Zahtev da se SSP uključi u trgovinski sporazum Srbije i Britanije je novi pokušaj Londona da status velike sile koja sve više bledi dokazuje na Srbiji i drugim malim država našeg regiona. Ako do toga i dođe, ne treba očekivati neka posebna politička uslovljavanja, za koja će i dalje biti zadužen Brisel, smatraju sagovornici Sputnjika
Sporazum o trgovini naše zemlje sa Velikom Britanijom prestao je da važi 1. januara, istog dana kada je Britanija i zvanično završila proces izlaska iz EU.
London se malo preigrao
Novi između Beograda i Londona još nije ispregovaran, a prema pisanju medija, predlog koji je Velika Britanija ponudila Srbiji sadrži i odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je naša zemlja potpisala sa EU još 2008. To bi po oceni Britanaca koji su tada bili deo EU, u stvari bio "ugovor kontinuiteta", kakav su ponudili ne samo Srbiji nego i ostalim zemljama našeg regiona koji sa Briselom imaju potpisan SSP. Posle pregovra o prihvatljivim modalitetima tog ugovora Severna Makedonija ga je već potpisala.
Jasno je da bi nesporni mogli da budu oni delovi SSP-a koji se odnose na trgovinsku saradnju. Pitanje je, međutim, šta će u jednom trgovinskom ugovoru i odredbe koje se odnose na saradnju sa Haškim tribunalom, dobrosusedskim odnosima sa državama regiona, zajedničkoj spoljnoj i bezbednosnoj politici, nezavisnom sudstvu...
Hoće li te stavke ako eventualno uđu u bilateralni ugovor o trgovini, biti samo pro forme, ili će se Srbiji nametnuti i novi uslovi?
- Sam ugovor pošto je trgovinski ne bi smeo da ima vidove političkih uslovljavanja, ali će verovatno u kontekstu u okviru koga se on zaključuje, neka njegova preambula da govori o dobrim regionalnim odnosima i sličnom. To bi posredno moglo da služi kao instrument politike Velike Britanije prema državama u regionu da ona taj trgovinski sporazum tumači i koristi tako da posredstvom njega zadrži ekonomske odnose na zadovoljavajućem nivou, ali i određeni nivo političke stabilnosti u regionu iz perspektive kako to njima odgovara - kaže za Sputnjik Aleksandar Gajić iz Instituta za evropske studije.
Ne mogu dalje od pokazivanja stava
On smatra da SSP koji smo potpisali sa EU 2018. ne bi bio preslikan, već unekoliko modifikovan. Tako bi, kako veruje, politička stabilnost regiona podrazumevala i dobrosusedske odnose kako ih ona vidi, s obzirom na to da je Britanija priznala nezavisnost KiM. Takav trgovinski ugovor bi, smatra on, koristili da nam to stave do znanja.
Foto: Tanjug
- Naravno, tu ne može da bude nekog posebnog uslovljavanja, ali bi u svakom slučaju koristili priliku da pokažu svoj politički stav. Mislim da ne mogu puno više od toga. Oni će svakako podržavati Srbiju u pristupu EU, ali se očekuje da glavni pritisak po pitanju dobrosusedske politike i ostalog bude na Brisleu i EU, a Velika Britanija koja se izvukla iz EU će to zdušno podržati - smatra Gajić.
Po oceni profesora Filozofskog fakulteta u Beogradu, istoričara Čedomira Antića, Britanija želi da pokaže da još uživa status velike sile.
Kako kaže za Sputnjik, odnos Londona sa Briselom, Vašingtonom, Moskvom, Pekingom i malim državama nemoguće je razumeti ako nemamo u vidu to samorazumevanje britanskih elita. On, pri tom, podseća da veliki deo vladajuće elite u Britaniji, bez obzira o kojoj partiji je reč, nije bio za izlazak iz EU.
Odnos prema malima
Te suprotnosti prisutne u britanskom društvu i njenoj politici najbolje će se, dodaje on, videti kada je reč o odnosima Britanije prema malim državama. Antić, uz to, ukazuje i na uvek prisutnu želju Londona da ima vrlo aktivan stav prema Bakanu.
- Ja bih rekao da bi bilo dobro da Srbija ima u vidu da je Britanija država koja luta, koja je senka svoje nekadašnje moći, koja pokazuje na primeru njenih ministarstava i predsednika vlada koliko je propala moderna Evropa. Britanija koja je u jednom trenutku bila najveća imperija u istoriji ljudskog roda baš je primer tog opadanja - ističe profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Vreme da izravnamo račune
Imamo posla sa državom koja više nije u EU i više ne može da blokira naš put, kaže naš sagovornik. On, uz to, napominje da smo i nedavno imali prilike da se po ko zna koji put uverimo preko memoara funkcionera naše države, pre svega u knjizi Gorana Živaljevića, „Služba", koliko je ovde bio maligan uticaj britanske obaveštajne službe. Vreme je, smatra on, da se ti računi izravnaju.
