On je upitao zbog čega EU zagovara politiku koju poredi sa Sizifom koji je bio osuđen na neprekidno guranje ogromnog kamena uzbrdo i nikada nije stigao do vrha
Istraživač na Kembridž univerzitetu Timoti Les smatra da političari EU jednostavno ne znaju šta još da urade sa Balkanom.
- Šta znači kada EU u jednom trenutku prizna da njena politika prema Balkanu ne funkcioniše, a zatim počne da se ponovo zalaže za sprovođenje iste te politike? Da li je to znak optimizma ili očaja - upitao je Les u autorskom tekstu za beogradski Medija centar.
On je naveo da ovo pitanje postavlja zbog obnovljenog zalaganja političara širom Evrope da se još jednom pokuša proširenje EU.
Les je podsetio da je prošlog meseca Evropska komisija izdala novi strateški dokument u kojem se traži „povećano angažovanje" na Balkanu, te da je na zahtev Hrvatske, Savet Evrope održao vanrednu diskusiju u Briselu o načinu postupanja prema ovom regionu.
- Političari su takođe pokrenuli inicijativu za omogućavanje integracije Albanije i Sjeverne Makedonije. Njemački ministar inostranih poslova Hajko Mas posetio je obe države i zahtevao pokretanje pregovora o članstvu u junu. Portugalija kao predsedavajuća država EU objavila je predlog za rešavanje spora između Skoplja i Bugarske povodom pitanja da li su Makedonci zapravo Bugari. Evropski komesar za proširenje Oliver Varheji zahtevao je da se zahtevi Albanije i Severne Makedonije za članstvo u EU razdvoje kako bi bar jedna od njih mogla da nastavi pregovore. Austrija, Češka Republika i Slovenija izdale su izjavu kojom podržavaju zahtev Severne Makedonije za članstvo u EU, a holandska vlada se više ne protivi nastavku integracije Albanije - naveo je Les.
On je naglasio da je sve ovo dosledno zvaničnoj politici EU prema Balkanu tokom poslednjih dvadeset godina koja posmatra integraciju ovog regiona kao način za rešavanje otvorenih etničkih problema.
- Smatra se da nagrada u vidu konačnog članstva u EU podstiče pozitivan proces unutrašnjih reformi koje podrazumevaju demokratiju, vladavinu prava i dovoljan stepen napretka da bi se smirile skrivene etničke tenzije. Ukoliko problemi podeljenih nacija i dalje ostanu aktuelni, smatra se da bi članstvo trebalo da ih reši integrisanjem regiona u veći entitet bez unutrašnjih granica, u kome će Albanci, Hrvati i Srbi moći da ostvare svojevrsno nacionalno ujedinjenje - ocenio je Les.
Ipak, dodao je on, direktan pokretač ovog obnovljenog pokušaja integracije Balkana nije nada, već panika koju podstiče „slovenački non pejper".
- Posle objavljivanja tog dokumenta, političari u čitavoj EU su jedan za drugim osudili njegove osnovne ideje. Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borel diskusiju o novim granicama opisao je kao 'opasnu i neprihvatljivu'. U Evropskom parlamentu, Viola Fon Kramon-Taubadel odbacila je 'ideje etničke podele i otcepljenja'. Miroslav Lajčak je izjavio da se promenama granica rizikuje 'rat u regionu'. Da bi se sve to sprečilo, političari su još jednom odlučili da obnove dugoročnu politiku EU o integraciji Balkana koji, po njihovom uverenju, može da spreči navodno zlo nacionalizma - istakao je Les.
Foto: Public
Kao što je objašnjeno u strateškom dokumentu Komisije, dodao je on, ovo se može postići ako sve uključene strane budu pokazale veću političku volju.
- Članice EU moraju da imaju više entuzijazma za ideju o integraciji Balkana. Države regiona kao što je Srbija moraju da ulože veće napore u ispunjavanje uslova EU tako što će rešiti pitanje statusa Kosova, uspostaviti demokratiju i vladavinu prava i uskladiti svoju spoljnu politiku sa EU - naglasio je Les.
On je u tekstu za beogradski Medija centar naveo da je u svemu ovome čudno to što, i pored toga što ličnosti poput Borela insistiraju na novim pokušajima proširenja EU, njegov strateški dokument priznaje da data politika ne funkcioniše.
- Tačnije, u dokumentu se kaže da je proces proširenja blokiran 'složenim nizom uslova i procedura zbog kojih zapadni Balkan nikako da pobegne od svoje Sizifove sudbine'. Ovo je zaista tačno. Osam godina od pokretanja pregovora, najnaprednija država u regionu, Crna Gora, zatvorila je samo tri od ukupno 33 pregovaračka poglavlja EU, a posle nje sledi Srbija, sa dva od 35 poglavlja. Nasuprot tome, države Srednje Evrope započele su i završile proces za manje od četiri godine, od 1998. do 2002. godine. Štaviše, male su šanse da će ovaj zastoj biti prevaziđen. Region je paralisan nizom nerešenih nacionalnih problema koji sprečavaju njegovu integraciju u EU. BiH ne može da postane članica EU zbog toga što je proces integracije postao još jedno poprište u unutrašnjem političkom ratu u pogledu budućnosti - ili nepostojanja budućnosti ove zemlje - naveo je Les.
