PITANJE ZA SRBE JE - KOM SVETU SE PRIKLONITI? Onom koji silom nameće rešenja, ili svetu u kom nema drugorazrednih igrača... IZBOR JE, ČINI SE LAK, ALI DA LI I PRAGMATIČAN!
Pitanje za Srbe je - kojim će se vrednostima prikloniti? Izbor je sve samo ne pragmatičan
Kada su se početkom 1990-ih raspadale komunističke tvorevine SFRJ i SSSR, njihovim raspadom se na međunarodnom planu upravljalo tako što su se, kao suverene, priznavale njihove savezne republike, u granicama koje su odredili njihovi doskorašnji komunistički režimi.
Pravo na samoopredeljenje naroda, koje je priznato Poveljom UN, zamenjeno je pravom na samoopredeljenje administrativnih jedinica stvorenih unutar jednog nedemokratskog poretka.
I, dok je Ustav SSSR (član 72) jasno predviđao pravo svake savezne republike na otcepljenje, ustav SFRJ to pravo nije predviđao za republike, već samo za narode. Zato je "u pomoć" priskočila tzv. Badinterova komisija tadašnje Evropske zajednice, koja je požurila da "sovjetizuje" raspad Jugoslavije tako što je dala preimućstvo pravu avnojevskih republika a ne pravu naroda na samoopredeljenje.
Dakle, do tog novouspostavljenog principa je posebno držao (tada još uvek) demokratski Zapad, apsolutni pobednik Hladnog rata, vođenog najpre u ime - demokratije i s njom povezanih sloboda.
Drugim rečima, uspostavljanje tzv. liberalnog demokratskog poretka utemeljeno je na očuvanju jednog bitnog dela totalitarnog komunističkog nasleđa.
Pridev "totalitarni" koji se odnosi na bivše komunističke režime je institucionalizovao sam pobednički politički Zapad, Rezolucijom 1481 Parlamentarne skupštine Saveta Evrope od 25. 1. 2006, „O potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima":
„Totalitarni komunistički režimi, koji su bili na vlasti u Centralnoj i Istočnoj Evropi u prošlom veku i koji su još na vlasti u nekoliko država u svetu, bez izuzetka su karakteristični po masovnom kršenju ljudskih prava" (2. tačka).
Da ne bi bilo nikakvog dvoumljenja o tome na koje se sve zemlje odnosi Rezolucija 1481, pa tako i potonja Rezolucija Evropskog parlamenta o evropskoj savesti i totalitarizmu, od 2. aprila 2009. godine, koja se na nju poziva, treba pogledati Dokument 10765 od 16.12.2005, odnosno Izveštaj Komiteta za politička pitanja Parlamentarne skupštine SE, na osnovu kojeg je Rezolucija 1481 i doneta.
Prema Eksplanatornom memorandumu izvestioca Lindblada iz Švedske, a koji čini sastavni deo ovog dokumenta, „više od dvadeset zemalja na četiri različita kontinenta mogu se kvalifikovati kao komunističke ili pod komunističkom vlašću tokom određenog vremenskog perioda. Osim Sovjetskog Saveza i njegovih šest evropskih satelita, spisak uključuje Avganistan, Albaniju, Angolu, Benin, Kambodžu (Kampučiju), Kinu, Kongo, Kubu, Etiopiju, Severnu Koreju, Laos, Mongoliju, Mozambik, Vijetnam, Južni Jemen i Jugoslaviju" (sekcija III, tačka 21).
Foto: Reuters/Fotoilustracija
SRBIJA IZMEĐU ČEKIĆA I NAKOVNJA Moramo da biramo da li sa Amerija ili uz Rusiju i Putina
U jednopolarnom svetu koji je nastao, u istorijskim razmerama, munjevitom brzinom, zapadna je bila poslednja. Stoga je ovaj princip prava na samoopredeljenje ne naroda nego administrativnih jedinica crtanih od strane totalitarnih režima, univerzalno prihvaćen.
Novonastale države su na globalnom nivou priznate kao suverene i nezavisne, uključujući u Rusiji i u Srbiji, iako su njihovi većinski, državotvorni narodi najviše oštećeni, s obzirom da ih je više miliona ostalo van granica svojih matičnih država.
Bez obzira na tu suštinsku nepravdu, i u Moskvi i u Beogradu su se vlasti, manje (u slučaju Beograda) ili više (u slučaju Moskve) voljno, pomirile sa tim ishodom.
Em su novonastale Ruska Federacija i SR Jugoslavija, tj. Srbija, bile preslabe da ospore takvo rešenje komunističkog nasleđa, em je u prvoj deceniji jednopolarizma pobedničkom Zapadu praktično prepuštena uloga autoritativnog tumača i "čuvara" međunarodnog prava. I nije bilo naznaka da će se ni Moskva ni Beograd upustiti u bilo kakav pokušaj revizije tog rešenja.
