"Republika Srbija vodi odgovornu politiku pomirenja u regionu, bez koje nema budućnosti, stabilnosti, ekonomskog razvoja i normalizacije odnosa", poručila je ministarka pravde Maja Popović na današnjoj sednici Saveta bezbednosti. Tokom obraćanja po pitanju šestomesečnog izveštaja o radu Mehanizma za međunarodne krivične tribunale, ukazala je na neka od ključnih pitanja koja se tiču aktuelne saradnje Republike Srbije i Rezidualnog mehanizma za međunarodne krivične tribunale
Neuspeh u istragama i suđenjima za zločine izvršene prema Srbima i nealbancima na prostoru Kosova i Metohije.
- Tužilaštvo Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju je doživelo potpuni neuspeh u istragama i suđenjima za zločine izvršene na teritoriji Kosova i Metohije nad srpskim i nealbanskim civilnim stanovništvom i time znatno urušilo ugled i poverenje u Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i Mehanizam. Nekažnjivost za strahovite zločine izvršene prema srpskom stanovništvu je praktično postala politika koja je svoje snažno uporište našla upravo u radu Tužilaštva Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju - zaključila je Popović.
Ona je naglasila da sve reference na tzv. Kosovo treba da budu shvaćene u punoj saglasnosti sa rezolucijom Saveta bezbednosti 1244 i da je obaveza svih učesnika u procesuiranju ratnih zločina i ostvarivanju saradnje u borbi protiv kriminaliteta da u potpunosti postupaju u skladu sa ovom rezolucijom.
Popović je istakla da još nije odgovoreno na deset zahteva za pružanje pravne pomoći, koje je Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije uputilo EULEKS-u u Prištini, koji svoje aktivnosti sprovodi oslanjajući se na autoritet Saveta bezbednosti UN-a.
Republika Srbija jedina pruža ruku pomirenja
Povodom ukazivanja Tužilaštva Mehanizma na zastoj u pregovorima između Republike Srbije i Republike Hrvatske po pitanju zaključenja sporazuma o ustanovljavanju okvira za procesuiranje ratnih zločina, Popović je napomenula da je reč o bilateralnom pitanju koje nije u isključivoj nadležnosti Mehanizma, niti je od posebnog interesa za njegovo funkcionisanje. Ona je navela da sporazum nije zaključen jer je Republika Hrvatska insistirala na ukidanju univerzalne jurisdikcije u pravnom sistemu Republike Srbije. „Ovu vrstu jurisdikcije poznaje i pravni sistem Republike Hrvatske, ali i pravni sistemi drugih država članica EU, pa se postavlja pitanje zbog čega se insistira na njenom ukidanju u pravnom poretku Republike Srbije“, rekla je Popović.
Ona je naglasila da je Republika Srbija uložila napore u cilju produbljivanja saradnje sa Republikom Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom u ovoj oblasti, navodeći da svaki zločin mora biti adekvatno kažnjen bez obzira ko ga je izvršio. „Zato posebno ističem da je neophodno da i države u regionu preduzmu iste korake, jer Republika Srbija za sada jedina iskreno pruža ruku pomirenja“, navela je Popović na kraju svog obraćanja.
Foto: Tanjug/AP
Mehanizam se bavi delima male društvene opasnosti – nepoštovanjem suda
Popović se prethodno osvrnula i na tvrdnje predsednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu, koji je u svom izveštaju naveo da Republika Srbija ne sarađuje sa Mehanizmom i ne ispunjava svoje obaveze u pogledu predmeta Jojić i Radeta.
- Postupanje Republike Srbije u vezi sa ovim predmetom ne predstavlja kršenje međunarodnih obaveza Republike Srbije, već nastojanje da se postupa u skladu sa Rezolucijom Saveta bezbednosti 1966 - rekla je, ističući da upravo nacionalni pravosudni organi treba da preuzmu krivična gonjenja, prema navedenoj rezoluciji. Ona je podsetila da je odluka Višeg suda u Beogradu, koji je našao da pretpostavke za izručenje Vjerice Radete i Petra Jojića nisu ispunjene, postala pravnosnažna.
Ukazala je i da je Mehanizam usmerio sve svoje aktivnosti na pitanja koja se tiču nepoštovanja suda, iako je formiran za procesuiranje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava izvršena na teritoriji bivše Jugoslavije. U tom smislu, istakla je da su organi Republike Srbije uručili pozive licima koja treba da budu saslušana u Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije u svojstvu osumnjičenih i da je Republike Srbija time ispunila svoje obaveze, iako to nije navedeno u izveštaju tužioca Bramerca.
Popović je ponovila zahtev i spremnost Republike Srbije da se zatvorske kazne koje je izrekao Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i Mehanizam za međunarodne krivične tribunale izvršavaju u Republici Srbiji, pod nadzorom Mehanizma.
Foto: Tanjug/AP
Kršenje ljudskih prava državljana Republike Srbije
Tokom izlaganja, Popović se oštro usprotivila i praksi dugogodišnjeg neodlučivanja Mehanizma o molbama za prevremeno puštanje na slobodu državljana Republike Srbije. „Neodlučivanjem o molbama flagrantno se krše njihova osnovna ljudska prava“, rekla je. Ona je dala garancije da će, i pored toga, uslovi prevremenog puštanja na slobodu biti u potpunosti poštovani, kao što su i do sada bez izuzetka bili poštovani. „Republika Srbija ispunila je sve ono za šta je garantovala“, dodala je.
Nema razloga za odugovlačenje sa povraćajem arhivske građe
Ona je takođe ukazala i da pomaka nema ni u pogledu vraćanja obimne arhivske građe koju je Republika Srbija prosledila Tužilaštvu Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili Mehanizmu, a koja nije korišćena ili više nije potrebna za tekuća suđenja pred Mehanizmom. „Ne postoji nijedan razlog za dalje odugovlačenje sa otpočinjanjem procesa povraćaja originalne dokumentacije“, istakla je.
Republika Srbija je demokratska država u kojoj je garantovana sloboda govora
Popović se osvrnula i na zamerke Tužilaštva Mehanizma da pojedinci delegitimišu činjenice koje su suprotne stanovištima Tužilaštva, a koje proizlaze iz presuda Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili Mehanizma. „Republika Srbija je demokratska država u kojoj je garantovana sloboda govora, stručne i naučne kritike. Kritici podležu i presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Mehanizma, kao i u svakoj drugoj demokratskoj državi“, navela je.
Republika Srbija ozbiljno shvata svoje obaveze
Ministarka pravde je naglasila da je u izveštajnom periodu Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije aktivno sarađivalo sa Tužilaštvom Mehanizma. Pored redovnih sastanaka na visokom nivou, navela je, ostvarena je saradnja u konkretnim predmetima protiv dva visoko rangirana zvaničnika, što je rezultiralo podizanjem jedne optužnice i unapređenjem istrage u drugom slučaju.
U ovom periodu, kako je rekla, formirana je i radna grupa sastavljena od predstavnika Mehanizma i Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije, kako bi se unapredila saradnja u konkretnim predmetima, posebno na planu obezbeđenja dokaza.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Grad Rijeka uveo je pojačan svakodnevni nadzor kvaliteta mora na plažama Kantrida, nakon što su najnovija merenja pokazala povećano mikrobiološko opterećenje.
Na popularnoj plaži u Stavrosu u razmaku od svega jednog dana dogodila su se dva incidenta - najpre je obijen automobil iz kojeg je ukradeno oko 2.000 evra, a potom je sa gradskog parkinga u luci ukraden "folksvagen pasat" bugarskih registarskih oznaka.
Jeziva saobraćajna nesreća dogodila se večeras na uglu Sazonove ulice i Ulice vojvode Dragomira na Vračaru kada je automobil naleteo na ženu koja je sa detetom bila na trotoaru.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Radnica V. R. (61) teško je povređena nakon što je pala kroz otvoreni prostor sa trećeg na drugi sprat magacinskog dela objekta preduzeća "Put Gross" u Bijelom Polju.
NATO saveznici pripremaju ogroman paket vojne pomoći za Ukrajinu vredan približno 140 milijardi evra, koji bi trebalo da se realizuje do kraja 2027. godine.
Sledeća faza rata između Rusije i Ukrajine mogla bi da donese masovne udare na velike urbane centre, nalik na ozloglašeni "rat gradova" iz iransko-iračkog sukoba tokom osamdesetih godina prošlog veka.
Specijalna vojna operacija Rusije u Ukrajini zahteva moderna rešenja u tehnologiji i taktici, a jedan od najnovijih primera jeste promena uloge borbenih vozila pešadije.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Glumica Emili Robi prošla je kroz težak životni put - od borbe sa zavisnošću i kratkotrajnih ljubavnih veza do ličnog oporavka i srećnog braka. Odluka da neko vreme živi u celibatu donela joj je unutrašnji mir, a na kraju i ljubav o kojoj je oduvek sanjala.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Dešava se da džem, uprkos tome što je voće dovoljno kuvano, ostane ređi nego što ste planirali. Ipak, postoji nekoliko jednostavnih načina da se postigne željena gustina.
Folker Darko Lazić našao se danas u centru skandala kada je isplivala njegova fotografija sa jednom ALbankom na kojoj su pokazivali dvoglavog orla, o čemu je ponovo progovorio i izneo novu stranu priče.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.