Dok Priština sve više zaoštrava slobodu kretanja između Kosova i Metohije i centralne Srbije, na drugoj strani otvara granicu sa Albanijom. To pokazuje da "metodom kuvane žabe", Priština i Tirana pokušavaju da status nezavisnosti južne srpske pokrajine učine konačnim, smatraju analitičari. Sve liči na krajnji cilj - stvaranje Velike Albanije
Nepriznato Kosovo ne mora uz grmljavinu topova i rat da se učini nezavisnim. To može da se uradi i u miru, kroz postepeno potpisivanje pravnih akata i sporazuma, komentariše general Mitar Kovač, direktor Evroazijskog strateškog foruma najavu da će parlamenti takozvanog Kosova i Albanije uskoro ratifikovati „Sporazum o pravilima režima lokalnog pograničnog saobraćaja". Ovaj postupak on naziva „metodom kuvane žabe".
Priština se zatvara prema Beogradu, a otvara prema Tirani
Ovim sporazumom predviđeno je stvaranje jedinstvene teritorijalno-administrativna celina, 30 kilometara unutar Albanije i 30 kilometara unutar Kosova, pišu mediji na Kosovu i Metohiji na albanskom jeziku.
Kovač, pak, ističe jednu anomaliju koja govori u prilog činjenici da iza krinke o potpisivanju sporazuma koji bi, navodno, trebalo da olakša život građanima sa obe strane granice, stoji nešto mnogo ozbiljnije.
- Vidimo kolika je arogancija prištinskih vlasti prema Srbiji u pogledu slobode kretanja ili ulaska na teritoriju KiM. Ona se sve više zaoštrava, a ovde se otvaraju granice i formira pojas od 30 kilometara sa obe strane, a u narednim godinama možemo očekivati da se taj sporazum odnosi na sve građane, i Albanije i lažne države Kosovo - ističe on.
U prilog njegovoj tvrdnji ide i činjenica da građani sa obe strane granice imaju ista prava kao da se radi o jednoj državi.
Prosto rečeno, sporazum između Prištine i Tirane svojevrstan je način izigravanja međunarodnih propisa i pokušaj i formalne integracije Albanije i lažne države Kosovo.
- Nažalost, o tome nedovoljno govore i analitičari, a i političari iz regiona, niti se to dovoljno problematizuje u međunarodnim organizacijama i institucijama. To nisu prvi pokušaji, Znamo da su u više navrata održavane zajedničke sednice vlada Albanije i lažne države Kosovo, koje su suprotne međunarodnom pravu i koje su direktno na štetu suverenosti i teritorijalnog integriteta Srbije - podseća Kovač.
Sporazum je, dodaje on, suprotan međunarodnom pravu i bilo bi logično i opravdano da Srbija u sklopu pregovora sa Prištinom, kao i kroz međunarodne institucije govori o pojavama kojima se ugrožava stabilnost i mir u regionu. Priključivanje i postepena integracija dela tuđe teritorije, kao što je ovde slučaj, izraz je neprijateljstva, zaključuje Kovač.
Mali korak ka stvaranju Velike Albanije
S obzirom da se ne radi o razvijenim ekonomskim zonama sa jedne i sa druge strane granice, potpisivanje sporazuma nije očigledno nije vođeno ekonomskim interesom, objašnjava profesor Pravnog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici Dušan Čelić. Najverovatnije je, kaže on, reč o provokaciji.
- Reč je o političkoj igri, jednoj vrsti probe za ono što se godinama unazad najavljuje, pre svega iz Tirane, a otkad je Aljbin Kurti došao na vlast iz Prištine. Ta igra se zove Velika Albanija. Nije slučajan ni tajming u vezi svega toga, a on je usmeren na napore, pre svega SAD, da izvrše dodatan pritisak na Beograd da postigne sporazum na bazi, kako kažu, uzajamnog priznanja između Beograda i Prištine - kaže Čelić.
Uz to, da se ne radi o „običnom" sporazumu o malograničnom prometu govori i činjenica da je predviđena zona jedinstvene „teritorijalno-administrativne celine" široka po 30 kilometara sa obe strane granice. Prema Čelićevim rečima, širina zone je krajnje neuobičajena.
Ako se figurativno može opisati o kakvom se sporazumu radi, može se reći da će ratifikacija sporazuma značiti mali korak ka Velikoj Albaniji i biće interesantno videti reakciju kolektivnog Zapada na ovaj potez, navodi on.