Prema njegovim rečima, Srbija ne može da dobije članstvo sve dok je u sukobu sa Briselom po pitanju spoljnih granica.
- EU kaže da Srbija isključuje Prištinu. Srbi se očigledno ne slažu i tvrde da je ovo na kraju važnije za njih nego ulazak u EU, te sklapaju savez sa nezapadnim silama kao što su Rusija i Kina. Priština se ne može nadati ulasku u EU zbog toga što je još nije priznalo pet članica EU - pojasnio je Les.
On je upitao zbog čega onda EU zagovara politiku koju poredi sa Sizifom koji je bio osuđen na neprekidno guranje ogromnog kamena uzbrdo i nikada nije stigao do vrha, te zašto EU udvostručuje politiku koja je, po njenom sopstvenom priznanju, nemoguća misija?
- Jedini prihvatljiv zaključak koji se može doneti jeste da političari EU jednostavno ne znaju šta još da urade sa Balkanom. Razlog za zastoj u integraciji su nerešeni problemi državnosti koji sprečavaju zemlje u regionu da ispune uslove za ulazak u EU. Međutim, kao što pokazuju reagovanja na slovenački 'non pejper', najglasnije se u EU čuju oni koji se aktivno protive rešavanju ovih problema menjanjem regionalnih granica - smatra Les.
U odsustvu navedenog, dodao je Les, oni ne mogu da učine ništa drugo do da pozivaju sve da pokažu više političke volje kako bi politika funkcionisala, te da će ako svako uloži više napora, kako tvrde, na kraju biti sve dobro.
- Drugačija vrsta organizacije EU mogla bi da ponudi alternativne opcije za ove dve koje su trenutno u okviru. Ako prepreku u integraciji predstavljaju razni uslovi EU za ulazak, EU bi mogla da ih ukine i da prizna region u njegovom neizmenjenom obliku, čime bi se problem prevazišao jednim potezom. Događaji se, međutim, odvijaju u suprotnom pravcu - ukazao je Les.
On je naveo da je po nalogu Francuske, EU pooštrila uslove za ulazak tako što je implementirala novu „metodologiju" proširenja koja postavlja visoke standarde za poštovanje „vladavine prava" - subjektivno definisane - i državama članicama dozvoljava da zaustave ili promene pravac procesa integracije ukoliko kandidati ne ispune te uslove.
Na ovaj način, istakao je on, Francuska može beskonačno da odgađa proširenje.
- Drugo, EU bi mogla da razvije svoj novi plan o regionalnom carinskom savezu i da podstakne lokalnu mini Šengen inicijativu kako bi uspostavila svojevrsni novi ekonomski ili politički entitet na Balkanu, čvrsto povezan sa EU. Ovo bi potencijalno moglo da umanji značaj spornih regionalnih granica i da omogući brži ekonomski razvoj.
Foto: fotomontaža
Međutim, ovakva promena u strateškom pristupu je malo verovatna, imajući u vidu trenutno stanje u EU - organizacije koja je konstantno na silaznoj putanji, čije je članstvo sve podeljenije i sukobljenije kada treba da se saglasi o bilo kojem suštinskom pitanju. U takvim okolnostima je teško zamisliti da će se EU složiti o bilo čemu u vezi sa Balkanom - ocenio je Les.
To bi, kaže on, moglo da ukaže na postojanje samo jedne dostupne opcije.
- Ako je proširenje EU zaista Sizifov posao, kao što tvrdi Komisija, onda je taj proces osuđen na propast. Međutim, ako jedino to stoji na putu idejama sadržanim u slovenačkom 'non pejperu', kao što njegovi kritičari izgleda veruju, kada politika integracije napokon bude prestala da važi, promene granica biće jedino što preostaje - zaključio je Les.
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države dogovorile su danas na Samitu u Briselu da će intenzivirati saradnju u brojnim globalnim pitanjima, među kojima je i zajednički angažman na Zapadnom Balkanu, a što uključuje i dijalog Beograda i Prištine
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države dogovorile su danas na Samitu u Briselu da će intenzivirati saradnju u brojnim globalnim pitanjima, među kojima je i zajednički angažman na Zapadnom Balkanu, a što uključuje i dijalog Beograda i Prištine
Više javno tužilaštvo, Posebno odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala (VTK VJT) u Beogradu traži hitnu identifilaciju osobe koja nudi novac na Instagramu za ubistvo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, nezvanično saznaje Informer.
Megaekskluziva - Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević u današnjem Kolegijumu Informer TV je otkrio gde se trenutno nalazi vođa obojene revolucije, takozvani rektor Vladan Đokić.
Voditeljka specijalne emisije u Exatlonu Tijana Jović, posetila je voditelja Aleksu Erskog u njegovoj vili koju su zajedno obišli i premijerno je pokazali gledaocima.
Novi učesnik Exatlona je Strahinja Jovanić iz Apatina, a svojim veštinama i snalaženju na poligonima definitivno će ostalim takmičarima biti opasna konkurencija.
Nova sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, uskoro počinje, a među učesnicima koji su izazvali najviše pažnje jeste i Ivan Markioli iz Beograda.
U Srbiji je sredinom avgusta dinarska štednja premašila nivo od 244 milijarde dinara, što predstavlja rast od čak 37,9 milijardi dinara, odnosno 18,4 odsto od početka 2026. godine, saopštila je Narodna banka Srbije.
U skladu sa najavama nove demokratske vlasti u Mađarskoj, koju predvodi premijer Peter Mađar, iz vlasničke strukture MOL-a biće uklonjena fondacija Nova Evropa, koja je trenutno najveći akcionar sa 10,49 odsto kapitala.
Istraga ubistva Novice Eleka (45), koji je usmrćen u subotu uveče ispred svog doma u Surčinu, došla je do saznanja da je zločinac intenzivno komunicirao sa muškarcem, koji je bio udaljen nekoliko stotina metara od kuće žrtve, u drugom objektu u susednoj ulici.
Stravična porodična tragedija potresla je Višnjićevo kod Šida, gde je S. Đ. preminuo od zadobijenih povreda, a njegov sin J. Đ. osumnjičen je za nasilje u porodici sa smrtnim ishodom.
Više javno tužilaštvo u Sremskoj Mitrovici predložilo je sudu da odredi pritvor do 30 dana osumnjičenom za nasilje nad svojim ocem, koji je od zadobijenih povreda preminuo.
Zapadne zemlje pripremaju široku operaciju usmerenu na izbore za Državnu dumu Rusije, koja uključuje provokacije na biračkim mestima, sajbernapade na izbornu infrastrukturu i unapred pripremljeno osporavanje rezultata glasanja, saopštila je ruska Spoljna obaveštajna služba (SVR).
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Moskva ide ka rešavanju sukoba u Ukrajini, nakon što je indijski premijer Narendra Modi pozvao na napredak ka okončanju rata.
Pre nego što je postala svetska zvezda, Nikol Kidman snimala je erotske scene sa kolegom Bilijem Zejnom koji će popularnost steći tek kasnije ulogom u filmu "Titanik".
Film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" proslavljenog reditelja Lordana Zafranovića otvoriće 53. Međunarodni filmski festival FEST 2. oktobra u Plavoj dvorani Sava centra.
Italijanska pevačica i seks bomba Sabrina Salerno (58), još jednom je dokazala zbog čega decenijama nosi titulu apsolutne vladarke najlepših grudi u toj zemlji.
Predfestivalski program Nacionalnog festivala filma i televizije - NAFFIT 2026 u nedelju je obeležio koncert ansambla "Virtuozi" pod upravom maestra Bojana Suđića na Kraljevom trgu na Zlatiboru.
Slatko od šljiva je stari recept poznat po celim komadima šljiva, gustom sirupu i mirisu limuna. Tajna recepta je u krečnoj vodi, u kojoj šljive kratko odstoje kako bi zadržale oblik i ne bi se raspale tokom kuvanja.
Raisa Belini, nekadašnja radnica na luksuznim jahtama, odlučila je da otkrije i onu manje poznatu, mračniju stranu života na plovilima bogataša. Nakon pet godina provedenih na jahtama otkrila je da stvarnost često nema mnogo veze sa slikama glamura koje viđamo na društvenim mrežama.
Ne postoji insekticid koji može potpuno da uništi smrdibube, pa je često borba sa njima unapred izgubljena, a stručnjaci ističu da je najbolje usisati ih.
Stručnjaci tvrde da telefon uglavnom ne mora da prisluškuje naše razgovore da bi znao šta nas zanima. Umesto toga, algoritmi prikupljaju i analiziraju veliki broj podataka koje svakodnevno ostavljamo na internetu. Oni prate koje sajtove posećujemo, šta pretražujemo, koje objave gledamo i lajkujemo, koje aplikacije koristimo i gde se nalazimo.
Frizuru ne određuje samo oblik lica, već i gustina i tekstura kose. Kod tanke i ređe kose posebno se preporučuje stepenasto šišanje, jer joj daje više volumena i čini je vizuelno bujnijom. Kraće frizure, naročito različite varijante boba, odličan su izbor jer kosa deluje punije.
Bivši učesnik rijalitija "Elita 9" Danilo Dača Virijević otputovao je na rodno Kosovo i Metohiju, a trenutke iz rodnog kraja podelio je sa svojim pratiocima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.