Ne postoje magični dokumenti koji će rešiti višedecenijske probleme na terenu na Kosmetu i dati odgovor na dvostruke aršine Zapada po kojima je Albancima dozvoljeno da imaju dve i po države a da se pritom Srbija odrekne dela svoje teritorije
Kolektivni Zapad, kaže Stefan Surlić sa Fakulteta političkih nauka, pogrešno smatra da je za rešenje kosovskog pitanja ostalo samo da se postigne konačni sporazum kojim bi Beograd formalno priznao nezavisnost Kosova.
- Diktat sporazuma udaljio je predstavu da dijalog može doneti nešto dobro, diktat EU i SAD po kome bi lideri Beograda i Prištine nešto trebalo da potpišu i time završe celu priču - konstatuje Surlić.
Dve i po države za Albance
Međutim, napominje on, ima toliko otvorenih pitanja na terenu koje prvo treba rešiti da bi se uopšte govorilo o bilo kakvom konačnom sporazumu, a ona se mogu podeliti u dve grupe: prvo je pitanje srpske zajednice na Kosmetu i njenog položaja a drugo - zašto imamo dvostruke aršine.
- Zašto je Albancima dato pravo na dve i po nacionalne države. Za Nemce, Francuze, Amerikance sasvim je legitimno da jedna politička nacija ima Albaniju kao državu, Kosovo kao državu i da ima trećinu Severne Makedonije ali sa pravom veta, pa su suštinski politički potpuno ravnopravni akteri u toj zemlji. A da pritom Srbija bude zemlja koja će se odreći dela svoje teritorije - pita Surlić.
Komentarišući posetu evropskog posrednika Miroslava Lajčaka regionu, Surlić ocenjuje da je njen cilj bio da se opipa puls i vidi koja su polazišta za dalji proces dijaloga, ali da Lajčak očigledno nije svestan da se u narednih godinu dana neće desiti ništa epohalno iako je slao dosta optimistične poruke.
Lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti još nije postao premijer, Kosovu predstoji buran politički proces izbora predsednika, a tek se onda može misliti o dijalogu. S druge strane, podseća naš sagovornik, Srbija je iznela jasan stav da ne dolazi u obzir nikakvo priznavanje samoproglašene nezavisnosti Kosova, kao i da je primena dogovorenog jedini garant da je moguć nastavak dijaloga.
Foto: informer.rs
- Ključno pitanje koje treba da se postavi u nastavku dijaloga jeste kakav je to položaj Srba na Kosmetu i zbog čega se ne sprovodi ono što je odavno dogovoreno. Kako možemo verovati da će se bilo kakav sporazum sprovesti u budućnosti ukoliko nije sproveden dogovor o ZSO niti se poštuju zakoni koji se odnose na srpski jezik, na lokalnu samoupravu, na status srpske kulturne baštine - nabraja Surlić.
U koju se batinu uzda Priština
Na pitanje, koja je to batina u koju se kosovski Albanci uzdaju da im može doneti državu i ima li je uopšte, sagovornik Sputnjika objašnjava da je to koalicija moc´nih zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova i koje Srbiju mogu da uslovljavaju u procesu pridruživanja EU ali i na širem međunarodnom planu.
S druge strane, dodaje on, u Prištini postoji ideja da oni ni ne treba da učestvuju u dijalogu nego samo da Amerikanci i Evropljani dovoljno pritisnu Srbiju da ona prizna nezavisnost.
- Mi u Srbiji već pet godina otvoreno podržavamo ideju dijaloga i postizanja nekog kompromisa koji bi uvažio interese i srpskog i albanskog naroda, dok je na Kosovu potpuno drugačiji dominirajući diskurs: da nema nikakvih pregovora ni dogovora već da se izvrši ključan pritisak da Srbija samo parafira njihovu nezavisnost - primećuje politikolog.
Kosovo za Nemačku - bezbednosni problem
Kad je reč o stavu Nemačke, koji je još jednom ponovljen tokom dvodnevne posete ministra spoljnih poslova Nikole Selakovića Berlinu, Surlić sa žaljenjem konstatuje da nema nikakvog prostora da Nemačka i za dlaku promeni poziciju da je kosovska nezavisnost „završena tema".
Ilustrujući koliko je snažna nemačka podrška Prištini, naš sagovornik navodi da je po nekim analizama od 2000. do danas Nemačka u apsolutnim brojkama sedam puta više novca uložila na Kosovu nego u Srbiji bez Kosova.
Tvrd stav Nemačke Surlić objašnjava i strahom da će Kosovo, ukoliko u dogledno vreme ne dođe do njegovog potpunog međunarodno-pravnog subjektiviteta, prirodno ići ka ujedinjenju s Albanijom.
- Nemački političari Kosovo od 2000. posmatraju kao bezbednosni problem: ako Srbija ne da kosovsku nezavisnost onda će doći do ujedinjenja Kosova i Albanije, onda postoji mogućnost za još rata - tumači Surlić koji u tom ključu vidi i, kako kaže, nimalo slučajne i taktički sračunate poruke iz Prištine - da imaju plan B i da će, ukoliko ne dobiju puno priznanje pledirati za ujedinjenje s Albanijom.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Otuda i uporno insistiranje Zapada na „međusobnom priznanju", iako je jasno da Srbiji kao članici UN nikakvo priznanje nije potrebno.
Kosovo je sporna teritorija i 13 godina od samoproglašenja nezavisnosti. Verovalo se da će ta nezavisnost biti ostvarena uprkos protivljenju Srbije.
Međutim, vremenom su svi akteri uključujući Vašington shvatili da je to nemoguće bez saglasnosti Srbije. Zato se konstantno insistira na tome da Srbija mora da potpiše papir i de jure prizna nezavisnost Kosova", opisuje situaciju Surlić.
Štaviše, dodaje on, imajući u vidu da Kosovo ne priznaje pet članica EU i četiri članice NATO saglasnost Srbije je potrebna i za hipotetičko članstvo Prištine u tim organizacijama.
Srbiji jedino ostaje, zaključuje gost Sputnjika, da ukoliko želi da sačuva ovakvu poziciju, osnažuje partnerstva sa zemljama koje stoje čvrsto pri stavu odbrane međunarodno-pravnog poretka i koje ne žele da priznaju samoproglašenje nezavisnosti Kosova.
Iz Prištine su odgovorili Mariji Zaharovoj. Zvanično. Saopštenjem. Sa zaključkom kako je pokazana „ruska tendencija da se ometa proces pomirenja i narušava mir u regionu." Ništa novo, reklo bi se. Ali, ispostavlja se, da ni Albanci, a ni njihovi sponzori, izgleda nisu ni čuli šta je Zaharova rekla
Iz Prištine su odgovorili Mariji Zaharovoj. Zvanično. Saopštenjem. Sa zaključkom kako je pokazana „ruska tendencija da se ometa proces pomirenja i narušava mir u regionu." Ništa novo, reklo bi se. Ali, ispostavlja se, da ni Albanci, a ni njihovi sponzori, izgleda nisu ni čuli šta je Zaharova rekla
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević pustio je u Kolegijumu uživo na Informer TV-u poruku koju je uputila jedna Višnja, istaktavši da je reč o jednoj od najlepših poruka otpora od početka uličnog ludila u zemlji!
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Svega 189 kilometara od Beograda, nalazi se Banja Palić koja nudi aristokratski ambijent s kraja 19. veka, termalne bazene i jezero - i to po pristupačnim cenama.
Pokretanje posla za dubinsko pranje nameštaja moglo bi da bude jedna od zanimljivih poslovnih prilika u Srbiji, posebno za one koji žele da započnu sopstveni biznis bez velikih početnih ulaganja.
Iza svakog pređenog kilometra krije se mnogo više od sportskog izazova. Tu su snaga zajedništva, solidarnost, želja da se pomeraju granice i, što je najvažnije, spremnost da se pruži ruka onima kojima je pomoć najpotrebnija. Upravo takvu priču već pet godina zajedno grade Invictus Challenge i Fondacija Mozzart, pretvarajući sportski duh i energiju OCR trka u bajku o humanosti.
Jedna Šapčanka nedavno je na parkingu ispred gradskog tržnog centra svojom greškom upala u nevolju, a onda joj se dogodilo nešto neočekivano pa je odlučila da svima ispriča. Udarila je tuđi auto, ali priča je imala srećan kraj.
Novi Sad je potresla stravična tragedija u kojoj je život izgubila jednoipogodišnja devojčica M. Š. (1), koja je, prema sumnjama istražnih organa, preminula od posledica teških povreda zadobijenih nakon brutalnog prebijanja.
Dvojica petnaestogodišnjaka osumnjičena su da su u Podgorici, nakon što su putem aplikacije za dostavu hrane naručili hranu, napala dvojicu dostavljača iz Azerbejdžana i Turske i oduzela im narudžbe i novac.
Deset nemačkih saveznih pokrajina, gotovo 20 saveznih agencija, veliki broj drugih organizacija i kompanija u sektorima kritične infrastrukture počeli su danas opsežnu vežbu upravljanja krizama tokom ekstremnih vrućina.
Izraelski obaveštajni zvaničnici preneli su američkim kolegama informacije prema kojima Iran, kako tvrde, ubrzano razvija tehnologiju koja bi mu omogućila da hemijsko oružje postavi na rakete.
Nemački kancelar Fridrih Merc poručio je da bi, u slučaju da američki predsednik Donald Tramp pozove ruskog predsednika Vladimira Putina na samit G20 u Majamiju, razgovori morali da obuhvate i ukrajinsko pitanje, uz obavezno prisustvo Volodimira Zelenskog.
Paris Džekson zatražila je od suda da naloži privremenim upravnicima zaostavštine njenog pokojnog oca, legendarnog pevača Majkla Džeksona, da 600 miliona dolara prebace u porodični fond namenjen njoj i njenoj braći.
Na fotografiji do koje je došao Informer, legendarni glumac Danilo Bata Stojković uživa u kafani u Vrnjačkoj Banji u društvu supruge Olge i glumca Nikole Džamića.
Nakon uspešne premijere u Gradskom pozorištu Jazavac u Banjaluci, glumac Vladimir Nićiforović Nići donosi svoju nesvakidašnju pozorišnu priču pred beogradsku publiku.
Izgleda decenijama mlađe, podiže velike tegove i privlači zadivljene poglede muškaraca koji su mnogo mlađi od nje. Gina Kinsli (61) iz američke savezne države Teksas tvrdi da je u najboljoj fizičkoj formi u životu. A njen suprug iznenađujuće uživa u pažnji koju drugi muškarci poklanjaju njegovoj ženi.
Iako većina putnika strahuje od gubitka prtljaga, stručnjaci upozoravaju da je veća opasnost zapravo neoprezno izlaganje ličnih podataka, što kradljivcima i prevarantima olakšava posao.
Danas je sednica Saveta REM na kojoj se protiv Informera vodi proces sa jednim ciljem - da se naša televizija ugasi, tim povodom oglasila se pevačica Jelena Karleuša i pružila podršku Informeru.
Pevač Ljuba Perućica i njegova supruga Katarina Kolozeus govorili su o svojoj kumi Maji, koja je započela vezu sa pevačem Mirčetom Radulovićem, bivšim suprugom voditeljke Ane Radulović.
Komentari