Foto: Fotoilustracija
Sve u svemu, reč je o kršenju rezolucije 1244, a sam sporazum se ne može smatrati međudržavnim jer su ga potpisali entiteti od kojih je jedan secesionistička teritorija, zaključuje on.
Ministar unutrašnjih poslova Albanije Bledi Čuči potpisivanje sporazuma pravda navodnom činjenicom da će direktne koristi od njega imati oko 300 000 ljudi.
- To znači da mogu slobodno pohađati školu od osnovne do srednje škole, u zavisnosti od lokacije obrazovnih institucija sa obe strane granice. Oni mogu da idu na posao sa obe strane granice, bez potrebe za bilo kakvim dokumentom, za bilo kakvu dozvolu, dakle uz potpuno slobodan promet - rekao je on.
Sa druge strane granice, ministar unutrašnjih poslova u privremenim prištinskim institucijama Dželjaj Svečlja ocenio je da će sporazum da da novi podsticaj privredi i lokalnim tržištima.
Ideja da neko van Albanije bude kandidat za šefa države, posebno ako je sa problematičnog prostora kao što je Kosovo i Metohija, neobična je i politički intrigantan, a zasigurno bi vodila u stvaranje „velike Albanije" ali i uticala na pregovore Beograda i Prištine
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ideja da neko van Albanije bude kandidat za šefa države, posebno ako je sa problematičnog prostora kao što je Kosovo i Metohija, neobična je i politički intrigantan, a zasigurno bi vodila u stvaranje „velike Albanije" ali i uticala na pregovore Beograda i Prištine
Jeziv snimak blokadera sa dna kace Ilije Srdanovića, prvog na blokaderskoj listi za predstojeće izbore, kruži društvenim mrežama, a mnogi korisnici primetili su samo jedno.
Takmičar Plavih u Exatlonu Dragomir Radojević je detaljno objasnio kako je došlo do razdora u timu i šta je zapravo bio okidač za sukob i nezadovoljstvo.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Britanski magazin What Car? i kompanija MotorEasy ispitali su više od 32.000 vlasnika i otkrili koji automobili u dve godine nisu imali ni jedan jedini kvar.
Darko Šarić, koji je osuđen na 14 godina zatvora zbog međunarodnog šverca 5,7 tona kokaina, a kom se sudi zajedno sa Veljkom Belivukom zbog četiri ubistva u Grčkoj, podneo je zahtev za uslovni otpust iz zatvora, a sednica sudskog veća održana je juče.
Muž tukao i davio suprugu u Ugrinovcima i pretio da će da ubiti nju, njenu majku i sestru, drugi je pretukao ženu u četvrtom mesecu trudnoće, a jedna žena je zadobila opekotine nakon što je njen suprug tokom kratke svađe prosuo vrelu kafu po njoj. Ovo su samo neki u nizu nasilja nad ženama, a Vesna Stanojević, koordinatorka "Sigurne kuće" napominje da je porast broja slučajeva nasilja nad ženama ovog leta.
Kada neko nestane, porodica i prijatelji obično rade ono što bi svako uradio: zovu policiju, obilaze ulice, proveravaju mesta na kojima je nestala osoba poslednji put viđena i uključuju se u potragu. U takvim situacijama teško je i zamisliti da bi među ljudima koji tragaju za nestalom osobom mogao da bude neko ko već zna šta joj se dogodilo.
Policija u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsila je M. J. (47) iz ovog grada, zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje panike i nereda, dok je protiv B. I. (53) iz ovog grada, osumnjičenog za isto krivično delo, podneta krivična prijava u redovnom postupku.
Policija u Nišu, u saradnji sa Službom za borbu protiv droga, uhapsila je N. G. (43) iz Subotice, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Striming servisi poput Netfliksa preferiraju da aplikaciju koristite direktno na TV-u jer tako prate svaki vaš korak, šta pretražujete, koje banere gledate i na čim se naslovima zadržavate.
Ako planirate da nabavite psa, izgled i veličina nisu jedine stvari koje treba uzeti u obzir. Neke rase poznate su po tome da su izuzetno glasne, često laju kada primete prolaznika, čuju nepoznat zvuk ili jednostavno žele pažnju.
Bivši vaterpolista Danilo Ikodinović je zaintrigirao javnost, nakon što je u jednom intervjuu indirektno potkačio svoje bivše supruge, pevačicu Natašu Bekvalac i odbojkašicu Maju Ognjenović, ali i evocirao uspomene na prvu ljubav Anju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.