Sve do proleća 1999. godine i NATO agresije na SRJ.
Taj brutalni čin, koji se može uporediti sa Hitlerovom okupacijom demilitarizovane Rajnske oblasti u martu 1936. godine, predstavljao je više od obične teritorijalne agresije. Kao što je nacistička Nemačka svojim činom srušila Versajski sporazum koji je uspostavio mir u Evropi posle Prvog svetskog rata, tako je i NATO svojom agresijom prekršio principe posthladnoratovskog konsenzusa o kontrolisanom raspadu postkomunističkog prostora u Evropi.
To kršenje je siledžijski formalizovano manje od devet godina kasnije, kada su sve zapadne sile priznale jednostrano proglašenu nezavisnost tzv. Kosova, čija teritorija je predstavljala samo autonomnu oblast unutar SR Srbije, jedne od šest republika SFRJ, čije su granice, navodno, trebalo da budu neprikosnovene.
To je taj čin koji je, uz neraspuštanje NATO-a - bez kog, opet, ne bi ni bio moguć -sahranio mir u posthladnoratovskoj Evropi.
Nije više bilo validnog osnova - osim omiljenih zapadnih argumenata sile ili dvostrukih standarda -da ijedna od država koje su priznale jednostranu secesiju od jedne od bivših komunističkih republika zahteva poštovanje teritorijalnog integriteta bilo koje druge bivše komunističke republike. Na primer Gruzije. Ili Moldavije. Ili Ukrajine. Ili, u budućnosti, bilo koje druge, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Zapad je, dakle, na Kosovu i Metohiji pogazio i međunarodno pravo i opšteprihvaćeni međunarodni poredak.
Ništa nisu vredeli licemerni zapadni, najpre američki, pokušaji da se slučaj Kosova i Metohije proglasi "jedinstvenim".
Foto: Fotoilustracija
ZAPAD BI DA NAM OTME KOSOVO Srbija ne priznaje secesiju južne pokrajine
Svakom je bilo jasno da se jedan "jedinstven" slučaj lako može izroditi i u druge, u skladu sa pragmatičnim i geopolitičkim interesima zapadnih sila.
Rusija i Kina su ubrzano počele da modernizuju vojsku, da se slični "jedinstveni" slučajevi ne bi ponovili i kod njih. A upravo je to pretilo da se desi Rusiji kada su vodeće zapadne sile, pošto su organizovale puč u Kijevu 2014. godine, počele da do zuba naoružavaju Ukrajinu i polako je pretvaraju u odskočnu dasku za njihov novi-stari pohod na Istok. (Uzgred, organizovanjem raznih obojenih revolucija u drugim državama, zapadne sile su dodatno ismejale koncept suvereniteta.)
Sada vidimo da su, u slučaju ruske specijalne operacije u bivšoj Ukrajinskoj Sovjestskoj Socijalističkoj Republici, čiji je cilj, po rečima ruskog predsednika, i "delenjinizacija" njenih granica, najglasniji i najagresivniji kritičari ruske akcije "demokratske" zapadne države.
I Hitlerova Nemačka je 1944. mogla da se poziva na kršenje međunarodnog prava kada su se savezničke snage iskrcale na Normandiji i krenule u "okupaciju" "suverene" Francuske.
Da zaključimo, voljom i delovanjem zapadnih sila, međunarodno pravo i posthladnoratovski poredak u Evropi su pogaženi. Da li to znači da i Srbija treba da prestane da se poziva na međunarodno pravo, odnosno Rezoluciju 1244, i da, zajedno sa Republikom Srpskom, prestane da se poziva na Dejtonski sporazum?
U ovom trenutku - ne, zato što poštovanje istih još uvek nosi sa sobom neki moralni kapital u međunarodnim odnosima, pogotovo među zemljama - a one čine ogromnu većinu čovečanstva - koje nisu prekršile međunarodno pravo, pa čak i onim koje su nevoljno prihvatile da učestvuju u tom najvećem od svih savremenih udruženih zločinačkih poduhvata - zločinu protiv posthladnoratovskog mira. (U skladu sa pozivanjem na međunarodno pravo, Srbija bi takođe trebalo da uskrati priznanje nelegalno postavljenom "visokom predstavniku" Šmitu, sve dok ne bude legalno izabran u Savetu bezbednosti UN.)
U međuvremenu, hteli-ne-hteli, na scenu stupa nova borba za novi međunarodni poredak. A u osnovi te nove borbe, odnosno globalnog sukoba, neizbežno će biti borba zasnovana ne toliko na pogaženom pravu, koliko na vrednostima. Koje će, ako planeta ovaj sukob preživi, odrediti novi međunarodnopravni poredak, ili bar opšteprihvaćena pravila međunarodnog ponašanja.
Pitanje za Srbe je - kojim će se vrednostima prikloniti?