Foto: Tanjug
Antić ne misli da bi Srbija trebalo da se poredi sa Severnom Makedonijom, u kojoj, kako ističe, vladaju Albanci i 15 odsto Makedonaca, koja prihvata sve što joj se servira. Ne bi se trebalo povoditi ni za kim, ni za Crnom Gorom, ni za Albanijom.
- Mi imamo neke svoje interese. Negde ćemo morati političke interese da žrtvijemo radi ekonomije, negde ekonomske radi politike. Treba otvoreno reći - Velika Britanija je sve manje Velika i sve manje Britanija i da li ona treba da bude ta koja će status velike sile da dokazuje na Srbiji, posebno nametanjem nepravde Srbiji i srpskom narodu - zaključio je Antić.
Slab vetar, magla, vlažnost vazduha dodatno su pogoršali situaciju sa kvalitetom vazduha u Srbiji koji je prethodna dva dana bio veoma zagađen, kaže klimatolog i prof. Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vladimir Ðurđević i dodaje da je vazduh u Srbiji, osim PM česticama, zagađen i gasovima koji se lako pretvaraju u čestice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Slab vetar, magla, vlažnost vazduha dodatno su pogoršali situaciju sa kvalitetom vazduha u Srbiji koji je prethodna dva dana bio veoma zagađen, kaže klimatolog i prof. Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vladimir Ðurđević i dodaje da je vazduh u Srbiji, osim PM česticama, zagađen i gasovima koji se lako pretvaraju u čestice.
Rusija bi zahvaljujući naglom rastu proizvodnje i stotinama novih nalazišta mogla da dodatno učvrsti položaj među najvećim svetskim proizvođačima zlata, a prema zvaničnim procenama Moskve ove godine bi mogla da dostigne čak 500 tona.
Starija žena iz Štutgarta postala je žrtva dobro organizovane prevare nakon što su je nepoznate osobe telefonom uverile da je njen sin teško bolestan. Verujući da mu je neophodno hitno lečenje, predala je zlato procenjene vrednosti od oko 290.000 evra i tako izgubila sve.
Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici Odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte, koja podrazumeva dodatno smanjenje akciza za ukupno 20 odsto.
Nišlija Martin Ivić (36) optužen za ubistvo Darka Vacića (27) danas je pred Višim sudom priznao zločin ali je odbio da rasvetli misteriju zbog čega je sa više hitaca iz pištolja lišio života čoveka sa kojim se družio.
Pred Posebnim odeljenjem za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu danas je doneta i javno objavljena presuda u velikom predmetu protiv pripadnika ozloglašenog Balkanskog kartela. Optuženi Slobodan Kostovski, Nikola Stojadinović, Nebojša Subin i Bojan Kopitović oglašeni su krivim za ilegalnu trgovinu više od dve tone kokaina koji je zaplenjen 24. avgusta 2024. godine na Atlantskom okeanu.
Zamenik komandanta Vazduhoplovnih snaga Ukrajine Pavlo Jelizarov najavio je ostavku 16. jula, dan nakon što je predsednik Volodimir Zelenski smenio Mihaila Fedorova sa mesta ministra odbrane u okviru najnovije rekonstrukcije svoje administracije.
Odlazeći britanski premijer Kir Starmer obećao je danas 300 miliona evra pomoći za opremanje Ukrajine eskadrilom od 16 borbenih aviona Gripen švedske proizvodnje.
Iran je saopštio da je Ormuski moreuz nepovrediva "crvena linija", upozoravajući da bi, ukoliko američki predsednik Donald Tramp sprovede pretnju i napadne iransku infrastrukturu, Iran uzvratio napadima na svu infrastrukturu širom regiona Persijskog zaliva.
Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan izjavio je danas da Turska poziva sve strane da ne dozvole širenje rata u Ukrajini na Crno more, jer bi to predstavljalo ozbiljnu pretnju regionalnoj bezbednosti.
Iako rashlađen prostor pruža brzo olakšanje tokom vrelih dana, nepravilno korišćenje klima-uređaja može negativno uticati na zdravlje. Zbog toga je važno pridržavati se osnovnih pravila i koristiti ga na pravilan način.
Saznajte dva jednostavna načina da osušite kajsije bez korišćenja sušare i napravite ukusno domaće suvo voće koje možete čuvati i uživati u njemu tokom cele godine.
Voditeljka Jovana Jeremić pozirala je u minijaturnom bikiniju koji je jedva obuzdao njene obline, a njeno izvajano telo momentalno je postalo glavna tema na internetu.
Pevačica Stanojka Mitrović Ćana doterala je liniju, a na snimcima koji kruže internetom uverili smo se da pevačica nikada bolje nije izgledala - Ali nije jedina!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.