RAMA DOVODI PACOLIJA ZA ŠEFA ALBANIJE, REZERVA JE HADŽIU! SRBIJO, NATO I BRISEL NEĆE REAGOVATI, ovo je put do Velike Albanije! TO NE SME PROĆI!
Podeli vest
Ideja da neko van Albanije bude kandidat za šefa države, posebno ako je sa problematičnog prostora kao što je Kosovo i Metohija, neobična je i politički intrigantan, a zasigurno bi vodila u stvaranje „velike Albanije" ali i uticala na pregovore Beograda i Prištine
Takav potez Edija Rame bi bio lukav, smatra Zoran Milivojević, diplomata u penziji
Stela Muleka, koja se proslavila pevajući pesme o Kosovu i Metohiji i zbog svoje ogromne ljubavi prema Srbiji i koja nije dozvolila nikome da pomuti njenu ljubav prema našoj zemlji, još jednom je oduševila Srbe, ovog puta braneći Kosovo i Metohiju od Albanaca
26.01.2022
21:05
Izjava Edija Rame da kandidat za predsednika Albanije ne mora da bude neko iz te države, lansirala je u javnost tezu da bi to mogao biti neko od političara sa Kosova i Metohije -a pominju se Bedžet Pacoli ili Baton Hadžiu, obojica aktivni u političkom životu Kosova, ali i prisni lični prijatelji i politički istomišljenici samog Rame.
Lukavo do ostvarenje albanskog sna
S obzirom da ovo nije demantovano, doduše ni potvrđeno ni od jedne od tri pomenute strane a da su prema nekim informacijama iz Tirane i Hadžiju i Pacoli u nekoliko navrata u poslednjih par nedelja viđeni u društvu Rame u Tirani, ovakva mogućnost se ne može odbaciti.
Zoran Milivojević smatra da bi bila sasvim druga stvar da je kandidat za predsednika neko od uglednih Albanaca iz dijaspore, koji je poreklom iz Albanije jer bi to bilo interesantno, s obzirom da Albanija ima kancelarski politički sistem gde je ključna vlada i premijer.
- U tom smislu bi predsednik bio simbol nekog odnosa sa dijasporom. Međutim, kada se u ovoj priči pojavljuju kandidati koji su politički faktori na Kosovu i Metohiji, to je sasvim druga dimenzija i ide u pravcu ne samo nacionalnog, već i političko- institucionalnog objedinjavanja. Drugim rečima, ide u prilog teze o panalbanskom projektu na ovim prostorima, odnosno, uvezivanju Kosova i Albanije, ideji koja među Albancima postoji još od 19. veka - ističe sagovornik Sputnjika.
Institucionalna podrška kosovskoj nezavisnosti
Milivojević kaže da je to linija koju zastupa i zvanična Priština, odnosno, Samoopredeljenje i Aljbin Kurti, pa dodaje da je jasno kuda bi vodio izbor kandidata sa Kosova i Metohije.
- Izbor tih ličnosti nije nasumičan, već su to osobe koji su bile politički afirmisane u političkom životu Prištine kroz učešće i pozicijama koje su zauzimali u prošlim vladama tzv. Kosova. Drugim rečima, to su ličnosti koje su u svakom smislu zastupale interese Kosova kao nezavisne države. Tako da bi njihov ulazak u institucije Tirane sigurno išao u zbližavanje sa institucijama u Prištini. Teško da bi se te dve stvari mogle odvojiti - upozorava Milivojević.
Kako kaže, to bi pre svega bio pokazatelj da se od ideje „velike Albanije" ne odustaje i da je to ideja koja povezuje sve albanske političke strukture na ovim prostorima, jer nema nijedne albanske strukture koja toj ideji nije privržena.
Foto: Tanjug/Fotoilustracija
Na pitanje kaka bi ovakav sled događaja uticao na pregovore Beograd i Prištine, Milivojević kaže sledeće:
- To bi značilo punu podršku Tirane kosovskim zahtevima i kada je reč o potvrdi državnosti Kosova ali i drugim albanskim zahtevima na ovim prostorima. U svakom slučaju, to bi ojačalo poziciju albanskog faktora na ovim prostorima ali i poziciju Prištine u dijalogu sa Beogradom u njenim radikalnim zahtevima i u pregovorima, kao i za konačni status Kosova i Metohije.
Uticaj na pozicije Prištine u dijalogu
Činjenica da su i Pacoli ali sam Hadžiju u nekoliko navrata istakli da se ne slažu sa radikalnim stavom Kurtija po pitanju dijaloga sa Beogradom nameće i pitanje da li bi, ako bi jedan od ove dvojice postao prvi čovek Albanije, mogao da utiče na stavove Prištine, odnosno da ih amortizuje.