Da li vrednostima jednopolarnog sveta uhvaćenog u Tukididovoj zamci očajničke odbrane hegemonskog položaja, sveta vođenog ideologijom nametanja rešenja zasnovanih na proizvoljnim pravilima koje pišu najmoćniji, vrednostima liberal-fašističkog rata protiv vere, čovekove prirode i slobode, vrednostima finansijsko-medijske oligarhije koja poput džinovskog udava guši sistem slobodnog privređivanja i demokratskog političkog poretka koji je Zapadu i obezbedio pobedu u Hladnom ratu?
Ili vrednostima multipolarnog sveta u kojem, po rečima Sergeja Lavrova, nema drugorazrednih igrača i u kojem su svi ravnopravni.
Rusija nikada ne bi dozvolila bombardovanje Srbije, a Amerikanci ni sami ne znaju zašto mrze Rusiju, iako je Rusija veliki deo američke istorije, ona nam je sve do revolucije bila saveznik
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija nikada ne bi dozvolila bombardovanje Srbije, a Amerikanci ni sami ne znaju zašto mrze Rusiju, iako je Rusija veliki deo američke istorije, ona nam je sve do revolucije bila saveznik
Aleksandar Čupić, kandidat "Studentske liste" za predsednika Skupštine, prema informacijama koje su objavljene tokom rasprave u parlamentu, umešan je u ozbiljan skandal i pokušaj prikrivanja milionski vredne imovine!
Novopečeni superligaš na srpskoj političkoj sceni, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", doživeo je težak debakl pošto je ga lista "Srbija pobeđuje" sa kapitenom Aleksandrom Vučićem do nogu potukla na otvaranju nove sezone na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije (3:0).
Profesor dr Stojan Radenović, jedan od međunarodno prepoznatih srpskih matematičara, čovek sa bogatom naučnom i univerzitetskom karijerom, danas predsedava Narodnoj skupštini Republike Srbije kao najstariji poslanik u njenom 15. sazivu.
Izraz "dovoljan razlog", koji se povremeno može čuti u javnim nastupima lidera opozicije Aleksandra Vučića, nije samo jedna od formulacija kojima se političari služe kako bi objasnili svoje odluke ili postupke. Reč je o pojmu koji ima duboko filozofsko značenje i koji potiče iz misli jednog od najznačajnijih evropskih filozofa – Gotfrida Vilhelma Lajbnica.
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, prate brojne nedoumice kada je reč o običajima. Jedno od najčešćih pitanja jeste da li se za Svetog arhangela Mihaila priprema slavsko žito, a odgovor na njega svojevremeno je dao i patrijarh Pavle.
Vlasinski planinski mrmoljak (Mesotriton similis) je novootkrivena i najređa vrsta planinskog mrmoljka u Evropi, formalno opisana u naučnom časopisu Zootaxa.
U Višem sudu u Negotinu danas bi trebalo da počne glavni pretres protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženi za krivično delo teško ubistvo u saizvršilaštvu, devojčice Danke Ilić.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Evropska komisija saopštila je danas da je osnovala Kancelariju Evropske unije za sankcije, kao i da je imenovala švedskog diplomatu Larsa Danijelsona za međunarodnog specijalnog izaslanika za sprovođenje sankcija EU.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da Sjedinjene Američke Države i Kina imaju dovoljno uticaja da primoraju ruskog predsednika Vladimira Putina da zaustavi rat u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp privukao je pažnju tokom obraćanja kineskog lidera Si Đinpinga svetskim zvaničnicima na samitu APEC u kineskom Šendženu, pošto je u jednom trenutku delovalo kao da je zadremao.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Holivudska glumica En Hatavej (44) postala je majka treći put, a sada je otkriveno i kog je pola njeno najmlađe dete. Glumica i njen suprug Adam Šulman (45) dobili su devojčicu, nakon što su prethodno dobili dva sina.
Sa dolaskom hladnijih dana rastu i šanse za respiratorne infekcije. Međutim, glavni problem često nisu sami virusi, već skrivene greške u našim svakodnevnim navikama koje oslabljuju otpornost organizma.
Argajl rombovi vratili su se na modnu scenu u nikad opuštenijem, modernijem izdanju. Od škotskih klanova do devedesetih, ovaj večiti klasik ove sezone doživljava veliku modnu reviziju i postaje omiljeni komad za hladne dane.
U Srbiji je zavladala zabrinutost zbog virusa koji, prema navodima o kojima se poslednjih dana govori, može da izazove gubitak glasa, što je posebno uznemirilo one kojima je glas osnovno sredstvo za rad - pevače.
Atina Tošić ćerka pevačice Jelene Karleuše podelila je sa svojim pratiocima na Instagramu fotografije iz luksuznog šopinga u Austriji, a njen modni izbor odmah je privukao pažnju.
Pevačica Nada Obrić juče je imala poseban razlog za slavlje, budući da je povodom izlaska vinil kompilacije sa svojim najvećim hitovima okupila brojne prijatelje, kolege i predstavnike medija.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.