Dok Priština sve više zaoštrava slobodu kretanja između Kosova i Metohije i centralne Srbije, na drugoj strani otvara granicu sa Albanijom. To pokazuje da "metodom kuvane žabe", Priština i Tirana pokušavaju da status nezavisnosti južne srpske pokrajine učine konačnim, smatraju analitičari. Sve liči na krajnji cilj - stvaranje Velike Albanije
Nepriznato Kosovo ne mora uz grmljavinu topova i rat da se učini nezavisnim. To može da se uradi i u miru, kroz postepeno potpisivanje pravnih akata i sporazuma, komentariše general Mitar Kovač, direktor Evroazijskog strateškog foruma najavu da će parlamenti takozvanog Kosova i Albanije uskoro ratifikovati „Sporazum o pravilima režima lokalnog pograničnog saobraćaja". Ovaj postupak on naziva „metodom kuvane žabe".
Priština se zatvara prema Beogradu, a otvara prema Tirani
Ovim sporazumom predviđeno je stvaranje jedinstvene teritorijalno-administrativna celina, 30 kilometara unutar Albanije i 30 kilometara unutar Kosova, pišu mediji na Kosovu i Metohiji na albanskom jeziku.
Kovač, pak, ističe jednu anomaliju koja govori u prilog činjenici da iza krinke o potpisivanju sporazuma koji bi, navodno, trebalo da olakša život građanima sa obe strane granice, stoji nešto mnogo ozbiljnije.
- Vidimo kolika je arogancija prištinskih vlasti prema Srbiji u pogledu slobode kretanja ili ulaska na teritoriju KiM. Ona se sve više zaoštrava, a ovde se otvaraju granice i formira pojas od 30 kilometara sa obe strane, a u narednim godinama možemo očekivati da se taj sporazum odnosi na sve građane, i Albanije i lažne države Kosovo - ističe on.
U prilog njegovoj tvrdnji ide i činjenica da građani sa obe strane granice imaju ista prava kao da se radi o jednoj državi.
Prosto rečeno, sporazum između Prištine i Tirane svojevrstan je način izigravanja međunarodnih propisa i pokušaj i formalne integracije Albanije i lažne države Kosovo.
- Nažalost, o tome nedovoljno govore i analitičari, a i političari iz regiona, niti se to dovoljno problematizuje u međunarodnim organizacijama i institucijama. To nisu prvi pokušaji, Znamo da su u više navrata održavane zajedničke sednice vlada Albanije i lažne države Kosovo, koje su suprotne međunarodnom pravu i koje su direktno na štetu suverenosti i teritorijalnog integriteta Srbije - podseća Kovač.
Sporazum je, dodaje on, suprotan međunarodnom pravu i bilo bi logično i opravdano da Srbija u sklopu pregovora sa Prištinom, kao i kroz međunarodne institucije govori o pojavama kojima se ugrožava stabilnost i mir u regionu. Priključivanje i postepena integracija dela tuđe teritorije, kao što je ovde slučaj, izraz je neprijateljstva, zaključuje Kovač.
Mali korak ka stvaranju Velike Albanije
S obzirom da se ne radi o razvijenim ekonomskim zonama sa jedne i sa druge strane granice, potpisivanje sporazuma nije očigledno nije vođeno ekonomskim interesom, objašnjava profesor Pravnog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici Dušan Čelić. Najverovatnije je, kaže on, reč o provokaciji.
- Reč je o političkoj igri, jednoj vrsti probe za ono što se godinama unazad najavljuje, pre svega iz Tirane, a otkad je Aljbin Kurti došao na vlast iz Prištine. Ta igra se zove Velika Albanija. Nije slučajan ni tajming u vezi svega toga, a on je usmeren na napore, pre svega SAD, da izvrše dodatan pritisak na Beograd da postigne sporazum na bazi, kako kažu, uzajamnog priznanja između Beograda i Prištine - kaže Čelić.
Uz to, da se ne radi o „običnom" sporazumu o malograničnom prometu govori i činjenica da je predviđena zona jedinstvene „teritorijalno-administrativne celine" široka po 30 kilometara sa obe strane granice. Prema Čelićevim rečima, širina zone je krajnje neuobičajena.
Ako se figurativno može opisati o kakvom se sporazumu radi, može se reći da će ratifikacija sporazuma značiti mali korak ka Velikoj Albaniji i biće interesantno videti reakciju kolektivnog Zapada na ovaj potez, navodi on.
Foto: Fotoilustracija
Sve u svemu, reč je o kršenju rezolucije 1244, a sam sporazum se ne može smatrati međudržavnim jer su ga potpisali entiteti od kojih je jedan secesionistička teritorija, zaključuje on.
Ministar unutrašnjih poslova Albanije Bledi Čuči potpisivanje sporazuma pravda navodnom činjenicom da će direktne koristi od njega imati oko 300 000 ljudi.
- To znači da mogu slobodno pohađati školu od osnovne do srednje škole, u zavisnosti od lokacije obrazovnih institucija sa obe strane granice. Oni mogu da idu na posao sa obe strane granice, bez potrebe za bilo kakvim dokumentom, za bilo kakvu dozvolu, dakle uz potpuno slobodan promet - rekao je on.
Sa druge strane granice, ministar unutrašnjih poslova u privremenim prištinskim institucijama Dželjaj Svečlja ocenio je da će sporazum da da novi podsticaj privredi i lokalnim tržištima.
Ideja da neko van Albanije bude kandidat za šefa države, posebno ako je sa problematičnog prostora kao što je Kosovo i Metohija, neobična je i politički intrigantan, a zasigurno bi vodila u stvaranje „velike Albanije" ali i uticala na pregovore Beograda i Prištine
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ideja da neko van Albanije bude kandidat za šefa države, posebno ako je sa problematičnog prostora kao što je Kosovo i Metohija, neobična je i politički intrigantan, a zasigurno bi vodila u stvaranje „velike Albanije" ali i uticala na pregovore Beograda i Prištine
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Viši sud u Beogradu izrekao je u četvrtak presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar", na ponovljenom suđenju.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Jemenski pokret Huti započeo je mobilizaciju velikih razmera kako bi se suprotstavio bilo kakvom kretanju vojnih snaga koje podržava Saudijska Arabija.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Mnoge domaće javne ličnosti konzumirale su drogu i to priznale, dok neki ipak nisu uspeli da se izbave iz kandži ovog užasnog poroka što ih je koštalo života.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.