- To bi samo razvodnilo radikalan pristup Samoopredeljenja ali ne bi dovelo u pitanje centralni cilj albanskog faktora a to je da se kosovska državnost potvrdi. To je i na liniji politike Edija Rame, samo se na drugačiji način njoj prilazi - siguran je Milivojević.
On napominje da bi se moglo desiti da i Kosovo, ako se realizuju kako kaže lukavi planovi Edija Rame, uđe i u projekat Otvoreni Balkan jer to je i želja Zapada što bi pojačalo poziciju Prištine.
- Albanija bi onda bila u poziciji da može aktivnije da politički deluje i da ideju (Otvoreni Balkan) promoviše i na samom Kosovu i Metohiji - napominje on.
Oprečna mišljenja među Albancima
Žiška koju je Rama bacio ovom izjavom izazvala je različite reakcije i u Prištini i u Tirani kod njegovih političkih oponenata. Većina smatra da bi Rama na ovaj način sebi obezbedio i poziciju premijera koju sada obavlja ali i potpunu kontrolu nad predsednikom.
S druge strane, ima i onih koji smatraju da bi na ovaj način Kosovo izgubilo svoju navodnu državnost i pre nego što ju je zvanično i steklo. Treći ovo vide kao kartu za izvlačenje Kosova iz dijaloga sa Beogradom i stavljanje pred svršen čin i same Evropske unije kao posrednika, ali i Beograda jer, kako se tumači, ovo je jedini način da se prihvati „relanost na terenu"- Srbija ne bi morala da priznaje Kosovo, a Kosovo bi kroz Albaniju dobilo neki vrstu priznanja, odnosno „delilo" bi sa Tiranom stolicu u Ujedinjenim nacijama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stela Muleka, koja se proslavila pevajući pesme o Kosovu i Metohiji i zbog svoje ogromne ljubavi prema Srbiji i koja nije dozvolila nikome da pomuti njenu ljubav prema našoj zemlji, još jednom je oduševila Srbe, ovog puta braneći Kosovo i Metohiju od Albanaca
Uskoro počinju pripremni radovi na izgradnji brze saobraćajnice "Vožd Karađorđe", koja spada u jedan od najznačajnijih infrastrukturnih poduhvata u modernoj istoriji.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Biznis za koji malo ko zna, a veoma je isplativ u ovom periodu godine jeste čišćenje automobila na adresi, jer se za samo mesec dana rada može zaraditi i do 1.500 evra, dok su ulaganja minimalna.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je država poslala na lečenje u inostranstvu 5.873 ljudi u prethodnih 12 godina i istakao da se puno sredstava izdvaja za inovatine lekove za decu, kao i da će se ta praksa nastaviti.
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je danas da će država pomoći dva nova investiciona ciklusa u fabrici "Milan Blagojević - Namenska" u Lučanima koja su, kako je rekao, od velikog značaja za namensku industriju.
Učiteljica dečaka-ubice Koste K, Vesna B. (68), koja je ranije svedočila pred Višim sudom u Beogradu, rekla je da je on do petog razreda bio primereno dete i da ništa nije ukazivalo da može da napravi bilo kakav zločin.
Incident sa splavom koji se otkačio zbog popuštanja vezova, kao i požar u kome je drugi splav izgoreo u potpunosti, posledica je ljudskog faktora, navode stručnjaci.
Uprkos izraelskim napadima na postrojenja za gorivo u našoj zemlji, trenutno nema nestašice goriva u provinciji Teheran, izjavio je za Sputnjik šef provincije Muhamed Sadeg Matmadijan.
Novi vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, za dlaku je izbegao smrt tokom američko-izraelskog vazdušnog napada na njegovu rezidenciju u Teheranu.
Propagandna kampanja koja poziva na proglašenje takozvane ruske „Narodne Republike Narva" počela je poslednjih nedelja da se širi društvenim mrežama, izazivajući zabrinutost u Estoniji.
Poljski princ i kasniji kralj Stanislav II Avgust Ponjatovski ostao je u istoriji upamćen ne samo kao poslednji monarh Poljsko-litvanske države već i kao čovek čija je ljubavna veza sa ruskom vladarkom Katarinom Velikom imala duboke političke i lične posledice.
Čuveni američki voditelj Konan O'Brajen potkačio je vlast u SAD zbog Epstinovih dokumenata rekavši da Velika Britanija bar hapsi svoje pedofile, aludirajući na hapšenje princa Endrua.
U jeku borbe za svetsku dominaciju, Akademija je za najbolji dokumentarni film proglasila "Gospodin Niko protiv Putina" koji je izazvao lavinu komentara širom planete.
Fudbaler Dragi Gudelj ponovo je privukao veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je objavio fotografiju sa svojom bivšom devojkom i čestitao joj rođendan.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar