanila krema i čokolade, gotov je za svega 20 minuta i idealan je izbor kada želite osvežavajući desert bez uključivanja rerne.
Viber je dobio jednu od najvećih AI nadogradnji do sada, ChatGPT je sada dostupan direktno u četovima i može da pomaže korisnicima tokom svakodnevne komunikacije.
Nana, bosiljak i lavanda spadaju među biljke čiji intenzivni mirisi mogu da odbiju ose i stršljenove, pa su čest izbor onih koji žele da tokom leta zaštite terasu, balkon ili dvorište na prirodan način.
Jutjuber Baka Prase nastavio je da iznenađuje svoje pratioce, pa je tako maturante odvezao na proslavu u Beogradu, dok su ga ljudi pozdravljali uz aplauz i osmeh na licu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.